Na savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda u Hagu da Deklaracijom o proglašenju nezavisnosti Kosova 2008. godine nije prekršeno međunarodno pravo iz regiona stižu prve reakcije.
Analitičari iz Hrvatske kažu kako se radi o velikoj pobjedi Prištine, nakon koje će uslijediti novi talas priznanja Kosova.
„Na srednji rok to će – nadam se – olakšati nekome u Srbiji, nadam se već predsjedniku Tadiću, odluku da pregrize i kaže u javnosti da se realnosti u Srbiji moraju prihvaćati,“ rekao je politički analitičar Žarko Puhovski.
Kratkoročnih implikacija ove odluke nema, ali ima - srednjeročno, kaže profesor Puhovski.
Moguće posljedice ove odluke po stabilnost regije u najvećoj mjeri zavise od ponašanja službenog Beograda, kaže dugogodišnji spoljnopolitički savjetnik bivšeg hrvatskog predsjednika Stipe Mesića, Tomislav Jakić.
Više o reakcijama iz Hrvatske možete pročitati u tekstu Enisa Zebića - Velika pobjeda za Kosovo.
Crnogorski zvaničnici očekuju da Srbija promijeni politiku, dok iz opozicije presudu suda u Hagu ocjenjuju iznenađujućom. Nezavisni analitičari iz Crne Gore u mišljenju Međunarodnog suda pravde vide ujedno šansu, ali i opasnost.
"Srbija je dobila mišljenje koje legitimizuje odluku o Republici Kosovo i nadam se dobili su priliku da naprave neophodan istorijski zaokret u svojoj politici. Da se okrenu budućnosti i da shvate da je Kosovo dio balkanske realnosti i dio budućnosti Srbije na drugi način,” izjavio je predsjednik crnogorske Skupštine Ranko Krivokapić.
"Mislim da ovo mišljenje u svemu ruši međunarodno pravni poredak. To može da izazove domino efekat, kako to političari zovu. Što se tiče političkih implikacija, ja mislim da ni sami oni nijesu svjesni kakve sve mogu biti reperkusije na međunarodnom planu, a ne samo između Srbije i Kosova,” smatra profesor Pravnog fakulteta Blagota Mitrić.
Ostale reakcije iz Crne Gore možete pronaći u tekstu Srđana Jankovića Crna Gora podijeljena u ocjeni odluke o Kosovu.
Za sada u Makedoniji nema zvaničnih reakcija o mišljenju Međunarodnog suda pravde u Hagu.
Treba njegovati dobrosusjedske odnose sa Srbijom, ali Makedonija prvenstveno treba braniti svoje interese, koji ne počinju samo od dobrosusjedskih odnosa, nego i od unutrašnjeg mira i harmonije, pa je u tom kontekstu Makedonija i priznala nezavisnost Kosova, kažu eksperti.
Oni dodaju da je važno da Makedonija vidi kako će se ponašati njeni saveznici, da opipa puls zemalja Evropske unije koji još nisu priznali Kosovo.
Kako je u Makedoniji propraćeno iznošenje mišljenja MSP-a, možete pročitati u tekstu Blagoja Kuzmanovskog Priznanje nezavisnosti Kosova je rešeno pitanje.
Kosovo je proglasilo nezavisnost 17. februara 2008. godine. U Prištini su tih dana hiljade građana slavile na ulicama, a mnogi su izjavili da je to najsrećniji trenutak njihovog života, kojeg su čekali predugo. Proglašenje nezavisnosti Kosova u Srbiji je izazvalo žestoke reakcije, vlasti su saopštile da nikada neće priznati takvu odluku Prištine. Nakon velikog mitinga protiv nezavisnosti Kosova, koji je usledio 21. februara 2008., u neredima Beogradu zapaljena je i Ambasada SAD-a . Hronologija događanja koja su prethodila proglašenju nezavisnosti Kosova kreće od dolaska Slobodana Miloševića na vlast u Srbiji 1987. godine i nešto kasnijim ukidanjem autonomije Kosova i Vojvodine.
Rasprava pred Međunarodnim sudom pravde (MSP) u Hagu
Uspostavljen 1945, MSP ima dve glavne dužnosti: da rešava pravne sporove između država i daje savetodavna mišljenja o pravnim pitanjima koja su mu upućena od strane tela UN i specijalizovanih agencija. U prvom slučaju, sud donosi presudu koja je obavezujuća i za koju ne postoji pravo žalbe. U drugom slučaju, savetodavna mišljenja o pitanjima kao što je proglašenje nezavisnosti Kosova nemaju obavezujući efekat. Prema tome, oko 130 zemalja koje do sada nisu priznale Kosovo nisu obavezne da to urade nakon objavljivanja savjetodavne odluke prema kojoj proglašenje nezavisnoti Kosova nije suprotno međunarodnom pravu.
Više tekstova o mišljenju MSP-a, kao i o toku rasprave i očekivanjima uoči izricanja mišljenja možete naći OVDE.
Analitičari iz Hrvatske kažu kako se radi o velikoj pobjedi Prištine, nakon koje će uslijediti novi talas priznanja Kosova.
„Na srednji rok to će – nadam se – olakšati nekome u Srbiji, nadam se već predsjedniku Tadiću, odluku da pregrize i kaže u javnosti da se realnosti u Srbiji moraju prihvaćati,“ rekao je politički analitičar Žarko Puhovski.
Kratkoročnih implikacija ove odluke nema, ali ima - srednjeročno, kaže profesor Puhovski.
Moguće posljedice ove odluke po stabilnost regije u najvećoj mjeri zavise od ponašanja službenog Beograda, kaže dugogodišnji spoljnopolitički savjetnik bivšeg hrvatskog predsjednika Stipe Mesića, Tomislav Jakić.
Više o reakcijama iz Hrvatske možete pročitati u tekstu Enisa Zebića - Velika pobjeda za Kosovo.
Crnogorski zvaničnici očekuju da Srbija promijeni politiku, dok iz opozicije presudu suda u Hagu ocjenjuju iznenađujućom. Nezavisni analitičari iz Crne Gore u mišljenju Međunarodnog suda pravde vide ujedno šansu, ali i opasnost.
"Srbija je dobila mišljenje koje legitimizuje odluku o Republici Kosovo i nadam se dobili su priliku da naprave neophodan istorijski zaokret u svojoj politici. Da se okrenu budućnosti i da shvate da je Kosovo dio balkanske realnosti i dio budućnosti Srbije na drugi način,” izjavio je predsjednik crnogorske Skupštine Ranko Krivokapić.
"Mislim da ovo mišljenje u svemu ruši međunarodno pravni poredak. To može da izazove domino efekat, kako to političari zovu. Što se tiče političkih implikacija, ja mislim da ni sami oni nijesu svjesni kakve sve mogu biti reperkusije na međunarodnom planu, a ne samo između Srbije i Kosova,” smatra profesor Pravnog fakulteta Blagota Mitrić.
Ostale reakcije iz Crne Gore možete pronaći u tekstu Srđana Jankovića Crna Gora podijeljena u ocjeni odluke o Kosovu.
Za sada u Makedoniji nema zvaničnih reakcija o mišljenju Međunarodnog suda pravde u Hagu.
Treba njegovati dobrosusjedske odnose sa Srbijom, ali Makedonija prvenstveno treba braniti svoje interese, koji ne počinju samo od dobrosusjedskih odnosa, nego i od unutrašnjeg mira i harmonije, pa je u tom kontekstu Makedonija i priznala nezavisnost Kosova, kažu eksperti.
Oni dodaju da je važno da Makedonija vidi kako će se ponašati njeni saveznici, da opipa puls zemalja Evropske unije koji još nisu priznali Kosovo.
Kako je u Makedoniji propraćeno iznošenje mišljenja MSP-a, možete pročitati u tekstu Blagoja Kuzmanovskog Priznanje nezavisnosti Kosova je rešeno pitanje.
Nezavisnost Kosova
Proglašenje nezavisnostiKosovo je proglasilo nezavisnost 17. februara 2008. godine. U Prištini su tih dana hiljade građana slavile na ulicama, a mnogi su izjavili da je to najsrećniji trenutak njihovog života, kojeg su čekali predugo. Proglašenje nezavisnosti Kosova u Srbiji je izazvalo žestoke reakcije, vlasti su saopštile da nikada neće priznati takvu odluku Prištine. Nakon velikog mitinga protiv nezavisnosti Kosova, koji je usledio 21. februara 2008., u neredima Beogradu zapaljena je i Ambasada SAD-a . Hronologija događanja koja su prethodila proglašenju nezavisnosti Kosova kreće od dolaska Slobodana Miloševića na vlast u Srbiji 1987. godine i nešto kasnijim ukidanjem autonomije Kosova i Vojvodine.
Rasprava pred Međunarodnim sudom pravde (MSP) u Hagu
Uspostavljen 1945, MSP ima dve glavne dužnosti: da rešava pravne sporove između država i daje savetodavna mišljenja o pravnim pitanjima koja su mu upućena od strane tela UN i specijalizovanih agencija. U prvom slučaju, sud donosi presudu koja je obavezujuća i za koju ne postoji pravo žalbe. U drugom slučaju, savetodavna mišljenja o pitanjima kao što je proglašenje nezavisnosti Kosova nemaju obavezujući efekat. Prema tome, oko 130 zemalja koje do sada nisu priznale Kosovo nisu obavezne da to urade nakon objavljivanja savjetodavne odluke prema kojoj proglašenje nezavisnoti Kosova nije suprotno međunarodnom pravu.
Više tekstova o mišljenju MSP-a, kao i o toku rasprave i očekivanjima uoči izricanja mišljenja možete naći OVDE.
