Ustavni sud Bosne i Hercegovine naložio je Komisiji za koncesije BiH da u svojstvu zajedničke komisije za koncesije riješi sporna pitanja između BiH i Republike Srpske nastala u vezi sa dodjelom koncesija za izgradnju hidroelektrana na rijeci Drini.
Odluka od 16. jula donesena je na osnovu zahtjeva 24 zastupnika Parlamentarne skupštine BiH za rješavanje spora između BiH i bh. entiteta Republika Srpska zbog izgradnje hidroelektrana na rijeci Drini, koje RS planira graditi sa susjednom Srbijom na istočnoj granici BiH.
"Ustavni sud je donio djelimičnu odluku o dopustivosti i meritumu," saopšteno je iz Ustavnog suda BiH.
Dat je rok od maksimalno tri mjeseca da se ovo pitanje riješi od dana dostvaljanja ove odluke.
Premijer Republike Srpske Radovan Višković i predjsednica Vlade Srbije Ana Brnabić su srediom maja postavili kamen temeljac za prvu od tri planirane hidroelektrane koje će zajedno graditi na rijeci Drini, iako do tada nije bilo odluke Ustavnog suda BiH o ovom pitanju.
Entitetski premijeri potpisali su 13. novembra prošle godine izjavu o realizaciji projekta "Gornja Drina" kojim je planirana izgradnja tri hidroelektrane u gornjem slivu rijeke Drine, na istočnoj granici između BiH i Srbije ukupne vrijednosti oko 520 miliona evra.
Tada su 24 poslanika Predstavničkog doma Parlamenta BiH uputila zahtjev Ustavnom sudu BiH da preispita zakonitost projekta.
Naveli su da bi odluku o tome morala da donosi isključivo država BiH, a uporište za zahtjev pronalašli su u odluci Ustavnog suda BiH kojom je definisano da “rijeke predstavljaju imovinu kojom može raspolagati isključivo država BiH”.
Vlasti RS ovaj projekta sprovode u skladu sa odredbama Zakona o unutrašnjoj plovidbi RS kojima su sve rijeke u tom bh. entitetu, uključujući Drinu, proglašene kao „unutrašnje vode RS-a“.
Međutim, Ustavni sud BiH je odlukom broj U-9-19 u februaru 2020. godine to zakonsko rješenje proglasio neustavnim, pojasnivši da rijeke predstavljaju imovinu kojom može raspolagati isključivo država.
