Nakon odnošenja umjetnina: Kako Hrvatska brine o Meštrovićevim djelima

Unuk slavnog hrvatskog kipara Ivana Meštrovića, Stjepan Meštorvić, koji inače živi u Americi, pojavio se prije dva dana u Zagrebu i pomoću svoje galeristice odnio iz Meštrovićevog Muzeja na zagrebačkom Gornjem gradu 5 kiparovih umjetnina, među njiima i poznati Meštrovićev portret, rad slikara Vladimira Becića. Iako je unuk velikog kipara uzeo samo svoj dio ostavštine, koja mu zakonski pripada, radikalan čin odnošenja izazvao je buru u javnosti i otvorio brojna pitanja.

Sveučilišni profesor u Sjedinjenim američkim državama Stjepan Meštrović, sin starijeg Meštrovićevog sina Tvrtka, jedan od četvero nasljednika ostavštine umjetnika Ivana Meštrovića, došao je u Zagreb i preko svojih pravnih zastupnika i galeristice odnio iz Gliptoteke HAZU i Ateljea Meštrović ukupno 10 umjetnina koje mu zakonski nitko ne osporava, ali neki dovode u pitanje sam način – ističe, za Radio Slobodna Europa, Rumiana Meštrović, supruga drugog Meštrovićevog sina, Mate Meštrovića.

„Ono što se sad dogodilo, naravno, da je javnost, na neki način, uznemirilo, ali s druge strane sve je lege artis, gospodin Stjepan Meštrović, nećak mojeg supruga, iskoristio je sva svoja zakonska prava, iako se tu da raspravljati da li se to moglo učinitina neki elegantniji način, ili ne", pojašnjava snaha slavnog kipara, koja nije za radikalne poteze, ali nije zadovoljna ni s inertnošću države.

"Glavni problem je", kaže, "što već godinama ne postoji jasan i čvrst stav Ministarstva kulture, odnosno hrvatske Vlade i države što raditi s umjetninama koje su vlasništvo Meštrovićevih nasljednika“.

Meštrovićeva snaha, koja je zaslužna i za obiteljski dogovor među nasljednicima 2006-e pojašnjava da postoje četiri Meštrovićeva nasljednika, kćerka Marica Meštrović koja živi u Buenos Airesu, sin Mate koji je u Zagrebu, unuk Stjepan i unuka Olga Holmberg koji žive u SAD-u. Poznato je da je slavni kipar, još za života, testamentom iz 1952. većinu svojih djela ostavio hrvatskoj državi i narodu, a manji dio svojim nasljednicima. Oni su naslijedili oko 400 kiparovih radova, podijelili ih na 4 dijela, ali pravo autorstva je zajedničko i nitko ne može izliti neki kip, bez odobrenja ostalih. Istodobno ta djela spadaju u nacionalno blago republike Hrvatske i država ima pravo prvokupa. Upravo s tim se, tvrde nasljednici predugo oteže, pa su neki, kao unuk Stjepan odlučili to riješiti radikalnije. Rumiana Meštrović kaže da je država spora i kad joj se poklanja.

„Moj je suprug, Mate Meštrović, još prije dvije godine poklonio Hrvatskoj jedan prekrasan kip koji se nalazi u Luisiani (SAD), koji je iz Meštrovićevog američkog opusa, poklonom je htio razveseliti hrvatski narod, ali činjenica je da taj kip još nije stigao u Hrvatsku. Znači, vi ste još prije dvije godine nešto poklonili, a država kojoj ste poklonili, nije to uspjela ni transportirati, pa se nameće pitanje, radi li se, uopće, na tome sustavno?!“

U umjetninama u Crnoj Gori i Beogradu

Mnogi se pribojavaju da bi Meštrovićevi crteži i ostala djela koja je njegov unuk odnio iz zagrebačkih muzeja mogli završiti na slobodnom tržištu i u privatnim sefovima novopečenih tajkuna, da ih javnost više nikada ne vidi. Naime, država ima rok za otkup od 60 dana, ali zasad, ističe povjesničar umjetnosti Zvonko Maković iz Ministarstva kulture nema konkretnih odgovora, iako je zamjenik ministrice kulture ovih dana umirivao javnost.

„On je govorio da država treba nabaviti novce i to otkupiti, ali nije ništa konkretno rekao tko će nabaviti ikada, jer zakonski rok za pravo prvokupa istječe za 60 dana i tada se gubi pravo prvokupa.“

Ivan Meštrović je najveće ime koje je s ovih prostora otišlo u Europu i Ameriku, neka njegova prodana djela na svjetskim aukcijama zadnjih su godina dosegla i 250 tisuća eura. Kritičari olakog ispuštanja iz ruku vrijednog kulturnog bogatstva, primjećuju kako skinuti Meštrovićev portret kojeg je ovih dana, sa zida njegovog zagrebačkog Muzeja na Gornjem gradu dao skinuti Meštrovićev unuk, vrijedi tek polovicu jednog dobrog Vladinog automobila i da nikakve isprike, kako država nema novaca, ne stoje.

„Svoja vrijedna djela, koja je mogao slobodno pokloniti, Rimu, Parizu ili Beogradu, Ivan Meštrović je poklonio Hrvatskoj, sačuvao ih i odlučio napraviti centar svoje umjetnosti u svojoj zemlji, točnije u gradovima Zagrebu i Splitu“.

Meštorvićeva snaha, koja se iz obiteljskih razloga, ali i osobnog poštovanja prema djelu velikog umjetnika bavi Meštrovićevom ostavštinom, kaže da se o Meštovićevim kipovima koji se nalaze u Crnoj Gori i Beogradu brine - korektno:

„Nedavno smo imali sastanak s ministrom kulture Crne Gore, oni ulažu velika sredstva za održavanje Mauzoleja na Lovćenu, a Avala u Beogradu, isto je nedavno bila predmetom obnove. Na žalost, u Narodnom muzeju u Beogradu, u kojem postoje prekrasna Meštrovićeva djela, rana djela, na žalost, velik dio njih ne može se baš vidjeti, ali to nije odnos prema Meštroviću, nego se općenito Muzej nalazi u teškom financijskim i administrativnim problemima. Ali i 'Pobjednik' i 'Spomenik zahvalnosti Francuskoj' dva poznata javna spomenika, ja mislim da se o njima u Beogradu solidno brinu i to ne možemo zanijekati“.