BiH je učinila mnogo u proteklih pet godina na ispunjavanju obaveza prema Okvirnoj konvenciji UN o klimatskim promjenama. Do sada su izrađena dva nacionalna izvještaja, donesena je Strategija niskokarbonskog razvoja i adaptacije na klimatske promjene, a uz pomoć evropskih fondova uskoro bi se mogli realizovati i prvi projekti iz Programa ˝Mehanizam čistog razvoja˝, koji služe za smanjenje emisije gasova staklene bašte.
Nedavno održani seminar u Banjaluci, na temu ’Približavanje BiH politikama i zakonodavstvu EU u oblasti klimatskih promjena’, koji je organizovan u okviru projekta ’Regionalne ekološke mreže u zemljama jugoistočne Evrope u procesu pridruživanja EU’ bio je prilika da predstavnici domaćih institucija i Evropske unije analiziraju ono što je do sada Bosna i Hercegovina uradila u oblasti klimatskih promjena prema Okvirnoj konvenciji UN.
Okvirna konvencija UN o klimatskim promjenama propisuje smjernice za smanjivanje emisije gasova staklene bašte, koje bi se trebala ostvariti u vremenskom okviru dovoljno dugom da omogući ekosistemu da se prilagodi na klimatske promjene, a da se pritome ne ugrozi nastavak ekonomskog razvoja na održiv način.
Bosna i Hercegovina nije potpisnica Aneksa 1 Okvirne konvencije UN, ali je ispunjenjem svih dosadašnjih obaveza prema konvenciji, pokazala da želi postići aktivnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena, kaže Srebrenka Golić, ministarka za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS. Ona dodaje da je ova institucija imenovana od strane Evropske unije kao ’focal point’ za sprovođenje konvencije u ime BiH.
„Iako nismo članica Aneksa 1 ove konvencije, ispunili smo sve svoje dosadašnje obaveze, računajući da smo izradili prvi nacionalni izvještaj u skladu Vlade, došao je i naš drugi nacionalni izvještaj, urađena je strategija niskog karbonskog razvoja za adaptaciju na klimatske promjene“, navela je Golić.
Bosna i Hercegovina je, zahvaljujući dobroj koordinaciji između entitetskih ministarstava, u protekle dvije godine okončala sve aktivnosti na uspostavljanju ovlaštenog tijela za sprovođenje Kjoto protokola, što je omogućilo i realizaciju nekih projekata iz programa ˝Mehanizam čistog razvoja˝ koji služe za smanjenje emisije gasova staklene bašte, ističe Golićeva.
„Mi smo u ovom kratkom vremenu uspjeli odobriti i dobiti međunarodnu verifikaciju tri CDM projekta ukupne vrijednosti 350 miliona eura. To su hidroenergetski potencijali na rijeci Bosni i dva projekta, jedan u Lukavcu, Fabrika za preradu đubriva, i jedna mini hidroelektrana na rijeci Jablanici“, kazala je ona.
Velika ulaganja koja se isplate
Zamjenik ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Ermina Salkičević–Dizdarević smatra da je Bosna i Hercegovina, iako posljednja u ostalim zahtjevima na putu ka EU, u oblasti zaštite životne sredine u samom vrhu u regionu.
„Koliko god Bosna i Hercegovina bila u nezavidnom položaju kad su u pitanju drugi sektori, u sektoru okoliša smo ipak bolji nego drugdje. Vjerujem da je razlog tome jedna dobra saradnja svih nivoa vlasti Bosne i Hercegovine, ono što ustvari predstavlja ključ uspjeha“, ocjenjuje Salkičević-Dizdarević.
Dizdarevićeva dodaje da problem klimatskih promjena utiče kako na živote ljudi tako i na ekonomiju, a u poslednjih par godina i u Bosni i Hercegovini se osjete posljedice čovjekovog uticaja na klimu.
„2009. je bila godina poplava u Bosni i Hercegovini, 2011. bila je godina velike suše, godina s malo padavina, 2012. smo pogođeni velikim snježnim padavinama i jakom zimom. Okoliš nije nešto apstraktno čime se bave tamo neki u administraciji, nego predstavlja i pomoć pri zaštiti zdravlja ljudi, ali svakako i ekonomsku korist zemlji.“
Zamjenik šefa Jedinice za međunarodne i međuinstitucionalne poslove u Generalnoj direkciji Evropske komisije za klimatsku akciju, Irjo Makela, smatra da ulaganja u oblasti adaptacije na klimatske promjene jesu velika, ali doprinose razvoju kompletnog društva.
˝Iako ulaganja u projekte u oblasti klimatskih promjena iziskuju velika sredstva, to treba gledati dugoročno, jer to doprinosi razvoju zemlje, otvaranju novih radnih mjesta, otvaranju novih grana u privredi ali i osigurava da ekonomija zemlje bude konkurentna˝.
Projekti poput ˝Regionalne ekološke mreže u zemljama jugoistočne Evrope u procesu pridruživanja EU˝ važni su za zemlje poput Bosne i Hercegovine, jer te zemlje ne mogu same da iznesu neophodne korake, ističe Makela.
˝Ovim projektom želi se pomoći državama potencijalnim kandidatima za članstvo u Evropskoj uniji u preuzimanju evropskih propisa o zaštiti životne sredine, te se žele prenjeti iskustva razvijenih zemalja u ovoj oblasti. Ovim projektom pomaže se i u izradi i primjeni isplativih politika i strategija za ublažavanje poslijedica klimatskih promjena˝, navodi Makela.
Predstavnici EU nakon dvodnevnog seminara na temu ˝Približavanje BiH politikama i zakonodavstvu Evropske unije u oblasti klimatskih promjena˝, održanog u Banjaluci, istakli su da je BiH do sada ispunila neke od osnovnih direktiva propisanih Okvirnom konvencijom UN o klimatskim promjenama, ali njene institucije moraju više raditi na daljem usklađivanju legislative sa onom koja važi u Evropskoj uniji, te na većoj koordinaciji svih sistema društva na njihovoj primjeni.
Nedavno održani seminar u Banjaluci, na temu ’Približavanje BiH politikama i zakonodavstvu EU u oblasti klimatskih promjena’, koji je organizovan u okviru projekta ’Regionalne ekološke mreže u zemljama jugoistočne Evrope u procesu pridruživanja EU’ bio je prilika da predstavnici domaćih institucija i Evropske unije analiziraju ono što je do sada Bosna i Hercegovina uradila u oblasti klimatskih promjena prema Okvirnoj konvenciji UN.
Okvirna konvencija UN o klimatskim promjenama propisuje smjernice za smanjivanje emisije gasova staklene bašte, koje bi se trebala ostvariti u vremenskom okviru dovoljno dugom da omogući ekosistemu da se prilagodi na klimatske promjene, a da se pritome ne ugrozi nastavak ekonomskog razvoja na održiv način.
Bosna i Hercegovina nije potpisnica Aneksa 1 Okvirne konvencije UN, ali je ispunjenjem svih dosadašnjih obaveza prema konvenciji, pokazala da želi postići aktivnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena, kaže Srebrenka Golić, ministarka za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS. Ona dodaje da je ova institucija imenovana od strane Evropske unije kao ’focal point’ za sprovođenje konvencije u ime BiH.
„Iako nismo članica Aneksa 1 ove konvencije, ispunili smo sve svoje dosadašnje obaveze, računajući da smo izradili prvi nacionalni izvještaj u skladu Vlade, došao je i naš drugi nacionalni izvještaj, urađena je strategija niskog karbonskog razvoja za adaptaciju na klimatske promjene“, navela je Golić.
Bosna i Hercegovina je, zahvaljujući dobroj koordinaciji između entitetskih ministarstava, u protekle dvije godine okončala sve aktivnosti na uspostavljanju ovlaštenog tijela za sprovođenje Kjoto protokola, što je omogućilo i realizaciju nekih projekata iz programa ˝Mehanizam čistog razvoja˝ koji služe za smanjenje emisije gasova staklene bašte, ističe Golićeva.
„Mi smo u ovom kratkom vremenu uspjeli odobriti i dobiti međunarodnu verifikaciju tri CDM projekta ukupne vrijednosti 350 miliona eura. To su hidroenergetski potencijali na rijeci Bosni i dva projekta, jedan u Lukavcu, Fabrika za preradu đubriva, i jedna mini hidroelektrana na rijeci Jablanici“, kazala je ona.
Velika ulaganja koja se isplate
Zamjenik ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Ermina Salkičević–Dizdarević smatra da je Bosna i Hercegovina, iako posljednja u ostalim zahtjevima na putu ka EU, u oblasti zaštite životne sredine u samom vrhu u regionu.
„Koliko god Bosna i Hercegovina bila u nezavidnom položaju kad su u pitanju drugi sektori, u sektoru okoliša smo ipak bolji nego drugdje. Vjerujem da je razlog tome jedna dobra saradnja svih nivoa vlasti Bosne i Hercegovine, ono što ustvari predstavlja ključ uspjeha“, ocjenjuje Salkičević-Dizdarević.
Dizdarevićeva dodaje da problem klimatskih promjena utiče kako na živote ljudi tako i na ekonomiju, a u poslednjih par godina i u Bosni i Hercegovini se osjete posljedice čovjekovog uticaja na klimu.
„2009. je bila godina poplava u Bosni i Hercegovini, 2011. bila je godina velike suše, godina s malo padavina, 2012. smo pogođeni velikim snježnim padavinama i jakom zimom. Okoliš nije nešto apstraktno čime se bave tamo neki u administraciji, nego predstavlja i pomoć pri zaštiti zdravlja ljudi, ali svakako i ekonomsku korist zemlji.“
Zamjenik šefa Jedinice za međunarodne i međuinstitucionalne poslove u Generalnoj direkciji Evropske komisije za klimatsku akciju, Irjo Makela, smatra da ulaganja u oblasti adaptacije na klimatske promjene jesu velika, ali doprinose razvoju kompletnog društva.
˝Iako ulaganja u projekte u oblasti klimatskih promjena iziskuju velika sredstva, to treba gledati dugoročno, jer to doprinosi razvoju zemlje, otvaranju novih radnih mjesta, otvaranju novih grana u privredi ali i osigurava da ekonomija zemlje bude konkurentna˝.
Projekti poput ˝Regionalne ekološke mreže u zemljama jugoistočne Evrope u procesu pridruživanja EU˝ važni su za zemlje poput Bosne i Hercegovine, jer te zemlje ne mogu same da iznesu neophodne korake, ističe Makela.
˝Ovim projektom želi se pomoći državama potencijalnim kandidatima za članstvo u Evropskoj uniji u preuzimanju evropskih propisa o zaštiti životne sredine, te se žele prenjeti iskustva razvijenih zemalja u ovoj oblasti. Ovim projektom pomaže se i u izradi i primjeni isplativih politika i strategija za ublažavanje poslijedica klimatskih promjena˝, navodi Makela.
Predstavnici EU nakon dvodnevnog seminara na temu ˝Približavanje BiH politikama i zakonodavstvu Evropske unije u oblasti klimatskih promjena˝, održanog u Banjaluci, istakli su da je BiH do sada ispunila neke od osnovnih direktiva propisanih Okvirnom konvencijom UN o klimatskim promjenama, ali njene institucije moraju više raditi na daljem usklađivanju legislative sa onom koja važi u Evropskoj uniji, te na većoj koordinaciji svih sistema društva na njihovoj primjeni.
