Кolegij Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS), jednog od dva entiteta u Bosni i Hercegovini (BiH) usvojio je u petak, 12. novembra Prijedlog dnevnog reda 24. posebne sjednice, na kojem se nalazi Informacija o prenosu nadležnosti sa RS na nivo BiH.
No, u saopštenju iz NSRS nakon sjednice kolegija se ističe termin održavanja posebne sjednice biti dogovoren na Kolegijumu nakon redovne sjednice NSRS koja počinje 24. novembra.
Na dnevnom redu posebne sjednice raspravljaće se pojedinačno o informacijama o prenosu nadležnosti u oblasti indirektnog oporezivanja, pravosudnim institucijama BiH, te prenosu nadležnosti u oblasti odbrane i bezbjednosti.
Predviđena je i rasprava o Deklaracijiji o ustavnim principima na prijedlog člana Predsjedništva BiH iz RS, entitetskog predsjednika i Vlade RS, te klubova vladajuće koalicije u Skupštini RS.
Uz svaku od predloženih tačaka nalaze se, kako je navedeno i predlozi zaključaka.
Poslanik vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Srđan Mazalica rekao je, poslije sjednice Kolegija da „nije bilo nikakvog zakazivanja sjednice zvaničnog i da nema nikavog odgađanja“.
„Na toj prvoj sjednici ćemo gledati da usvojimo određene zaključke i da formalno povučemo saglasnost Narodne skupštine na one prenose nadležnosti na koje je postojala saglasnost Narodne skupštine“, rekao je Mazalica.
Naveo je i da se radi o „dugom i temeljnom procesu koji podrazumijeva, ne samo donošenje zakona, nego i informaciju koja bi trebala da obuhvati širu raspravu“.
U opozicionim partijama u RS, smatraju da je, nakon sjednice Kolegija, jasno da „vladajuća većina odustaje od posebne sjednice o vraćanju nadležnosti“.
„Mi smo danas imali dnevni red, ali nije bilo termina. Prijedlog je da se zakaže poslije redovne sjednice koja počinje 24. novembra. Ta sjednica će trajati najmanje dvije sedmice. To znači da (posebna sjednica) ide negdje u decembar, onda vjerovatno u praznike, pa u 2022. godinu..“, rekao je nakon sjednice Kolegija, Igor Crnadak, poslanik Partije demokratskog progresa (PDP) u NSRS.
Lider SNSD-a Milorad Dodik, najavio je, 8. novembra, nakon sastanka stranaka vladajuće koalicije u RS u Banjaluci, zahtjev za održavanje posebne sjednice na kojoj će se raspravljati o informaciji o prenosu nadležnosti sa RS na BiH.
Istakao je da će se, nakon razmatranja informacije o prenosu nadležnosti pripremiti i akcioni plan za njihovo vraćanje na nivo RS.
"Osnovno je da će se razmatrati informacija o prenosu nadležnosti koje se odnose na odbranu, indirektne poreze, Visoki sudski i tužilački savjet. Dogovarali smo ko će biti predlagači. Ostajemo pri tome što smo planirali i ranije", rekao je tada Dodik, dodavši da je rok za predlaganje "normative" do šest mjeseci.
Sastanak vladajuće većine u RS uslijedio je nakon sastanka Dodika sa Gabrielom Escobarom, zamjenikom pomoćnika državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i specijalnim izaslanikom za Zapadni Balkan u Sarajevu 8. novembra.
Escobar je poslije razgovora sa Dodikom izjavio da je „otvorena mogućnost da se povuku odluke koje je (Dodik) donio, ali i najavio“, a koje se tiču prenosa nadležnosti sa nivoa Bosne i Hercegovine na nivo entiteta Republika Srpska.
No, Dodik je ustvrdio da je razgovor tekao drugačije, te da je upoznao američkog diplomatu sa namjerom da o pitanjima prenosa nadležnosti raspravlja entitetska skupština.
Narodna skupština RS-a donijela je 20. oktobra zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima koji predviđa osnivanje entitetske agenciju za lijekove, koja od 2009. godine djeluje na državnom nivou.
Osnivanje takve agencije nije u skladu s Ustavom BiH, koji je dio Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995., kojim je definisano da entiteti ne mogu preuzimati nadležnosti države ili one nadležnosti koje su u skladu s Ustavom prenesene na državni nivo.
Željka Cvijanović, predsjednica RS-a, donijela je i Ukaz u oktobru prema kojem u tom entitetu ne važe izmjene Krivičnog zakona BiH kojima se kažnjava negiranje genocida i drugih zločina.
Izmjene Krivičnog nametnuo je bivši visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko krajem jula.
U članu 1. se kaže da se “odluka visokog predstavnika neće primenjivati na teritoriji RS”, a u članu 2 da "nadležni organi RS neće sarađivati sa nadležnim organima BiH u pogledu primjene odluke visokog predstavnika. U članu 3 se precizira da će zakon RS stupiti na snagu dan nakon objavljivanja u Službenom glasniku RS.
Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) usvojila je 30. jula, po hitnom postupku Zakon o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka o zabrani negiranja genocida.
U međuvremenu, Dodik je najavio i prenos nadležnosti kada su u pitanju Oružane snage BiH, Visoki sudski i tužilački savjet i Uprava za indirektno oporezivanje BiH.
Prema Ustavu BiH entiteti Republika Srpska i Federacija BiH ne mogu samostalno vraćati nadležnosti koje su u proteklom periodu prenesene na državu.
