Unatoč značajnom napretku od usvajanja Opće deklaracije o ljudskim pravima (UDHR) prije 73 godine, pandemija COVID-19 dovela je do "zastrašujućeg porasta nejednakosti" i otkrila "mnoge neuspjehe u konsolidaciji postignutog napretka", rekla je šefica Ureda za ljudska prava pri Ujedinjenim narodima Michelle Bachelet, u poruci povodom obilježavanja 10. decembra, Dana ljudskih prava.
Nove prijetnje ljudskim pravima
Bachelet je rekla da je otkako je Opća deklaracija o ljudskim prvima potpisana, "svijet u cjelini postao bogatiji, a ljudi su živjeli dulje. Više djece je išlo u školu, a više žena moglo je steći veću mjeru autonomije. Više ljudi u više zemalja imalo je više mogućnosti razbiti okove siromaštva, klase, kaste i spola".
No, unatoč tom napretku, napomenula je da su tokom proteklih dvadeset godina niz globalnih šokova i početak pandemije 2020. potkopali ovaj razvoj događaja.
Dok je svijet "na raskrižju", pojavile su se nove prijetnje osnovnim ljudskim pravima, poput pandemije, prekomjernog dosega digitalne tehnologije i klimatske krize, rekao je šef UN-a Antonio Guterres u svojoj poruci za Dan ljudskih prava obilježen u petak, 10. decembra.
"Javni prostor se smanjuje. Siromaštvo i glad rastu prvi put nakon desetljeća. Milioni djece propuštaju svoje pravo na obrazovanje. Nejednakost se produbljuje – ali možemo izabrati drugačiji put", uvjeravao je.
Guterres je istaknuo da oporavak od pandemije "mora biti prilika za proširenje ljudskih prava i sloboda i ponovnu izgradnju povjerenja."
Potrebno je vratiti povjerenje u pravdu i nepristranost zakona i institucija posvuda, dodao je, i vratiti dostojanstvo, zajedno s vjerom da "ljudi mogu dobiti pošteno saslušanje i riješiti svoje pritužbe na miran način".
"Ujedinjeni narodi se zalažu za prava svakog člana naše ljudske obitelji", nastavio je, obećavši da ćemo "danas i svaki dan nastaviti raditi za pravdu, jednakost, dostojanstvo i ljudska prava za sve".
Gospođa Bachelet je završila svoju izjavu rekavši da je jednakost "u srcu ljudskih prava".
"Jednakost se odnosi na empatiju i solidarnost i razumijevanje da je, kao zajedničko čovječanstvo, naš jedini put naprijed da radimo zajedno za opće dobro."
Pozvala je sve da se pridruže novom kolektivnom projektu obnove, uz jednakost kao pokretač, "kako bismo se mogli bolje, pravednije i zelenije oporaviti od ove krize, te obnoviti društva koja su otpornija i održivija".
Gruba kršenja prava širom svijeta
Human Rights Watch piše da je Dan ljudski prava – dan proslave zajedničke ljudskosti.
"A zajednička nit onoga što smo naučili ove godine je da se svaki izazov našem zdravlju, sigurnosti i budućnosti temelji na prijetnjama našem zajedničkom čovječanstvu. Zauzvrat, svaki učinkovit odgovor – bilo da se osigura da živimo u svijetu bez pandemije ili da se riješe gruba kršenja od Xinjianga do Tigraya – ovisi o kolektivnim, suradničkim rješenjima", poručuju iz ove organizacije.
Ovih pet područja navode kao najvažnije za napredak nakon razdoblja previranja.
Utjecaj COVID-19
Omicron, najnovija "varijanta zabrinutosti", pokazuje opasnost od ozbiljno nejednakog pristupa vakcinama protiv COVID-19.
Neke od najbogatijih zemalja svijeta, uključujući zemlje EU, UjedinjenoKraljevstvo i Švicarsku, te farmaceutske tvrtke potkopavaju univerzalni i ravnopravan pristup vakcinama, testiranju i liječenju.
Kako bi se izjednačili uvjeti, ove bi vlade trebale pristati na izuzeće Svjetske trgovinske organizacije i prenijeti tehnologiju potrebnu za zadovoljenje hitne potrebe za globalnom proizvodnjom vakcina.
Poboljšanje dostupnosti vakcina je ključno, ali nije dovoljno. Čak i tamo gdje su dostupne, može postojati razumljivo oklijevanje da ih se primi među marginaliziranim i obespravljenim zajednicama. Izgradnja povjerenja čineći zdravstvenu skrb – ne samo vakcine – zaista dostupnom za svakoga, ključni je korak u prevenciji bolesti i smrti od COVID-19.
"Teška ruka tehnologije"
Teška ruka tehnologije diljem svijeta – na nekim mjestima čak moćnija i manje odgovorna od vlada – opasna je budući da njezin rezultat ovisi o prikupljanju golemih količina podataka, stvaranju detaljnih profila, privlačenju pažnje i prodaji uvida tih profila oglašivačima i drugim stranama.
Nezgodna je istina da su tehnološki poslovni modeli često u suprotnosti s ljudskim pravima, uz visoku kolateralnu štetu, piše HRW.
Ovogodišnji napad na američki Capitol, 6. januara, bio je otrežnjujući pogled na korozivni potencijal društvenih medija kao kanala i povećala dezinformacija koje mogu, u nekim slučajevima, dovesti do nasilja.
Ovo nije poštedjelo ostatak svijeta – od krize Rohinja u Mjanmaru do antimuslimanskog nasilja u Indiji.
Napori ovih platformi da se suoče sa štetom koja proizlazi iz njihovih usluga nisu uspjeli.
Kako bi ispunile svoje obveze u vezi s ljudskim pravima, tvrtke bi trebale provoditi dubinsku analizu ljudskih prava za svoje poslovanje na globalnoj razini.
Trebali bi ulagati u moderiranje sadržaja koji je proporcionalan njihovoj korisničkoj bazi i odgovara na rizike ljudskih prava gdje god ljudi koriste njihove platforme.
Reakcija protiv ženskih prava
Unatoč važnim postignućima globalnog ženskog pokreta koji je više povezan nego ikad prije, ženska prava suočavaju se sa snažnom reakcijom u alarmantnom broju zemalja.
U Afganistanu, nakon što su se talibani vratili na vlast 15. augusta, ženama i djevojkama je uskraćen pristup obrazovanju, plaćenom zaposlenju, političkom predstavljanju, pa čak i mogućnost da same hodaju ulicom.
U Sjedinjenim Državama 65 miliona žena je u opasnosti od gubitka prava na pristup pobačaju.
Aktivisticama u Poljskoj prijećeno je zbog njihovog rada ili percipirane podrške pitanjima ženskih prava. U Iranu i Kini, vlasti koriste nove zakone i politike kako bi ograničile izbor reproduktivnog zdravlja žena.
Ipak, nisu sve loše vijesti.
Od Argentine preko Meksika do Južne Koreje i Tajlanda, žene su dobile priznanje svojih ljudskih prava na pristup reproduktivnoj zdravstvenoj skrbi.
Trudnice u Tanzaniji ponovno su dobile pravo da ostanu u školi.
"Dok nas je 2021. naučila da ove teško stečene pobjede u pravima treba zaštititi, unaprijediti i osigurati, 2022. prilika je da se izvrši pritisak na vlade da donesu zakone za zaštitu prava žena i poboljšaju njihovu sigurnost, da osiguraju odgovarajuća sredstva za usluge i kako bi bili sigurni da su dostupni svim ženama", piše HRW.
Moć solidarnosti
Kampanja Pekinga u kineskoj regiji Xinjiang, podli "rat protiv droge" predsjednika Rodriga Dutertea na Filipinima, brutalni udar mjanmarske hunte na mirne prosvjednike protiv puča, zvjerstva u Tigrajskom sukobu koji se širi u Etiopiji.
Ove situacije pokazuju da su vlasti vješte u korištenju instrumenata koji su im na raspolaganju – bilo da su to zakoni o knjigama, sigurnosnim snagama ili oboje – za počinjenje masovnih zločina protiv stanovništva, uključujući zločine protiv čovječnosti.
Svaka od ovih situacija i odgovori na njih nude važne lekcije za 2022. godinu, poručuju iz HRW-a.
Prvo, ignoriranje zlostavljanja samo ih pogoršava. Generali koji stoje iza državnog udara u Mjanmaru već su tokom desetljeća ispalili svoju brutalnost nad Rohinjama i drugim etničkim manjinama i suočili se s nekoliko posljedica, ohrabrujući ih da koriste silu kako bi zadržali vlast.
Drugo, kao što su pogrešni napori domaćeg pravosuđa na Filipinima i Etiopiji pokazali, vladama se ne može vjerovati da će se smatrati odgovornima, zbog čega je ključno uspostaviti vjerodostojne mehanizme UN-a za prikupljanje i čuvanje dokaza o kršenju kako bi žrtve jednog dana mogle vidjeti ostvarenu pravdu.
Treće, vlade koje poštuju prava su moćnije kada se zajedno zalažu za ljudska prava, što pokazuje rastuća uzbuna zbog nasilne politike Pekinga u Xinjiangu.
Suočavanje s klimatskom krizom
Klimatska kriza uzima sve veći danak na živote, zdravlje i sredstva za život ljudi diljem svijeta.
Vlade ne uspijevaju zaštititi rizično stanovništvo od predvidive štete od klimatskih promjena, piše HRW.
Njihova nedavna obećanja o ambicioznijim akcijama za smanjenje emisija stakleničkih plinova i dalje su daleko ispod onoga što je potrebno da se izbjegnu najkatastrofalniji ishodi globalnog zatopljenja.
