Brzo zagrijavajuća klima "najveća je prijetnja" globalnom javnom zdravlju, upozorava više od 200 medicinskih časopisa u zajedničkoj izjavi bez presedana koja poziva svjetske lidere da smanje emisije koje zadržavaju toplinu kako bi se izbjegle "katastrofalne štete po zdravlje koje će biti nemoguće preokrenuti". Zašto?
U uvodniku, koji je objavljen u vodećim časopisima kao što su The Lancet, The New England Journal of Medicine i British Medical Journal, kaže se da svijet jedva čeka da prođe pandemija COVID-19 prije nego se pozabavi klimatskim promjenama.
Urednici pomenutih časopisa pozvali su na hitnu akciju kako bi se prosječni globalni porast temperature održao ispod 1,5 stepeni celzijusa, te zaustavilo uništavanje prirode i zaštitilo zdravlje.
Poziv dolazi uoči sastanka Ujedinjenih naroda u septembru, u kritičnom trenutku za razmjeni kolektivnih akcija za rješavanje globalne ekološke krize.
"Nauka je nedvosmislena: globalno povećanje od 1,5 stepeni iznad predindustrijskog prosjeka i kontinuirani gubitak biološke raznolikosti riskira katastrofalnu štetu po zdravlje koju neće biti moguće preokrenuti. Uprkos svjetskoj neophodnoj zaokupljenosti COVID-om 19, ne možemo čekati da pandemija prođe kako bi se brzo smanjile emisije", poručili su naučnici.
"Nijedan porast temperature nije siguran", kaže se u uvodniku.
"U posljednjih 20 godina smrtnost od vrućine među ljudima starijim od 65 godina porasla je za više od 50 posto."
U objavljenom tekstu stoji da je porast temperatura doveo do dehidracije i gubitka bubrežne funkcije, dermatoloških malignih bolesti, tropskih infekcija, nepovoljnih ishoda mentalnog zdravlja, komplikacija u trudnoći, alergije te kardiovaskularni i plućni morbiditet i mortalitet.
"Globalno zagrijavanje također doprinosi smanjenju globalnog potencijala prinosa velikih usjeva, koji je pao za 1,8 do 5,6 posto od 1981. godine; ovaj pad, zajedno s posljedicama ekstremnih vremenskih prilika i iscrpljivanja tla, ometa napore za smanjenje pothranjenosti. Uspješni ekosustavi bitni su za zdravlje ljudi, a široko rasprostranjeno uništavanje prirode, uključujući staništa i vrste, narušava sigurnost vode i hrane te povećava šanse za pandemiju", piše u uvodniku.
Posljedice ekološke krize nesrazmjerno padaju na one zemlje i zajednice koje su najmanje pridonijele problemu i koje su najmanje sposobne ublažiti štetu.
"Ipak, nijedna država, koliko god bila bogata, ne može se zaštititi od ovih utjecaja. Dopuštanjem da posljedice nesrazmjerno padaju na najugroženije, doći će do još većeg sukoba, nesigurnosti hrane, prisilnog raseljavanja i zoonotskih bolesti - s ozbiljnim posljedicama za sve zemlje i zajednice. Kao i kod pandemije COVID-19, globalno smo jaki koliko i naš najslabiji član", pišu autori.
Javni zdravstveni sistemi već su pod pritiskom
Više temperature već utječu na javne zdravstvene sisteme, piše NPR.
Prošle sedmice uragan Ida izazvao je desetine smrtnih slučajeva u nekoliko država od poplava i drugih utjecaja.
S isključenom električnom mrežom, neki su umrli od trovanja ugljičnim monoksidom uzrokovanog upotrebom generatora.
Nakon oluje u okrugu Jefferson u Louisiani, lokalni zvaničnici radili su na pružanju prijevoza onima kojima je potrebna dijaliza i druga medicinska njega.
Ranije ovog ljeta, stotine ih je poginulo u rekordnom toplotnom valu na sjeverozapadu Pacifika. Dim od požara, koji sve više zagađuje opasnim zrak, uzrokuje nagle posjete hitnoj pomoći.
"Djeca sve češće dolaze u [hitnu pomoć] i bolnicu s pogoršanjem astme zbog loše kvalitete zraka", kaže dr. Mickey Sachdeva, pulmolog iz Kaiser Permanentea u Fresnu, Kalifornija za NPR.
"Vidimo sve više toplotna iscrpljenost i bolesti povezane s toplinom. S obzirom na klimatske promjene, broj ovih slučajeva će rasti. "
Najosjetljivije populacije izložene su najvećem riziku od klimatskih promjena, uključujući najstarije i najmlađe, kao i one koje se već suočavaju s ekonomskim i zdravstvenim izazovima.
Ponovljene katastrofe, poput uragana i požara, mogu dovesti do problema s mentalnim zdravljem i nestabilnosti dok se stanovnici raseljavaju.
Očekuje se i porast zaraznih bolesti, navodi se u tekstu.
Globalni ciljevi nisu dovoljni
Ohrabrujuće je da mnoge vlade, financijske institucije i poduzeća postavljaju ciljeve za postizanje neto-nultih emisija, uključujući ciljeve za 2030. Troškovi obnovljive energije brzo padaju. Medicinski stručnjaci pišu da mnoge zemlje nastoje zaštititi najmanje 30 posto svjetske zemlje i okeana do 2030.
Međutim, pišu da ova obećanja nisu dovoljna.
"Ciljeve je lako postaviti i teško ih je postići. Oni se tek trebaju uskladiti s vjerodostojnim kratkoročnim i dugoročnim planovima za ubrzanje čistijih tehnologija i transformaciju društva. Planovi za smanjenje emisija ne uključuju na adekvatan način zdravstvena razmatranja."
Sve je veća zabrinutost da se porast temperature iznad 1,5 stepeni počinje doživljavati kao neizbježan, ili čak prihvatljiv, za moćne članove globalne zajednice.
S tim u vezi, postojeće strategije za smanjenje emisija do sredine stoljeća pretpostavljaju da svijet neće steći velike sposobnosti za uklanjanje stakleničkih plinova iz atmosfere.
Ovo nedovoljno djelovanje znači da će porast temperature vjerovatno biti znatno veći od 2 stepena, što je katastrofalan ishod za zdravlje i stabilnost okoliša.
"Kritično, uništavanje prirode nema paritet uvažavanja s klimatskim elementom krize, a svaki globalni cilj za obnavljanje gubitka biološke raznolikosti do 2020. godine je propušten."
Bogate zemlje moraju učiniti više
Zemlje koje su nesrazmjerno stvorile ekološku krizu moraju učiniti više kako bi podržale zemlje s niskim i srednjim prihodima u izgradnji čistijih, zdravijih i otpornijih društava, napisali su naučnici, autori medicinskih časopisa.
Zemlje s visokim prihodima moraju ispuniti i prevazići svoje obaveze da osiguraju 100 milijardi dolara godišnje, nadoknađujući svaki nedostatak u 2020. godini i povećavajući doprinose do i nakon 2025. godine.
"Financiranje bi se trebalo odvijati putem grantova, a ne kredita, izgradnjom lokalnih sposobnosti i istinskim osnaživanjem zajednica, a trebalo bi doći zajedno s opraštanjem velikih dugova, koji ograničavaju djelovanje toliko zemalja s niskim prihodima. Dodatna sredstva moraju se usmjeriti kako bi se nadoknadili neizbježni gubici i štete uzrokovane posljedicama ekološke krize", navedeno je u uvodniku.
Naučnici poručuju da bi uporedo s djelovanjem na smanjenju štete od ekološke krize, trebalo proaktivno doprinijeti globalnoj prevenciji daljnje štete i djelovanju na temeljnim uzrocima krize.
"Moramo pozvati globalne lidere na odgovornost i nastaviti obrazovati druge o zdravstvenim rizicima krize. Moramo se pridružiti radu na postizanju ekološki održivih zdravstvenih sistema prije 2040. godine, prepoznajući da će to značiti promjenu kliničke prakse. Zdravstvene institucije već su otuđile više od 42 milijarde dolara imovine iz fosilnih goriva; drugi bi im se trebali pridružiti", napisali su.
Najveća prijetnja globalnom javnom zdravlju je kontinuirani neuspjeh svjetskih lidera da zadrže globalni porast temperature ispod 1,5 stepeni i obnove prirodu. Moraju se učiniti hitne promjene u cijelom društvu koje će dovesti do pravednijeg i zdravijeg svijeta.
"Mi, kao urednici zdravstvenih časopisa, pozivamo vlade i druge lidere da djeluju, obilježavajući 2021. godinu kao godinu u kojoj svijet konačno mijenja kurs", zaključuju autori.
