Pišu: Golnaz Esfandiari i Mohammad Zarghami
Rekordne temperature, dugotrajne suše i isušivanje rijeka i jezera svake godine raseljavaju desetine hiljada Iranaca, kažu stručnjaci.
Mnogi klimatski migranti su poljoprivrednici, radnici i ribari koji se sa svojim porodicama sele sa sela u glavna urbana područja Irana u potrazi za alternativnim načinom života.
Iranski zvaničnici okrivljuju klimatske promjene za pogoršanje nestašice vode i porast dezertifikacije. Međutim, stručnjaci kažu da je kriza pogoršana lošim upravljanjem vlade i brzim rastom stanovništva, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Iako tačan broj klimatskih migranata nije poznat, iranski mediji procjenjuju da je oko 42.000 ljudi 2022. godine bilo prisiljeno da migrira zbog posljedica klimatskih promjena, uključujući suše, pješčane i prašnjave oluje, poplave i prirodne katastrofe. Procijenjena brojka za 2021. bila je 41.000. Posmatrači kažu da su stvarne brojke vjerovatno mnogo veće.
Stručnjaci kažu da će sve veći broj Iranaca vjerovatno napustiti ruralna područja jer sve više oblasti Irana - gdje je veći dio zemlje sušan ili polusušan - svake godine postaje nenaseljivo.
"To je vidljivo jer je Iran veoma suh, ima malo padavina, a značajan dio zemlje je pustinja", rekao je za RSE ekolog iz Teherana Mohammadreza Fatemi. "Kao rezultat toga, i najmanja promjena klime utiče na stanovništvo."
Fatemi je kao primjer naveo isušivanje močvara i jezera u iranskoj jugoistočnoj provinciji Sistan-Balučistan. Močvare Hamun bile su ključni izvor hrane i sredstava za život hiljadama ljudi. Ali kako su se močvare presušile, mnogi mještani su migrirali u gradove.
"Mnogi ljudi su živjeli tamo, ali svi su se preselili u (glavni grad provincije) Zahedan i (grad) Zabol", rekao je Fatemi. Sada se, dodaje on, mnogi sele iz ovih gradova u druge provincije.
Ekolog Mehdi Zarghami sa Univerziteta Tabriz nedavno je procijenio da je oko 10.000 porodica otišlo iz Zabola u druge dijelove Irana tokom prošle godine zbog suše i pješčanih oluja.
Fatemi procjenjuje da je oko 70 posto migracija unutar Irana uzrokovano posljedicama klimatskih promjena. "Ušli smo u fazu krize. Sljedeći nivo bi mogao biti katastrofa", rekao je on.
'Bankrot vode'
Neki iranski zvaničnici upozorili su da bi mnogi dijelovi Islamske republike na kraju mogli postati nenastanjivi, što bi dovelo do masovnog egzodusa iz te bliskoistočne zemlje.
U julu su zvaničnici upozorili da više od milion hektara teritorije zemlje - što je otprilike ekvivalentno veličini provincije Kom ili Libana - svake godine u suštini postaje neprikladno za život.
Godine 2018., tadašnji ministar unutrašnjih poslova Abdolreza Rahmani Fazli rekao je da bi suša i nedostatak vode mogli potaknuti "masovnu migraciju" i na kraju dovesti do "katastrofe".
Iran je među zemljama koje su najosjetljivije na klimatske promjene na Bliskom istoku, koji se zagrijava dvostruko više od globalnog prosjeka.
Ahad Vazifeh iz iranskog meteorološkog centra rekao je u oktobru da su prosječne temperature u Iranu porasle za dva stepena u posljednjih 50 godina.
Međutim, stručnjaci kažu da klimatske promjene samo djelimično objašnjavaju ekološku krizu s kojom se Iran bori.
Neuspjeli napori Teherana da popravi nedostatak vode, uključujući izgradnju brana i projekte navodnjavanja koji zahtijevaju veliku količinu vode, doprinijeli su isušivanju rijeka i podzemnih rezervoara vode.
Kaveh Madani, direktor Instituta za vodu, životnu sredinu i zdravlje Univerziteta Ujedinjenih nacija, rekao je za Radio Farda RSE-a da je "bankrot vode" Irana potaknut lošim upravljanjem vlade i izgradnjom desetina brana.
"Potrošnja Irana je veća od prirodnih izvora vode," rekao je. "Stoga (vlasti) koriste podzemne izvore vode. (Kao odgovor), močvare su presušile, rijeke su presušile, a sada su klimatske promjene tome dodatno doprinijele."
"Temperature rastu, ima više prašine, erozija tla će se povećati, a dezertifikacija će se porasti", predvidio je Madani, bivši zamjenik šefa iranskog odjela za životnu sredinu.
Vladino loše upravljanje oskudnim vodnim resursima Irana izazvalo je ljutite proteste posljednjih godina, posebno u područjima pogođenim sušom.
Nedostatak vode također je doveo do sukoba. Iran i Afganistan su učestvovali u smrtonosnim prekograničnim okršajima u maju nakon što je Teheran zahtijevao da njegov susjed pusti više vode uzvodno kako bi nahranio ugrožene močvare na jugoistoku Irana.
Socijalni problemi
Neki stručnjaci kažu da je brz rast stanovništva u Iranu također doprinio ekološkoj krizi, mada je rast zapravo usporen posljednjih godina.
Stanovništvo Irana se više nego udvostručilo od Islamske revolucije 1979. godine, sa oko 35 miliona na skoro 88 miliona, a oko 70 posto stanovništva živi u gradovima.
Klimatske migracije su sve više opteretile infrastrukturu i stvorile socioekonomske probleme u iranskim gradovima, uključujući porast broja siromaštva i beskućnika te prenaseljenost, kažu stručnjaci.
Istraživač Mohammad Reza Mahbubfar rekao je za novinsku stranicu Rokna u februaru 2021. da je Teheran glavna destinacija za mnoge klimatske migrante u zemlji. "Suprotno onome što kažu zvaničnici - da Teheran ima 15 miliona stanovnika – (stvarna) cifra je dostigla 30 miliona", rekao je on.
Mahbubfar je dodao da je "neuravnotežen razvoj" doveo do toga da se "Teheran utopio u socijalnim (problemima)".
Taj priliv naveo je neke bogatije stanovnike Teherana da se presele u sjeverne provincije zemlje, uglavnom plodnu regiju koja se nalazi uz Kaspijsko more.
"Moja majka, koja ima srčanih problema, sada većinu vremena provodi u našoj vili u Novšaheru", rekao je stanovnik Teherana za Radio Farda, misleći na glavni grad provincije Mazandaran.
"Moj muž i ja se nadamo da ćemo se tamo preseliti kada se penzionišemo kako bismo pobjegli od lošeg vremena i zagađenja u Teheranu", rekao je stanovnik.
Reza Aflatouni, šef iranske Organizacije za zemljišna pitanja, rekao je u avgustu da je oko 800.000 ljudi migriralo u Mazandaran u posljednje dvije godine.
Lokalni zvaničnici su upozorili da se Mazandaran bori s problemom da apsorbuje veliki priliv ljudi.
Facebook Forum