Piše: Golnaz Esfandiari
Žena na jugozapadu Irana čula se kako moli snage bezbjednosti da ne koriste silu nad onima koji protestuju zbog nestašice vode nakon što su ubijena najmanje dva demonstranta, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
"Gospodine, demonstracije su mirne, zašto pucate? [Demonstranti] vam nisu uzeli vodu, nisu vam uzeli ni zemlju", rekla je žena u gradu Susangerd interventnim snagama u audio zapisu koji mnogi dijele na internetu i koji su prenijeli iranski mediji.
Ona je bila među stotinama građana, ali i djece, koji su šest uzastopnih noći izlazili na ulice u više od deset gradova i mjesta u zapadnoj provinciji Kuzestan, uključujući prijestonicu Ahvaz, tražeći pristup pitkoj vodi.
Tokom šeste noći protesta ubijen je iranski policajac, te je zvanični broj poginulih u nemirima popeo na tri.
Državna radiotelevizija IRIB prenijela je izjavu lokalnog zvaničnika lučkog grada Bandara Mahšahra, da je policajac ubijen iz vatrenog oružja u gradu tokom noći, dok je drugi policajac zadobio prostrijelnu ranu na nozi. U izvještajima se "izgrednici" okrivljuju za ubistvo.
Protesti su postali smrtonosni ubrzo nakon što su počeli 15. jula, a zvaničnici su do sada potvrdili smrt dvoje mladih demonstranata u protestima zbog nestašice vode, ali neslužbeni izvještaji navode da je pet ljudi poginulo.
Grupe za ljudska prava kažu da su dvojicu demonstranata ubile sigurnosne snage, što je lokalna vlada odbacila.
U pokrajini su također zabilježeni poremećaji u radu interneta-- za koje se vjeruje da su ih izazvali zvaničnici kako bi spriječili demonstrante da se organizuju.
Iranske vlasti poslale su delegaciju u region kako bi pokušale da razuvjere javnost, a odlazeći predsjednik Hasan Rohani rekao je da će ljudi u Huzestanu dobiti nadoknadu za pretrpljenu situaciju, dok mediji navode da je odobren program pomoći.
Šef pravosuđa Golamhusein Mohseni-Ejei takođe je pozvao zvaničnike da riješe krizu s vodom i spriječe ponavljanje sličnih problema.
Na amaterskim snimcima objavljenim na internetu vidi se veliko prisustvo policije koja koristi suzavac kako bi se rastjerali demonstrante u nekoliko gradova. Na nekim snimcima se čuju pucnji, dok se na drugim čini da demonstranti pale gume kako bi blokirali ulice i bacaju kamenje na snage bezbjednosti.
'Žeđ naroda'
Velika suša - pogoršana višegodišnjim lošim upravljanjem i planiranjem – navedena je kao glavni krivac za krizu s vodom.
Ministar energetike Reza Ardekani upozorio je ranije ove godine da će ljeto biti najsuše u zemlji u posljednjih 50 godina. Suša je opustošila poljoprivredu i stoku i dovela do prekida snabdijevanja strujom uslijed vrelih temperatura koje ponekad dostižu i do 50 stepeni Celzijusa.
Upotreba sile protiv "žednih" demonstranata u toj ratom pogođenoj provinciji izazvala je veliko ogorčenje među Irancima, a mnogi su se okupili na društvenim mrežama da izraze svoju zabrinutost i solidarnost s onima koji očajnički pozivaju na pristup vodi.
Kuzestan, koji se graniči s Irakom, postao je prva linija fronta tokom Iransko-iračkog rata 1980-1988., kada su desetine hiljada ljudi ubijene, a mnogi gradovi regiona ostavljeni u ruševinama.
U pokrajini se nalazi oko 80 odsto naftnih polja Irana i 60 odsto rezervi prirodnog gasa u zemlji.
Lokalno stanovništvo -- od kojih su većina etnički Arapi -- već dugo se žale na diskriminaciju i kažu da nemaju koristi od bogatstva pokrajine.
"Mještani Kuzestana ne [zaslužuju] metke. Oni su tokom rata djelovali kao štit protiv metaka", tvitovao je 18. jula bivši reformski poslanik Mahmud Sadegi, koristeći persijski hešteg "Huzestan nije sam."
Zakonodavac Mojtaba Mahfuzi iz huzestanskog grada Abadana rekao je u parlamentu 19. jula da je pokrajina bila svjedok mnogih kriza, uključujući "prašini [oluje], poplava i suše, isušivanja močvare i žeđi naroda".
"Slušajte vapaje ugnjetenog naroda Kuzestana i dajte ovom regionu dio onoga što je on ponudio", rekao je Mahfuzi.
Oštar odgovor
Nabi Nisi, novinar iz regiona, izjavio je za reformistički iranski dnevnik Etemad da su demonstracije u Susangerdu uglavnom bile mirne, dodajući da je raspoređivanje interventne policije dovelo do "tenzija".
"Kada su policijske snage i Korpus Islamske revolucionarne garde bili tolerantni prema narodu, ništa se nije dogodilo", rekao je Nisi. "Nažalost, kada su specijalne jedinice ušle u grad i preduzele su akciju, to je nažalost dovelo do fizičkih obračuna i pucnjave."
"Ne znam šta je bio uzrok da [bezbjednosne snage] dođu", dodao je on. "Zahtjevi ljudi usredsređeni su na nestašicu vode."
Protesti dolaze usred sve veće frustracije javnosti zbog desetkovane ekonomije koja je slomljena paralizirajućim američkim sankcijama. Gnjev javnosti uzrokovan je i isključenja struje, redukcija struje i spore kampanje vakcinacije usled porasta broja infekcija i smrtnih slučajeva COVID-19 posljednjih nedjelja.
Zemlja se također suočila s protestima medicinskih sestara, radnika, penzionera i hiljada sezonskih naftnih radnika koji traže veće plate.
Politički analitičar sa sjedištem u Parizu Reza Alidžani izjavio je ra Radio Farda RSE-a da oštra reakcija Teherana na proteste u Kuzestanu naglašava strah države od njenih građana.
"Kad god Islamska republika uoči prijetnju svom postojanju ona koristi silu", rekao je Alidžani, navodeći to kao očite faktore osjetljivosti vlasti na Huzestan.
"Kuzestan je također posebna provincija - to je pogranična pokrajina koja ima svoja bezbjednosna pitanja, to je naftna provincija i kičmena moždina ekonomije, naša arapska etnička braća žive tamo, a također je oštećena [Iransko-iračkim] ratom", rekao je on. "To je provincija koja se suočila s mnogim krizama."
U pokrajini su također održani protesti zbog nestašice vode i zagađenja u februaru 2017. i julu 2018. godine kada su mnogi uzvikivali parole protiv vlasti.
Facebook Forum