Kina je u četvrtak (24. februar) ponovila poziv na pregovore o rješavanju krize u Ukrajini, odbijajući da kritikuje napade Rusije i optužujući SAD i njegove saveznike da pogoršavaju situaciju na istoku Evrope.
Portparolka Ministarstva vanjskih poslova Hua Chunying rekla je novinarima da je "pitanje Ukrajine složeno u svojoj historijskoj pozadini... ono što danas vidimo je međuigra složenih faktora".
"Kina pomno prati najnovija dešavanja", rekla je Hua. "I dalje se nadamo da zainteresovane strane neće zatvoriti vrata miru i umjesto toga uključiti se u dijalog i konsultacije i spriječiti dalju eskalaciju", kazala je.
Iako Kina nije podržala priznavanje nezavisnosti separatističkih područja na istoku Ukrajine - Lugansk i Donjeck - od ruskog predsjednika Vladimira Putina ili njegovu odluku da tamo pošalje ruske snage, Hua je rekla da Kina "poziva strane da poštuju tuđe legitimne sigurnosne brige".
"Sve strane bi trebale raditi za mir umjesto da eskaliraju tenzije ili raspiruju mogućnost rata", rekla je Hua, ponavljajući jezik koji Kina dosljedno koristi u retorici kritike Zapada na krizu.
"One stranke koje su bile zauzete osuđivanjem drugih, šta su uradile? Jesu li uvjerili druge?", Hua je rekla.
Kina i Rusija su u velikoj mjeri uskladile svoju vanjsku politiku u suprotnosti sa SAD-om i njegovim saveznicima. Hua ne opisuje rusku akciju kao invaziju, niti direktno govori o kretanju ruskih snaga ka Ukrajini.
- Ruski predsjednik naredio vojnu operaciju protiv Ukrajine
- Ukrajinski predsjednik proglasio ratno stanje u cijeloj zemlji
- EU uvodi nove sankcije Moskvi, NATO osudio napad Rusije
Ranije je kineska ambasada u Kijevu izdala upozorenje svojim građanima da ostanu kod kuće i stave kinesku zastavu u ili na svoja vozila ako trebaju da putuju na velike udaljenosti.
Hua je u srijedu (23. februara) optužila Zapad da stvara "strah i paniku" zbog krize i rekla da SAD podstiče tenzije dajući oružje Kijevu. Ona je rekla da se Kina protivi novim sankcijama Rusiji.
Kinesko-ruske veze postale su prisnije pod vlašću kineskog lidera Xija Jinpinga, koji je ugostio Putina na pregovorima u Pekingu ranije ovog mjeseca.
Dvojica čelnika izdala su zajedničku izjavu u kojoj podržavaju protivljenje Moskve širenju NATO-a u bivšim sovjetskim republikama i potkrepljuju kinesko pravo na samoupravno ostrvo Tajvan - ključna vanjskopolitičko pitanja Pekinga i Moskve.
Li Xin, direktor Instituta za evropske i azijske studije na Univerzitetu političkih nauka i prava u Šangaju, rekao je da je Zapad primorao Rusiju da preduzme akciju, navodeći širenje NATO-a na istok i raspoređivanje raketnog odbrambenog sistema.
"S jedne strane, poštujemo integritet teritorije i suverenitet Ukrajine, ali s druge strane, moramo uzeti u obzir historijski proces situacije u kojoj je Rusija bila gurnuta u ćošak i prisiljena na kontranapad", rekao je Li.
