Vrhovni sud Crne Gore podnio je Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti kojom će tražiti da se ponište odredbe Zakona o zaštiti državnih interesa u rudarsko-metalurškom kompleksu. Ovaj akt, koji je usvojen glasovima opozicije i manje članice vladajuće koalicije, Socijaldemokratske partije, bio je rezultat nastojanja da se parlamentu obezbijedi izvjesna kontrola nad prodajom imovine KAP-a i time eliminiše mogućnost da ode u pogrešne ruke.
"Zakonom o zaštiti državnih interesa u rudarsko-metalurškom kompleksu, kojim je propisano da stečajni sudija i upravnik ne mogu zaključiti ugovor o prodaji imovine podgoričkog Kombinata aluminijuma dok ne dobije saglasnost parlamenta, Skupština Crne Gore se direktno miješa u nadležnost sudskih organa što je suprotno Ustavu Crne Gore", smatraju u Vrhovnom sudu koji je sudbinu ovog zakona, za koji su glasali poslanici opozicije i manje članice vladajuće koalicije, Socijaldemokratske partije, predao u ruke Ustavnog suda, na šta je reagovao kreator ovog akta, Demokratski front.
Potpredsjednik parlamenta i funkcioner DF-a, Branko Radulović smatra da je odluka Vrhovnog suda ustvari djelo njegove predsjednice koja sprovodi naloge premijera i šefa vladajućeg DPS-a, Mila Đukanovića, na čiji račun ponovo sipa optužbe da je na čelu kriminalne organizacije koja preko KAP-a štiti svoje interese, a da će sama Medenica odgovarati pred nekim budućim tužiocem.
Sam zakon, po Raduloviću, mora da se primjenjuje.
"Zakon o zaštiti državnih interesa u rudarsko-metalurškom kompleksu je dio pravnog sistema države Crne Gore koji ima punu pravnu snagu. Usvojila ga je Skupština, potpisao predsjednik države, Filip Vujanović i objavljen je u Službenom listu. Stečajni upravnik i sudija su bili dužni da objave oglas i prodaju KAP-a u skladu sa usvojenim zakonom. Oni to nijesu ispoštovali čime su počinili krivično djelo pa će, eventualno, sklopljeni ugovori o prodaji pojedinih djelova Kombinata, Prerade i Kovačnice biti ništavni."
I u opozicionoj Pozitivnoj Crnoj Gori smatraju da u vezi sa Zakonom o zaštiti interesa u rudarsko-metalurškom kompleksu nema ničeg spornog.
Mladen Bojanić
"Stečajnom sudiji je u potpnosti ostavljen prostor da postupak dovede do kraja u skladu sa Zakonom o stečaju, a Skupštini je samo ostavljeno da na kraju verifikuje tu odluku, odnosno, donese konačan sud o prodaji imovine KAP-a. Smatram da ovdje treba imati u vidu, pored interesa povjerilaca, i interes države. Mislim da taj zakon ne bi trebalo stavljati van snage ali ovo je Crna Gora. Ovdje su se mnoge stvari koje su nam izgledale kao logične i dobre mijenjale u zadnji čas. Sada vidimo i osjećamo posljedice svih tih pogrešnih odluka", smatra Mladen Bojanić iz Pozitivne Crne Gore.
Pošto je KAP bankrotirao, Zakon o zaštiti rudarsko-metalurškog kompleksa nameće se i jedno pitanje koje nema veze sa ustavom i nezavisnošću grana vlasti. Pošto je bankrot pravno regulisana situacija kada firma više nije u stanju da isplaćuje dospjele obaveze koju pokreće privredni sud, a čiji je osnovni cilj namirenje poverilaca, postavlja se pitanje, da li je od trenutka uvodjenja stečaja prošlog ljeta postalo kasno za razmišljanja i akcije čiji je cilj zaštita državnih interesa.
"Tačno je da je Zakon o stečaju u funkciji povjerilaca. Njegova je osnovna namjera da se zaštite povjerioci ali, s obzirom da se radi o KAP-u, toliko značajnoj kompaniji za Crnu Goru, ne smatram da je mimo zakona, logike i ekonomskih rezona da i država nastoji da zaštiti svoj interes", kaže Bojanić.
Advokat Dragan Šoć nema nikakvu dilemu u vezi sa spornim Zakonom o zaštiti državnih interesa.
"Nema sumnje da Zakon narušava uspostavljeni ustavni sistem i to na dva načina. Prvi je da je ograničio ustavna ovlašćenja Vlade u raspolaganju državnom svojinom što podrazumijeva i da odluke da li će se i pod kojim uslovima ona prodati. To je potpuno nesistemsko rješenje, tim prije što se ne radi o opštoj izmjeni ovlašćenja, već se odnosi samo na jedan slučaj, a to je KAP. To je netipičan i nesistemski zakon."
Šoć navodi i drugi način na koji, po njegovom mišljenju, sporni Zakon narušava važeći ustavni sistem.
"Ovaj zakon je u konfliktu sa drugim zakonima koji su na sistemski način riješili to pitanje i time unio elemente pravne nesigurnosti i sada bi svako ko bi kupio imovinu u stečajnom postupku ne bi bio siguran da je stekao na pravno valjan način."
