En plus grupa ruskog oligarha Olega Deripaske opet najavljuje tužbu međunarodnoj arbitraži zbog štete koju su, navodno, pretrpjeli zbog politike crnogorske Vlade prema Kombinatu aluminijuma Podgorica.
Ruski investitor se oglasio preko, za domaće prilike egzotičnog medija, internet sajta - Malta Independent i najavio tužbu protiv Crne Gore jer je Vlada, navodno, tokom privatizacionih pregovora falsifikovala poslovne knjige i finansijsko stanje koje su, kako kažu, utvrdili tek po okončanju procesa. Rusi Vladu Crne gore krive i za neispunjena obećanja i izgubljen profit.
Ministar ekonomije Vladimir Kavarić kaže da ta priča nije nova, a da se izvršna vlast neće baviti špekulacijama.
"Imali smo više najava CEAC-a i En plus grupe da će doći do pokretanja arbitraže. No, ono što je najvažnije jeste to da smo mi čvrsto ubijeđeni da se Vlada ni na koji način nije ogriješila o prava stranog investitora i vjerujem da smo zapravo mi u ovom procesu bili oštećena strana. Ako dođe do arbitraže ja mislim da ćemo mi takav stav uspjeti da odbranimo", kaže Kavarić.
U svjetlu ljetošnje prijetnje tužbom teškom čak milijardu eura, a sada svega 93 miliona, koji korespondiraju sa sumom koju već traže na domaćem privrednom sudu i imajući u vidu medij odabran za plasman informacije, predstavnik vladajućeg DPS-a u skupštinskom Odboru za ekonomiju Zoran Jelić je za naš program rekao da su ovakve najave neozbiljne, a da je njihova svrha vršenje pritiska na državu i potencijalne nove investitore.
"Nikakve formalne najave o tome nemamo niti imamo bilo kakve papire. Dakle, ovo je sve u domenu najava i to je očiti cilj da se napravi pritisak prema budućim kupcima koji su zainteresovani da pred stečajnim upravnikom izlože svoju cijenu i svoj biznis plan. Dakle, sa jedne strane to je pritisak na samog kupca a sa druge strane možda i pritisak na državu Crnu Goru da na neki način Rusi na mala vrata ponovo uđu u KAP", komentariše Jelić.
Podgorički Kombinat aluminijuma je privatizovan 2005. kada je za svega 48 i po miliona eura većinski paket prodat offshore kompaniji iza koje je javno stao ruski oligarh Oleg Deripaska, ali za koju značajan dio javnosti sumnja da je u vlasničkoj strukturi bilo i domaćih moćnika iz samog vrha vlasti.
Problemi su počeli da izbijaju na površinu 2008. kada se, uslijed pada cijene aluminijuma i drastičnog poskupljenja električne energije, KAP našao pred gašenjem. Vlada pritisnuta prethodnom tužbom od 300 miliona eura, poptisuje tzv. Ugovor o poravnanju kojim daje državne garancije za buduće kredite KAP-a koje je investitor u medjuvremenu potrošio a nije vratio, pa je otplata 170 miliona (sa kamatama) pala na teret gradjana Crne Gore.
Bivši direktor KAP-a Jurij Moisejev se polovinom avgusta domaćim medijima putem video linka, obratio iz Moskve, a njegov cjelokupan nastup je bio intoniran tako da je iz svega rečenog proizlazilo da je En plus grupa koja je od 2005. godine gazdovala Kombinatom bila odgovorna, poslovno umješna i sa ozbiljnim planovima za budućnost KAP-a, a da je s druge strane, Vlada Crne Gore donosila neracionalne odluke, vršila opstrukciju savjesnog investitora i varala strateškog partnera kome je predočavala lažne dokumente. Moisejev je tada zaprijetio sa tužbom teškom milijardu eura:
"Angažovali smo nekoliko svjetskih advokatskih firmi koje već pripremaju tužbe za crnogorske i međunarodne tužbe i sudove. Osnove za tužbe su povreda ugovora o poravnanju u dijelu iniciranje stečaja i neizvršenja obaveza za subvencije električne energije od strane Vlade Crne Gore, zatim po osnovu povrede prava investitora vezano za falsifikovanje finansijskih izvještaja u vremenu prodaje KAP-a, što je vlada uradila. Ukupan iznos koji tražimo je milijarda eura", poručio je Moisejev.
Javnost je u međuvremenu upoznata sa ekspertskim ocjenama da je nova tužba sa starim optužbama apsurdna upravo zbog Ugovora o poravnanju iz 2009. kojim je to pitanje stavljeno ad acta.
"U svakom slučaju, ruski investitor koji je godinama izvlačio profit, a nije plaćao obaveze je već na dobitku", kaže predstavnik opozicionog Demokratskog fronta u skupštinskom Odboru za ekonomiju Nebojša Medojević, koji najavljene tužbe vidi kao batinu kojom Rusi mašu ka Crnoj Gori.
"Rusi su pretpostavljam prenijeli izjave Ranka Krivokapića, njegov boravak u Americi i zaokret vlade pod pritiskom NATO zemalja ka učlanjenju Crne Gore u Alijansu i to su doživjeli kao najveću prevaru i izdaju. Tu su Rusi veoma nemilosrdni i u tom smislu više kao mjera pritiska može se doživjeti i ova najava tužbe, kao mjera odmazde nakon što je Đukanović napravio izdaju prema njima. Tu tužbu gledam u ovom kontekstu isto kao i izjavu ambasadora Rusije u Beogradu Čepurina, koji je najblaže rečeno skandaloznim rečnikom optužio Đukanovića i njegovu vladu. Sa druge strane, Ministarstvo vanjskih poslova je na to odgovorilo izjavo činovnika nižeg ranga, što se smatra najnižim oblikom diplomatske reakcije. To dodatno potvrđuje tezu da je Đukanović imao paralelne dogovore sa vašingtonom i da oni ovih dana to izlazi na vidjelo. Vjerovatno je Đukanović procijenio da mu je pametnije da se pridruži Americi, a da li je to dobro po njega i njegovu vlast vidjećemo", zaključuje Medojević.
Ruski investitor se oglasio preko, za domaće prilike egzotičnog medija, internet sajta - Malta Independent i najavio tužbu protiv Crne Gore jer je Vlada, navodno, tokom privatizacionih pregovora falsifikovala poslovne knjige i finansijsko stanje koje su, kako kažu, utvrdili tek po okončanju procesa. Rusi Vladu Crne gore krive i za neispunjena obećanja i izgubljen profit.
Ministar ekonomije Vladimir Kavarić kaže da ta priča nije nova, a da se izvršna vlast neće baviti špekulacijama.
"Imali smo više najava CEAC-a i En plus grupe da će doći do pokretanja arbitraže. No, ono što je najvažnije jeste to da smo mi čvrsto ubijeđeni da se Vlada ni na koji način nije ogriješila o prava stranog investitora i vjerujem da smo zapravo mi u ovom procesu bili oštećena strana. Ako dođe do arbitraže ja mislim da ćemo mi takav stav uspjeti da odbranimo", kaže Kavarić.
U svjetlu ljetošnje prijetnje tužbom teškom čak milijardu eura, a sada svega 93 miliona, koji korespondiraju sa sumom koju već traže na domaćem privrednom sudu i imajući u vidu medij odabran za plasman informacije, predstavnik vladajućeg DPS-a u skupštinskom Odboru za ekonomiju Zoran Jelić je za naš program rekao da su ovakve najave neozbiljne, a da je njihova svrha vršenje pritiska na državu i potencijalne nove investitore.
"Nikakve formalne najave o tome nemamo niti imamo bilo kakve papire. Dakle, ovo je sve u domenu najava i to je očiti cilj da se napravi pritisak prema budućim kupcima koji su zainteresovani da pred stečajnim upravnikom izlože svoju cijenu i svoj biznis plan. Dakle, sa jedne strane to je pritisak na samog kupca a sa druge strane možda i pritisak na državu Crnu Goru da na neki način Rusi na mala vrata ponovo uđu u KAP", komentariše Jelić.
Podgorički Kombinat aluminijuma je privatizovan 2005. kada je za svega 48 i po miliona eura većinski paket prodat offshore kompaniji iza koje je javno stao ruski oligarh Oleg Deripaska, ali za koju značajan dio javnosti sumnja da je u vlasničkoj strukturi bilo i domaćih moćnika iz samog vrha vlasti.
Problemi su počeli da izbijaju na površinu 2008. kada se, uslijed pada cijene aluminijuma i drastičnog poskupljenja električne energije, KAP našao pred gašenjem. Vlada pritisnuta prethodnom tužbom od 300 miliona eura, poptisuje tzv. Ugovor o poravnanju kojim daje državne garancije za buduće kredite KAP-a koje je investitor u medjuvremenu potrošio a nije vratio, pa je otplata 170 miliona (sa kamatama) pala na teret gradjana Crne Gore.
Bivši direktor KAP-a Jurij Moisejev se polovinom avgusta domaćim medijima putem video linka, obratio iz Moskve, a njegov cjelokupan nastup je bio intoniran tako da je iz svega rečenog proizlazilo da je En plus grupa koja je od 2005. godine gazdovala Kombinatom bila odgovorna, poslovno umješna i sa ozbiljnim planovima za budućnost KAP-a, a da je s druge strane, Vlada Crne Gore donosila neracionalne odluke, vršila opstrukciju savjesnog investitora i varala strateškog partnera kome je predočavala lažne dokumente. Moisejev je tada zaprijetio sa tužbom teškom milijardu eura:
"Angažovali smo nekoliko svjetskih advokatskih firmi koje već pripremaju tužbe za crnogorske i međunarodne tužbe i sudove. Osnove za tužbe su povreda ugovora o poravnanju u dijelu iniciranje stečaja i neizvršenja obaveza za subvencije električne energije od strane Vlade Crne Gore, zatim po osnovu povrede prava investitora vezano za falsifikovanje finansijskih izvještaja u vremenu prodaje KAP-a, što je vlada uradila. Ukupan iznos koji tražimo je milijarda eura", poručio je Moisejev.
Javnost je u međuvremenu upoznata sa ekspertskim ocjenama da je nova tužba sa starim optužbama apsurdna upravo zbog Ugovora o poravnanju iz 2009. kojim je to pitanje stavljeno ad acta.
"U svakom slučaju, ruski investitor koji je godinama izvlačio profit, a nije plaćao obaveze je već na dobitku", kaže predstavnik opozicionog Demokratskog fronta u skupštinskom Odboru za ekonomiju Nebojša Medojević, koji najavljene tužbe vidi kao batinu kojom Rusi mašu ka Crnoj Gori.
"Rusi su pretpostavljam prenijeli izjave Ranka Krivokapića, njegov boravak u Americi i zaokret vlade pod pritiskom NATO zemalja ka učlanjenju Crne Gore u Alijansu i to su doživjeli kao najveću prevaru i izdaju. Tu su Rusi veoma nemilosrdni i u tom smislu više kao mjera pritiska može se doživjeti i ova najava tužbe, kao mjera odmazde nakon što je Đukanović napravio izdaju prema njima. Tu tužbu gledam u ovom kontekstu isto kao i izjavu ambasadora Rusije u Beogradu Čepurina, koji je najblaže rečeno skandaloznim rečnikom optužio Đukanovića i njegovu vladu. Sa druge strane, Ministarstvo vanjskih poslova je na to odgovorilo izjavo činovnika nižeg ranga, što se smatra najnižim oblikom diplomatske reakcije. To dodatno potvrđuje tezu da je Đukanović imao paralelne dogovore sa vašingtonom i da oni ovih dana to izlazi na vidjelo. Vjerovatno je Đukanović procijenio da mu je pametnije da se pridruži Americi, a da li je to dobro po njega i njegovu vlast vidjećemo", zaključuje Medojević.