Treba li hrvatska Vlada prodati državne udjele u velikim tvrtkama, kako bi pokrila sve veću rupu u proračunu, uvesti porez na banke ili smanjiti plaće u javnom i državnom sektoru? O tome se već danima lome koplja, a zbog rebalnsa proračuna hrvatska se premijerka, u ponedjeljak, u Banskim dvorima, sastala i s koalicijskim partnerima i sindikatima.
Ekonomski analitičari upozoravaju međutim da bez pokretanja proizvodnje ništa od toga neće dugotrajnije spasiti Hrvatsku, pri čemu ne odbacuju ni pomoć MMF.
Neki mediji pišu kako je već počela prodaja državnih udjela u onim tvrtkama u kojima država ima manje od 25 posto, ali kandidati su, navodno i tvrtke s većim državnim paketima, Croatia osiguranje, Hrvatski Telekom, Podravka i sl, samo da se zatvori proračunska rupa.
Ekonomski analitičar Hrvatske narodne stranke Dragan Kovačević, kao i cijela oporba vrlo je kritičan.
„Sigurno da problem neće riješiti ni manjinski ni većinski udjeli u hrvatskim poduzećima, ukoliko ih Vlada odluči prodati, jer smo svjedoci da smo prodavali i prošlih godina i prodali smo već gotovo sve što smo imali vrijedno za prodati i, nismo riješili niti prpračun, niti ekonomsku politiku. Jednostavno, to je kratkoročna mjera da bismo zakrpali samo mali segment proračunske rupe, jer, uz ovakvu ekonomsku politiku, cijeli manjak je nemoguće pokriti. Ovo je, ističe Kovačević, naprosto mjera da se ostane na vlasti još koji mjesec, dva ili tri, a poslije toga 'bože pomozi'!“ kaže Kovačević.
Nije nerazumno da država prodaje svoje udjele i vrši daljnju privatizaciju tvrtki, pojašnjava profesor ekonomije na zagrebačkom Pravnom fakultetu dr Mladen Vedriš, ali, treba prodavati u povoljnom trenutku i to za razvoj, a ne 'bud-zašto' za potrošnju.
„Ovako ili onako, budžet će se za ova tri mjeseca pokrpati, bit će to vjerojatno neka kombinacija između posudbe, prodaje imovine, možda i nekog novog poreza, ali, sve skupa, to je 'quick fix', da u kratkom vremenu fiksirate nešto, ali, naprosto nije moguće trajno osiguravati da društvo i država, za javne potrebe troši godišnje 2 milijarde eura više, nego što može, na razuman način, osigurati iz fiskalnog kapaciteta, u odnosu na snagu ekonomije,“ rekao je Vedriš.
Sudbinski dani
Dr Kovačević misli da se Hrvatska već trebala obratiti Međunarodnom monetarnom fondu.
„MMF nije nikakav bauk! Ja sam još prije 3 godine govorio vladajućima 'ako niste sami u stanju provesti ekonomsku politiku, onda se obratite onome tko to zna raditi i tko može učiniti ono za što vi nemate snage',“ kaže on.
Logo Međunarodnog monetarnog fonda
„Pa, vidjeli smo da je dio zemalja koje su došle u krizu, pred godinu ili godinu i pol dana, počev od Srbije, Grčke, Mađarske itd. potražile pomoć MMF-a i dobile su pomoć u dva vida, s jedne strane, osiguranje financijskih sredstava, a s druge strane u ekspertizi. Što će hrvatska Vlada odlučiti, što će koalicijski partneri poduprijeti i što će Hrvatski Sabor izglasati više nije stvar mjeseci i tjedana već kojeg dana,“ smatra profesor Vedriš.
U strepnji od Vladinih poteza sindikati prijete općim štrajkom, ukoliko Vlada, teret proračunskog manjka, prebaci na leđa radnika i skreše plaće u javnom i državnom sektoru.
Čelnik Matice hrvatskih sindikata, Vilim Ribič, traži da se oporezuju banke, a ne građani te naglašava da je ovo 'trenutak pravde' za Hrvatsku u kojem će država pokazati pripada li svojim građanima ili kapitalu.
„Bankarska dobit od 5 milijardi kuna u jednoj godini čini gotovo dvije trećine ukupne dobiti cijelokupnog gospodarstva! Stabilna je i raste i ovo su, po meni, sudbinski i vrlo važni dani - ekonomski, gospodarski i politički, koji će odgovoriti o samom karakteru hrvatske vlasti,“ ocjenjuje Ribič.
Sami građani su apatični i zasićeni, većina ih i ne prati medijsku raspravu i prepucavanja o manjku u državnom budžetu.
"Dakle, tonemo i tonemo, nema novih radnih mjesta, država se zadužuje, dokle tako?! A, Europa sigurno neće biti ta koje će reći 'pa, evo vama, dragi Hrvati novci, mi ćemo vas spasiti, nego će nam oteti i ono malo što još imamo."
"Ma, ja uopće i ne gledam televiziju, glupo bi bilo svoje živce trošti na to."
"Brinemo se o sebi, a oni što će napravit, napravit će. Nemamo više snage za pratiti političke rasprave jer nam je dosta svega."
"Meni je dosta da razmišljam i provodim 'svoj proračun'. Neki su ljudi izabrani da naprave državni proračun i da vode računa kako se provodi, kako se troše novci, kako i gdje zarađuje. Prema tome, nek to obave, nek javnost o tome izvještavaju, al' nek nas time ne maltretiraju."
Ekonomski analitičari upozoravaju međutim da bez pokretanja proizvodnje ništa od toga neće dugotrajnije spasiti Hrvatsku, pri čemu ne odbacuju ni pomoć MMF.
Neki mediji pišu kako je već počela prodaja državnih udjela u onim tvrtkama u kojima država ima manje od 25 posto, ali kandidati su, navodno i tvrtke s većim državnim paketima, Croatia osiguranje, Hrvatski Telekom, Podravka i sl, samo da se zatvori proračunska rupa.
Ekonomski analitičar Hrvatske narodne stranke Dragan Kovačević, kao i cijela oporba vrlo je kritičan.
„Sigurno da problem neće riješiti ni manjinski ni većinski udjeli u hrvatskim poduzećima, ukoliko ih Vlada odluči prodati, jer smo svjedoci da smo prodavali i prošlih godina i prodali smo već gotovo sve što smo imali vrijedno za prodati i, nismo riješili niti prpračun, niti ekonomsku politiku. Jednostavno, to je kratkoročna mjera da bismo zakrpali samo mali segment proračunske rupe, jer, uz ovakvu ekonomsku politiku, cijeli manjak je nemoguće pokriti. Ovo je, ističe Kovačević, naprosto mjera da se ostane na vlasti još koji mjesec, dva ili tri, a poslije toga 'bože pomozi'!“ kaže Kovačević.
Nije nerazumno da država prodaje svoje udjele i vrši daljnju privatizaciju tvrtki, pojašnjava profesor ekonomije na zagrebačkom Pravnom fakultetu dr Mladen Vedriš, ali, treba prodavati u povoljnom trenutku i to za razvoj, a ne 'bud-zašto' za potrošnju.
„Ovako ili onako, budžet će se za ova tri mjeseca pokrpati, bit će to vjerojatno neka kombinacija između posudbe, prodaje imovine, možda i nekog novog poreza, ali, sve skupa, to je 'quick fix', da u kratkom vremenu fiksirate nešto, ali, naprosto nije moguće trajno osiguravati da društvo i država, za javne potrebe troši godišnje 2 milijarde eura više, nego što može, na razuman način, osigurati iz fiskalnog kapaciteta, u odnosu na snagu ekonomije,“ rekao je Vedriš.
Sudbinski dani
Dr Kovačević misli da se Hrvatska već trebala obratiti Međunarodnom monetarnom fondu.
„MMF nije nikakav bauk! Ja sam još prije 3 godine govorio vladajućima 'ako niste sami u stanju provesti ekonomsku politiku, onda se obratite onome tko to zna raditi i tko može učiniti ono za što vi nemate snage',“ kaže on.
„Pa, vidjeli smo da je dio zemalja koje su došle u krizu, pred godinu ili godinu i pol dana, počev od Srbije, Grčke, Mađarske itd. potražile pomoć MMF-a i dobile su pomoć u dva vida, s jedne strane, osiguranje financijskih sredstava, a s druge strane u ekspertizi. Što će hrvatska Vlada odlučiti, što će koalicijski partneri poduprijeti i što će Hrvatski Sabor izglasati više nije stvar mjeseci i tjedana već kojeg dana,“ smatra profesor Vedriš.
U strepnji od Vladinih poteza sindikati prijete općim štrajkom, ukoliko Vlada, teret proračunskog manjka, prebaci na leđa radnika i skreše plaće u javnom i državnom sektoru.
Čelnik Matice hrvatskih sindikata, Vilim Ribič, traži da se oporezuju banke, a ne građani te naglašava da je ovo 'trenutak pravde' za Hrvatsku u kojem će država pokazati pripada li svojim građanima ili kapitalu.
„Bankarska dobit od 5 milijardi kuna u jednoj godini čini gotovo dvije trećine ukupne dobiti cijelokupnog gospodarstva! Stabilna je i raste i ovo su, po meni, sudbinski i vrlo važni dani - ekonomski, gospodarski i politički, koji će odgovoriti o samom karakteru hrvatske vlasti,“ ocjenjuje Ribič.
Sami građani su apatični i zasićeni, većina ih i ne prati medijsku raspravu i prepucavanja o manjku u državnom budžetu.
"Dakle, tonemo i tonemo, nema novih radnih mjesta, država se zadužuje, dokle tako?! A, Europa sigurno neće biti ta koje će reći 'pa, evo vama, dragi Hrvati novci, mi ćemo vas spasiti, nego će nam oteti i ono malo što još imamo."
"Ma, ja uopće i ne gledam televiziju, glupo bi bilo svoje živce trošti na to."
"Brinemo se o sebi, a oni što će napravit, napravit će. Nemamo više snage za pratiti političke rasprave jer nam je dosta svega."
"Meni je dosta da razmišljam i provodim 'svoj proračun'. Neki su ljudi izabrani da naprave državni proračun i da vode računa kako se provodi, kako se troše novci, kako i gdje zarađuje. Prema tome, nek to obave, nek javnost o tome izvještavaju, al' nek nas time ne maltretiraju."
