Osnivač WikiLeaksa Julian Assange sletio je na američko tlo za završnu sudsku raspravu prema sporazumu o priznanju krivice kojim se okončavaju godine pravne drame i povratak u rodnu Australiju.
Privatni avion sa 52-godišnjim Assangeom sletio je na Saipanu na Sjevernim Marijanskim ostrvima, pacifičkoj američkoj teritoriji u srijedu, 26. juna po tamošnjem vremenu (utorak, 25. juna oko 23.00 sata po srednjeevropskom vremenu).
Nakon dugogodišnje pravne bitke postignut je dogovor da se Assange izjasni krivim za kršenje američkog zakona o špijunaži, nakon čega će mu u dogovoru sa američkim vlastima, biti omogućeno da se vrati kući u Australiju.
Pedesetdvogodišnji Assange 25. juna po evropskom vremenu je napustio Belmarsh zatvor u Londonu u kojem se nalazio zadnjih pet godina.
Pristao je priznati krivicu po jednoj tački optužnice za udruživanje radi dobivanja i otkrivanja povjerljivih dokumenata američke nacionalne odbrane, pokazali su dokumenti suda na Marijanskim otocima, američkoj teritoriji u Tihom okeanu.
Američki teritorij u Tihom okeanu je odabran zbog Assangeovog protivljenja da putuje na kopneni dio SAD-a kao i zbog blizine otoka Australiji.
"Osjećam se ushićeno," rekla je Assangeova supruga Stella za Reuters. "Također sam zabrinuta, sve dok ne bude sve potpuno riješeno bit ću zabrinuta," dodala je Stella Assange.
Šta je prethodilo dugogodišnjem pritvoru?
U aprilu 2010. godine WikiLeaks je objavio video snimak koji prikazuje američki vojni helikopter Apache korišten za pucnjavu tokom koje je na ulici Bagdada 2007. ubijeno nekoliko iračkih civila i dva novinara Reutersa.
Nekoliko godina ranije, tačnije 2006. godine Assange je osnovao WikiLeaks, sajt specijalizovan u objavljivanju velikog broja podataka, dokumenata, cenzurisanog ili nedostupnog zvaničnog materijala koji uključuje ratove, špijuniranje i korupciju.
U intervjuu za njemački Der Spiegel, 2015. godine Assange je WikiLeaks opisao kao "divovsku biblioteku sa najtraženijim dokumentima na svijetu".
Iako je mreža postojala četiri godine, objavljivanje videa na konferenciji u Washingtonu sa ulica Bagdada i ubistva civila i novinara Reutersa stavilo je WikiLeaks i njegovog osnivača u centar pozornosti.
Objavu pod naslovom "Kolateralno ubistvo" pratilo je više od 90.000 povjerljivih američkih vojnih dosijea iz afganistanskog rata, 400.000 iz Iraka, a u novembru 2010. objavljeno je oko 250.000 američkih diplomatskih depeša koje pokrivaju skoro svaku zemlju na svijetu. U objavljivanju ovih dokumenata učestvovali su i New York Times, The Guardian kao i njemački Der Speigel koji su kasnije osudili poteze WikiLeaksa da objavi ostatak dokumenata bez cenzurisanja imena.
Dokumente je omogućio vojni analitičar stacioniran u Iraku, Bradley Manning, koji će kasnije promijeniti spol i ime u Chelsea, te biti osuđen na 35 godina zatvora po 20 tačaka optužnice za krađu i špijunažu.
Manning, nakon što je odslužila sedam od 35 godina zatvorske kazne dobila je pomilovanje od bivšeg američkog predsjednika Baracka Obame.
Počinje pravna bitka
Ubrzo nakon toga počinje pravna bitka Juliana Assangea protiv kojeg Švedska 2010. godine podiže optužnicu za silovanje i seksualni napad, što on poriče. Assange koji se u to vrijeme nalazi u Londonu, predao se policiji te je pušten pod uslovom kaucije.
Dvije godine nakon toga, kada je Vrhovni sud Velike Britanije odredio da bi trebao biti izručen Švedskoj, Assange, od straha da bi ga Švedska mogla izručiti Sjedinjenim Državama, traži azil u ambasadi Ekvadora.
Proveo je sedam godina u ambasadi Ekvadora u Londonu koja mu je također dodijelila i ekvadorsko državljanstvo. Nakon što mu je u aprilu 2019. godine, ukinut azil britanska policija je uhapsila osnivača WikiLeaksa.
Uhapšen je na osnovu naloga koji je izdao sud za prekršaje u Westministeru 29. juna 2012. godine kada se Assange nije pojavio na sudu čime je prekršio uslove kaucije što će ga dovesti do osude na 50 sedmica zatvorske kazne.
Isti dan kada je uhapšen, američko tužilaštvo je javno objavilo optužnicu protiv Assangea za zavjeru pristupa tajnom vladinom kompjuteru sa bivšom vojnom analitičarkom Chelsea Manning 2010. godine.
Prema optužnici Assange je pomogao Manning da otkrije lozinku koja se nalazila na kompjuteru američkog Ministarstva odbrane koji je bio povezan na mrežu koju je vlada koristila za tajne dokumente i komunikaciju.
Uslijedile su i dodatne tačke optužnice, a Sjedinjene Države su zvanično u junu 2019. zatražile izručenje Assangea na osnovu 18 tačaka optužnice, uključujući 17 optužbi za špijunažu i jednu optužnicu za hakiranje vladine kompjuterske mreže.
Od tada se nalazio u londonskom zatvoru Belmarsh sa najstrožim osiguranjem, odakle se gotovo pet godina bori protiv izručenja u Sjedinjene Države.
