Iako se čini da je premijer Milo Đukanović politički galantan više nego što se moglo očekivati kada su u pitanju zahtjevi dijela opozicije kako bi sljedeći parlamentarni izbori bili regularni i nesporni od svih, koliko je realno da pristane na zahtjeve koji su mnogo dublji od njegove prvobitne ponude?
Ako i prihvati, koliko je očekivano da primjena dogovorenog protekne bez problema, u kratkom roku koji je ostao da izbora, i da li to podrazumijeva zakonodavne promjene i sposobnost opozicije da obezbijedi adekevatne kadrove?
"Trenutno je sve u igri. Ono što je u ovom trenutku dobro je da se odvijaju pregovori. Na njih se blagonaklono gleda iz Evropske unije, što je za Crnu Goru bitna činjenica", tako pravni savjetnik u Centru za Građansko obrazovanje Boris Marić vidi trenutnu političku situaciju u Crnoj Gori, koja protiče u znaku iščekivanja pisanog odgovora ili ponude premijera Đukanovića opoziciji, nakon sastanka u ponedjeljak parlamentarnog dijaloga.
Podsjetimo, lideri Demosa, URE i SDP-a, Miodrag Lekić, Žarko Rakčević i Ranko Krivokapić, na sto su iznijeli svoju platformu za izlazak is krize, tražeći od Đukanovića da Vladu, osim po širini četiro ministarstva koje im je sam Đukanović ponudio, kontrolišu i po dubini, ustupajući im mjesta u državnim preduzećima ,agencijama i fondovima.
Na podužem spisku institucija koje bi opozicija voljela da stavi pod svoju kontrolu, između ostalog, su se našli Zavod za zapošljavanje, Centri za socijalni rad, Poreska Uprava, Agencija za nacionalnu bezbjednost, zatvor u Spužu.
Međutim, sudeći prema prvoj izjavi premijera Đukanovića nakon sastanka u ponedjeljak, to ne bi trebalo da bude tvrd orah za vladajuću DPS.
"To nije nešto što je, da kažem, principijelno u sukobu sa pristupom koji sam iznio u Parlamentu", naveo je Đukanović.
Da li bi eventualni Đukanovićev pristanak na zahtjeve dijela opozicije i njihova primjena u praksi faktički značila razvlašćivanje Đukanovića i njegovog DPS- a, iako bi on ostao na čelu Vlade?
Boris Marić kao primarno primjećuje da je opozicija definitvno shvatila da joj ministarska mjesta nijesu dovoljna kao garancija pripreme slobodnih i fer izbora.
"Da jedino otvaranjem sistema po dubini se, u stvari, radi na razvlašćivanju DPS-a i na onemogućavanje njegove mašinerije da zloupotrebljava državne resurse u izborne svrhe, odnosno dolaženja do nečega što konačno bili optimalno slobodni i fer izbori", mišljenja je Marić.
Jedan od ključnih zahtjeva SDP-a, URE i Demosa jeste smjena kompletnog uređivačkog tima Radio-televizije Crne Gore (RTCG) koja je od većine opozicije i SDP-a, donedavno manje članica vladajuće koalaicije, ali i sa adrese Brisela, označena kao neobjektivna i partijski pristrasna.
Goran Đurović, član Savjeta Javnog servisa iz Nevladinog sektora, ocjenjuje kako nije dobro da se uređivačka politika RTCG mijenja pod pritiskom političkih stranaka, već da sve mu treba prići sistemski.
"To je upravo izmjena Zakona o Javnim radio difuznim servisima. Vjerujem da je moguće sa nekoliko zakonskih intervencija osiguramo da Savjet Javnog servisa bude više nezavisan nego što je do sada, na način što će se povećati broj predstavnika nevladinih organizacija. Vjerujem da je moguće da kroz amandmansko djelovanje na ovaj Zakon, koji se tiče davanja saglasnosti tako nezavisnijeg Savjeta, na izbor direktora radija i televizije, osiguramo da se na tim pozicijama nađu ljudi koji su profesionalci. Isto to mislim kada je puna urednička struktura u pitanju", kaže Đurović.
Ne bi li Đukanovićevo "Da" zahtjevima opozicije mogao biti i vješt manevarski potez koji računa na neslogu opozicije i teškoće da se dogovoreno u kratkom roku operacionalizuje i sa pravne i sa praktične tačke gledišta?
Najprije su, prema mišljenju Borisa Marića, neophodne promjene u sferi zakonodavstva.
"Neki vid donošenja lex specialisa koji bi derogirao određeni normativni postojeći okvir. Kada postoji politička volja u Skupštini naravno mogu da se donesu takvi zakoni. Onda, naravno, dolazimo do toga da li opozicija ima kadrovske mogućnost da sve to pokrije. Lično vjerujem da ima, jer opozicija inače najavljuje da ne bi koristila samo svoje kadrovske resurse, već da bi ta ponuda išla i prema nekim ljudima prepoznatim kao afirmisanim u određenim oblastima, strukama, bilo da je to civilni sektor u pitanju, bilo nezavisni pijedinci sa Univerziteta", ističe Boris Marić.
Najtransparentnije promjene na bolje se u kratkom periodu do izbora mogu uočiti u radu Javnog servisa, zaključuje Goran Đurović.
"Situacija je takva da - ili će se obezbijediti politička volja za fer izbore i profunkcionisati sistem, ili će opozicija morati da ima jasan stav i odnos prema neispunjenim zahtjevima. Dakle, vjerujem da je moguće za šest mjeseci promijeniti i Zakon i provesti sve neophodne mjere kako bi se Javni servis, makar u tih nekoliko mjeseci prije izbora, učinio objektivnim, dovoljno objektivnim, prihvatljivo objektivnim", riječi su Đurovića.
