Gradski historijski muzej Barcelone u četvrtak će otvoriti postavku koju čini osam španskih hagada. Sarajevska Hagada, najvrjednija među njima, neće biti izložena na velikoj izložbi. Razlog tome su zatvorena vrata Zemaljskog muzeja više od dvije godine.
Dok uprava muzeja čeka konstituisanje vlasti na svim nivoima koje bi trebale da rješavaju problem finansiranja muzeja, preko tri miliona eksponata nalazi se iza daskama zakovanih vrata.
Prvi put u posljednjih 600 godina svjetski poznata izdanja Hagade nastala na teritoriji Španije za vrijeme 14. vijeka biće izložena na istom mjestu. Ove sedmice u Barseloni u gradskom muzeju biće prikazano njih sedam, a među njima neće biti najvrjednije - sarajevske Hagade, zatočene dasakama zakovanim vratima Zemaljskog muzeja u Sarajevu.
Direktor muzeja Adnan Busuladžić kaže da je niz problema i pravnih razloga zbog kojih Hagada ne može iz zemlje. Problem je sličan onom koji se pojavio kada je sarajevsku Hagadu tražio njujorški Metropoliten muzej.
“Neriješen pravni status institucije onemogućava bilo kakav ozbiljan rad. Tu su se ispostavile i pravne nedoumice u kontekstu osiguranja i svega ostalog. Mi smo više nego korektno participirali u toj izložbi, tako što smo poslali fotografije originalnog primjerka”, navodi Busuladžić.
Šteta je što sarajevsku Hagadu neće moći da vide posjetioci izložbe u Barseloni, ali je još veća šteta zatvoren Zemaljski muzej u Sarajevu, kaže direktor Instituta za istoriju BiH Husnija Kamberović.
“Nedolazak Hagade u Barselonu je neki signal da mi moramo nešto napraviti da se Zemaljski muzej otvori. Ja se bojim da smo mi posljednjih godina izloženi jednoj unutarnjoj devastaciji, destrukciji, ne samo Zemaljskog muzeja nego mnogih državnih institucija, i da je to gotovo jedan smišljen plan, koji vodi ka tome da se obesmisli postojanje svega onoga što je simbol jedne države”, smatra Kamberović.
Razočaran što se ni ovoga puta sarajevska Hagada neće moći pokazati svijetu, predsjednik Jevrejske zajednice u Bosni i Hercegovini Jakob Finci, kaže kako ona na najbolji način može ispričati priču o Sarajevu i BIH.
“Nama ne preostaje drugo, nego sarajevsku Hagadu napraviti putujućim ambasadorom BiH i omogućiti na taj način da se što više svijeta upozna, ne samo sa ljepotama ove knjige, nego i sa čarobnom pričom o spašavanju Hagade više puta kada je bila ugrožena i o tom samopožrtvovanju svih onih koji su je spašavali. Moram napomenuti da to nisu bili Jevreji, nego hrišćani i muslimani koji su u svim ratovima spasili sarajevsku Hagadu od propadanja”, priča Finci.
Na pitanje šta za njega znači neodlazak sarajevske Hagade na ovako veliku izložbu direktor Zemaljskog muzeja Adnan Busuladžić odgovara:
“To je šteta koja se može ispraviti čim se riješe neke osnovne temeljne stvari u muzeju, a to je njegovo redovno finansiranje. S druge strane, i sama Hagada je veoma kompleksan problem. U muzejskoj praksi, evo uvjeravam vas ovako javno, da postoji jako mnogo situacija gdje se eksponati ne vraćaju u matične institucije”, objašnjava on.
Podsjetimo, Zemaljski muzej BiH zatvoren je 4. oktobra 2012. godine. Do sada je bilo nekoliko pokušaja, pa i pritisaka da se muzej otvori. Međutim, nisu urodili plodom.
Mnoštvo je problema sa koiima je suočena najstarija kulturno-historijska ustanova u zemlji. Samo dug po tužbi uposlenika iznosi više od milion eura.
U toku je i sudski postupak u kojem Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine tuži državu zbog 19-ogodišnjeg maćehinskog odnosa, još nema jedinstvenog rješenja između Federacije BiH i Republike Srpske kojoj razini vlasti muzej, osnovan još 1888. godine, treba pripasti.
