Tačno dva mjeseca do održavanja parlamentarnih izbora u Crnoj Gori, u Podgoricu je stigla OEBS-ova delegacija Misije odjeljenja za demokratiju i ljudska prava ODIHR. Cilj je da nakon razgovora sa predstavnicima vlasti i opozicije, kao i nevladinog sektora i medija, utvrde da li je neophodno da pošalju posmatrače koji bi pratili regularnost izbornog procesa u Crnoj Gori.
Kakve sugestije će dobiti, tim prije što u opoziciji insistiraju kako ne postoje uslovi za fer i demokratske izbore?
OEBS-ova Misija odjeljenja za demokratiju i ljudska prava ODIHR, nakon višednevnih razgovora sa političkim i predstavnicima nevladinog sektora i medija, pripremiće izvještaj na osnovu koga će donijeti konačnu odluku da li će pratiti izbore u Crnoj Gori.
Prethodno je predsjednik Skupstine i lider SDP Ranko Krivokapić uputio poziv Savjetu Evrope i OEBS-u da pošalju svoje posmatračke misije koje bi nadgledale regularnost parlamentarnih izbora zakazanih za 14. oktobar.
Njihov odaziv, prema riječima portparola Nove Srpske Demokratije, članice Demokratskog fronta, Jovana Vučurovića, pokazuje kako još nije došlo vrijeme kada nam međunarodni kontrolori nijesu potrebni.
“Ova evropska institucija ovim činom pokazuje da je upoznata sa malverzacijama koje se dešavaju u svakom izbornom procesu u Crnoj Gori i ovo je na neki način odraz nepovjerenja u institucije koje dominantno kontrolišu DPS i SDP“, smatra Vučurović.
Slične stavove OEBS-ovoj izvidnici, na sastanku će iznijeti i Neven Gošović, visoki funkcioner najjače opozicione Socijalističke Narodne Partije, sa zahtjevom da kontrolišu cjelolupni proces od izborne kampanje do samog glasanja 14 oktobra.
Neven Gošović
„Smatramo to neophodnim iz više razloga. Prvi i osnovni je naša ocjena koju smo već javno saopštili, da u Crnoj Gori ne postoje uslovi za održavanje fer i demokratskih izbora, odnosno da ne postoji taj demokratski ambijent i slobodna atmosfera kako bi se građani i slobodno izjašnjavali na njima na izborima. U takvom ambijentu rezultati izbora nijesu izraz slobodne volje građana već prije svega uticaja raznih centara moći i novca u zavisnosti od vlasti, pritisaka, straha od gubitka posla, raznih zloupotreba, uključujući i čuvenu kupovinu glasova“, pojašnjava Gošović.
Protiv dolaska međunarodnih posmatrača nema ništa ni vladajuća Demokratska partija socijalista.
„Dobrodošle su sve kredibilne i inostrane i domaće organizacije da nadziru predstojeće izbore“, kaže portparol Časlav Vešović i dodaje: „Svi njihovi dosadašnji izvještaji su konstatovali fer i demokratske uslove i nema razloga da tako ne bude i ovoga puta. Bojim se da ni to neće biti dovoljno crnogorskoj opoziciji koja već mjesecima traži alibi za izborni poraz. Njihova priča oko navodno neregularnih uslova za izbore je već odavno dosadan i neubjedljiv izgovor. Čak i kada su na referendumu 2006. godine imali čak 10 posto prednosti žalili su se da su u podređenom položaju. To dovoljno govori o njihovoj principijelnosti“.
Ipak u opoziciji tvrde kako se vlast i ovoga puta sprema da iskoristi oprobane mehanizme manipulacije i izbornih mahinacija. Zato će OEBS-ovim izaslanicima predočiti koje neregularnosti smatraju ključnima.
„Prvenstveno se to odnosi na malverzacije sa biračkim spiskovima kao i na miješanje javne i tajne policije i ostalih državnih organa u izborni proces i zloupotrebe koje dolaze baš od onih koji bi trebalo da štite građane i sprečavaju kršenja Zakona o izboru poslanika i odbornika. Naravno, misiju OEBS-a je potrebno upoznati sa čitavim arsenalom drugih malverzacija u režiji DPS iza kojih stoji direktno lider te stranke“, kaže Jovan Vučurović iz NOVE.
U opoziciji su uvjereni da će OEBS uvažiti njihove argumente i prelomiti odlukom da pošalje posmatrače. Na pitanje kakve efekte očekuju, budući da su se raniji izborni ciklusi završavali ocjenama međunarodnih posmatrača kako su uglavnom bili regularni i demokratski, Neven Gošović iz SNP odgovara kako se mora promijeniti praksa da se dokazi izbornih neregularnosti traže od opozicije.
„Posmatračka misija morala bi uvažiti naše stavove da prije svega oni državni organi koji su zaduženi za otkrivanje takvih počinilaca ne vrše svoje poslove. I Evropska komisija je u svojim izvještajima jasno ukazala da ti organi nijesu efikasni, da ne preduzimaju sve neophodne mjere na progonu takvih počinilaca što sve stvara jedno nepovjerenje u izborni proces i njegove rezultate. Nadamo se da se nešto mora i treba promijeniti u tom pravcu i onda bi ta uloga posmatračke misije mogla imati svoje puno opravdanje“, zaključuje Gošović.
