Šefica Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini (BiH) Kathleen Kavalec izjavila je u petak, 11. marta, da se BiH kao članica OSCE-a obavezala da redovno održava izbore i poštuje demokratska prava svojih građana.
"Pravovremeno finasiranje izbornog procesa dio je tih obaveza i želim da potaknem vlasti da osiguraju sredstva kako bi izbori bili održani na vrijeme i u skladu s izbornim zakonodavstvom", rekla je Kavalec.
Dodala je da je bojkot izbora stvar ličnog izbora, ali da oni koji se odluče na to gube priliku da ostvare svoje demokratsko pravo.
Opći izbori u BiH trebali bi biti održani početkom oktobra. Na njima se biraju članovi Predsjedništva i Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Parlamenta Federacije BiH, Narodne skupštine Republike Srpske, te skupština deset kantona u Federaciji BiH.
Za održavanje izbora potrebno je blizu deset miliona maraka (oko pet miliona eura). BiH nema osiguran taj novac, s obzirom na to da nije usvojen budžet BiH za ovu godinu.
Državne institucije od prošle godine funkcioniraju na osnovu odluke Vijeća ministara BiH o privremenom financiranju. Ova odluka obnavlja se svaka tri mjeseca i ne dopušta nikakve nove troškove ili ulaganja u odnosu na posljednji državni budžet, koji je usvojen za 2020. godinu.
Izborna godina u BiH počela je u jeku pregovora o izmjenama Izbornog zakona i Ustava BiH, čiji uspjeh pojedini politički akteri, također, povezuju s održavanjem općih izbora u oktobru.
Političke stranke sa hrvatskim predznakom okupljene u Hrvatskom narodnom saboru (HNS) najavile su u ferbruaru da neće biti izbora, ukoliko se ne usvoje izmjene izbornog zakonodavstva.
Svi dosadašnji pregovori bh. političkih lidera o izmjeni izbornog zakonodavstva završeni su bezuspješno.
Najspornija pitanja su izbor članova Predsjedništva BiH i izbor u domove naroda, o čemu su stavovi hrvatskih i bošnjačkih stranaka godinama suprotstavljeni.
Stranke s bošnjačkim i građanskim predznakom u BiH predložile su da se iz Ustava BiH i Izbornog zakona BiH brišu nacionalne odrednice članova Predsjedništva BiH.
Stranke s hrvatskim predznakom u drugom entitetu Federaciji BiH traže rješenje kojim bi se jamčilo da će jedan od izabranih članova Predsjedništva BiH biti izabran većinom glasova isključivo Hrvata.
Političke stranke u BiH do sad su se složile tek da će se članovi Predsjedništva BiH nastaviti izravno birati na izborima, budući da se neizravnom izboru u Parlamentarnoj skupštini BiH protive sve stranke sa sjedištem u entitetu Republika Srpska.
Suština izmjena Izbornog zakona je u provođenju četiri presude Evropskog suda za ljudska prava.
Evropski sud za ljudska prava proglasio je dijelove Ustava BiH diskriminatornim, najprije 22. decembra 2009. u predmetu "Sejdić-Finci", te kasnije u presudama u predmetima "Pilav", "Zornić", "Šlaku" i "Pudarić".
BiH su naložene izmjene Ustava BiH zbog toga što Jevreji, Romi i drugi "nekonstitutivni narodi" u BiH, kao i oni građani koji se ne žele nacionalno izjasniti, ne mogu kandidovati i birati za članove Predsjedništva BiH.
Također, ne mogu biti izabrani za delegate u Domu naroda BiH, u kojem u tri kluba sjedi po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba.
Na te funkcije se mogu kandidovati i biti izabrani samo pripadnici konstitutivnih naroda - Bošnjak i Hrvat iz entiteta Federacija BiH i Srbin iz entiteta Republika Srpska. Ni Bošnjaci i Hrvati iz entiteta Republika Srpska, kao ni Srbi iz entiteta Federacija BiH ne mogu se kandidirati ili delegirati na te pozicije.
Krajnji rok za izmjene izbornog zakonodavstva je maj, kad se očekuje raspisivanje općih izbora u BiH.
