U Zagrebu je obilježeno 25 godina rada Isusovačke službe za izbjeglice u Hrvatskoj. Uz pohvale njihovom radu i upozorenje da je glavni problem u radu sa izbjeglicama nedovoljna suradnja vladinih institucija među sobom i sa nevladinim sektorom, postavljeno je i pitanje hrvatskog odgovora na moguće ponavljanje izbjegličkog vala poput onog iz 2015. na 2016. godinu. Hrvatska je spremna za zaštitu granica, ali i za integraciju izbjeglica, rečeno je na skupu.
U Turskoj se nalazi oko pet milijuna izbjeglica iz Sirije, u Grčkoj tri do pet milijuna, a sporazum između Europske unije i Turske o tome da će Turska unutar svojih granica zaustaviti sirijske migrante polako počinje popuštati, jer sve te izbjeglice postaju nestrpljive zbog nezadovoljavajućih uvjeta života i preduge „privremenosti“ tog rješenja, upozorila je državna tajnica za europske i međunarodne poslove Ministarstva unutarnjih poslova Terezija Gras. Zbog toga ona ocjenjuje kako nije isključeno da se ponovi masovni izbjeglički val poput 2015. na 2016. godinu. Tada je na Hrvatskoj bilo samo da ih sigurno transportira sa jednog na drugi kraj Hrvatske, ali ovoga puta zapadnoeuropske zemlje neće primiti sav taj val.
„Taj scenarij se sigurno neće ponoviti i zato moramo biti spremni da se nosimo sa većim brojem migranata koji će potencijalno biti smješteni i na teritoriju Republike Hrvatske, ali i s time da kao zemlja prvog ulaska za neke od njih onda doista budemo odgovorni u većem broju te ljude doista i integrirati u hrvatsko društvo“, rekla je Gras.
Zato su napori MUP-a unazad dvije godine usmjereni na jačanje programa integracije, prihvatnih kapaciteta i ukupne spremnosti za odgovor na takav scenarij. Za sada su programi integracije malog obujma, ali uspješni, kazala je. Primjerice, sve obitelji iz grupe sirijskih izbjeglica prebačenih u siječnju iz Turske u Hrvatsku dobile su stanove.
„Za ove obitelji preseljene iz Turske međunarodna zaštita, osobne iskaznice, osobni identifikacijski brojevi i sve ostalo riješeno je u rekordno kratkom roku. Svi raspolažu osobnim iskaznicama, imaju i hrvatske putovnice i odlaze u posjetu članovima svoje obitelji u drugim državama članicama Europske unije.“
Međutim nitko od njih još nema posao, i zato je sa više strana stigao apel da se ubrza omogućavanje da se traži i nađe posao još dok procedura traženja međunarodne zaštite u Hrvatskoj traje.
Uz postojeće dvije lokacije za smještaj tražitelja međunarodne zaštite u Zagrebu i Kutini sa ukupno 700 mjesta planira se izgradnja još jednog prihvatnog centra čime bi se kapaciteti – udvostručili.
Gordan Bosanac iz zagrebačkog Centra za mirovne studije u izjavi za naš program kaže kako će mogući novi migrantski val u svakom slučaju biti manji nego što je bio onaj iz 2015. na 2016. godinu, ali kaže da je izuzetno nezahvalno špekulirati o brojkama. Moguća su dva scenarija, kaže Bosanac.
„Prvi mi je scenarij realniji, a to je da će Hrvatska vrlo striktno u tom slučaju zatvoriti granice, na način da će dovesti i vojsku na granice i ljude pokušati odvraćati u svakom pogledu, s time da to neće biti uspješno! Jer nema te vojske ni policije koja može zaštitit hrvatsku granicu sa Bosnom i Hercegovinom. To je bila hrvatska strateška pogreška da su bili preoštri na srpskoj granici, pa su ljudi otišli u Bosnu i sada je tek njima strateški puno teže obraniti granicu sa Bosnom.“
Drugi je mogući scenarij - jedan mali prodor ljudi ne dalje od Austrije.
„Onda će se opet situacija zamrznuti i ljudi će biti polagano po dublinskim protokolima biti vraćani. Znači, imati ćemo reprizu situacije iz 2015. godine, ali u nešto manjem obliku,. To su dva scenarija koja vidim.“
Voditelj Isusovačke službe za izbjeglice Tvrtko Barun ne očekuje ponavljanje izbjegličke krize u Hrvatskoj poput one 2015. na 2016. godinu, jer su hrvatske granice zatvorene za ilegalne migracije i takve će ostati.
„Međutim, ono što se može dogoditi je kriza u Bosni i Hercegovini, s obzirom na složenost zemlje i nesuradnju različitih elemenata unutar te države, tisuće tih ljudi, i manjak nevladinih međunarodnih organizacija. Tu je sada pitanje kako mi iz Hrvatske, ali i na europskoj razini možemo pomoći da se ta kriza u BiH riješi.“
U Hrvatskoj je u odnosu na 2016. godinu (1.968 tražitelja azila) u 2017. godini bilo 1.887 tražitelja azila, što je manje za 4,12%. Azil je odobren za 185 osoba, a za još 16 tražitelja azila odobrena je supsidijarna zaštita.
Facebook Forum