U novom izvještaju se navodi da se Iran priprema za izvoz Fath-360 i Ababil balističkih raketa kratkog dometa (CRBM) u Rusiju i da je počeo obučavati rusko osoblje za korištenje prvih.
Otkako je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu u februaru 2022., u nekoliko izvještaja se tvrdi da se Iran priprema za prodaju ili je već isporučio Rusiji balističke rakete.
Navode nijednog od izvještaja nisu potvrdili američki ili ukrajinski zvaničnici, a Iran i dalje poriče da naoružava ili planira da naoružava Rusiju.
Analitičari koji su razgovarali za Radio Slobodna Evropa (RSE) nisu bili sigurni u vezi sa najnovijim izvještajem, ali su ocijenili da bi, potvrde li se navodi, to moglo biti korisno za ratne napore Rusije, odnosno imalo bi prednosti ali i mane za Iran.
Ruska upotreba sjevernokorejskih balističkih projektila nakratko je ublažila zabrinutost da će se Moskva obratiti Iranu kako bi obnovila svoje zalihe.
"Međutim, veliki zahtjevi na bojnom polju možda su opteretili snabdjevene kapacitete Sjeverne Koreje", rekla je za RSE saradnica Carnegiejeve zadužbine za međunarodni mir, Nicole Grajewski.
Ona smatra da Moskva možda iranske balističke rakete vidi kao strategiju za "smanjenje svoje zavisnosti od Sjeverne Koreje", što bi Rusiji omogućilo da igra protiv Pjongjanga i Teherana, "potencijalno šireći svoje strateške prednosti".
Posjeta sekretara ruskog Vijeća sigurnosti Sergeja Šojgua Teheranu, bivšeg ministra odbrane te zemlje, podstakla je sumnje da Moskva želi nabaviti iranske rakete.
Od dronova do raketa
Od ranih mjeseci rata u Ukrajini postoje sumnje da Rusija koristi iranske dronove Shahed i Mohajer-6, od kojih su mnogi pronađeni nakon što su oboreni u ukrajinskim gradovima i na ratištima.
Iran je isprva negirao da je naoružao Rusiju, da bi kasnije priznao da je Moskvi prije rata isporučio "ograničen broj dronova".
Uprkos brojnim dokazima koji govore suprotno, Teheran i dalje poriče da Rusija koristi njegove dronove u ratu protiv Ukrajine. To nije spriječilo Sjedinjene Države i Evropsku uniju da uvedu sankcije Iranu zbog pomoći Moskvi.
Grajewski ističe da su iranski dronovi "imali komparativnu prednost u odnosu na ruske u smislu tehnologije, proizvodnje i operativne upotrebe". Ali kod balističkih raketa, "radi se o količini, a ne o kvaliteti."
Osim reputacije, koja bi proizašla iz isporuke balističkih rekate Rusiji, Iran bi stekao i bolje znanje o tome kakva je performansa Fatha-360 i Ababila u borbi.
Osim toga, ocjenjuje Grejewski, "operativna upotreba i sve ruske modifikacije mogli bi potencijalno da pomognu Iranu u područjima gdje njegove rakete obično zaostaju".
Raniji izvještaji su tvrdili da Rusija razmatra iranske balističke rakete kratkog dometa Fateh-110 i Zolfaqar.
Međutim, izvoz ovih raketa u Rusiju doveo bi Iran do kršenja parametara dometa i nosivosti Režima kontrole tehnologije projektila (MTCR), ističe viši saradnik istraživačkog centra Fondacije za odbranu demokratije iz Washingtona, Behnam Ben Taleblu.
Međutim, rakete Fath-360 i Ababil su ispod pragova od 300 kilometara i 500 kilograma koje je utvrdio MTCR.
"Ipak, to ne znači da CRBM [balističke rakete kratkog dometa] treba zanemariti, jer one pomažu Rusiji da očuva svoja sredstva dugog dometa i dodatni su znak produbljivanja rusko-iranskih odnosa", tvrdi Taleblu.
Preuzimanje rizika u cilju razvoja partnerstva
Nekršenje MTCR-a i dalje bi izazvalo bijes Zapada ako Iran na kraju isporuči Rusiji balističke rakete.
Ograničenja Ujedinjenih nacija na iranski uvoz i izvoz projektila su istekla u oktobru 2023., ali su Sjedinjene Države i Velika Britanija, Francuska i Njemačka, kao i šira Evropska unija, produžili sankcije Iranu na balističke projektile.
"Britanija, Francuska i Njemačka su bile odlučne u svojim upozorenjima Iranu", ističe Grajewski. "Isporuka iranskih balističkih raketa Rusiji bi zakomplikovalo svako rješenje u vezi sa iranskim nuklearnim programom."
Pregovori o obnavljanju nuklearnog sporazuma su zaustavljeni i sporazum bi trebao isteći u oktobru 2025. godine, tako da Iran možda želi ojačati svoje odnose sa Rusijom u slučaju da nestanu izgledi za oživljavanje sporazuma.
Iran je učestvovao na godišnjoj izložbi ruske vojske, koja je održana u Moskvi od 12. do 14. avgusta, i predstavio dio svoje nove vojne tehnologije, uključujući bespilotnu letjelicu Mohajer-10, novu verziju Mohajer-6 koju Rusija koristi u Ukrajini.
Međutim, Grajewski navodi da je značajnije naglasiti prisustvo u Moskvi generala Alija Šadmanija, zamjenika komandanta Centralnog štaba Katam al-Anbija koji je odgovoran za operativnu komandu i kontrolu iranskih oružanih snaga.
Taleblu, pak, smatra da je Iran primio mnoge stvari u cilju naoružavanja Rusije dronovima, uključujući gotovinu i zlato, i tvrdi da će se "ovi oblici saradnje vjerovatno produbiti".
"Iran je odlučan da unaprijedi status u odnosima sa Rusijom, što je jedan od razloga zašto je malo vjerovatno da će saradnja u naoružanju između ove dvije zemlje u vezi sa Ukrajinom biti razdvojena", dodao je.
Facebook Forum