Porodica Mahse Amini okrivila je iranske sigurnosne snage za vandaliziranje njenog groba.
Smrt Mahse Amini dok je bila u policijskom pritvoru u septembru 2022. godine izazvala je proteste širom zemlje koji su se pretvorili u jednu od najvećih prijetnji rukovodstvu Islamske republike otkako je preuzela vlast 1979.
Advokat porodice Amini, Saleh Nikbakht, rekao je novinarima da su rano 21. maja "pojedinci, poznati po tako neukusnim radnjama u prošlosti, napali i uništili grobnicu Mahse Amini".
Zatim je pokazao fotografije oštećene grobnice koje je dobio od Mahsinih roditelja. Rekao je da je njen otac otkrio da su vlasti ometale postavljanje zaštitne nadstrešnice nad grobom prijeteći zavarivaču da će ga, ako obavi posao, zatvoriti. On, međutim, nije pokazao nikakve dokaze koji bi konkretno povezivali službenike bezbjednosti sa štetom.
Mojgan Eftekhari, Mahsina majka, upozorila je javnost na skrnavljenje groba njene kćerke i rekla da je uznemirena zbog zatvaranja ulaza i izlaza na groblje od strane zvaničnika.
Ashkan Amini, Mahsin brat, podijelio je fotografiju groba svoje sestre na Instagramu. Napisao je da im "čak i staklo vašeg nadgrobnog spomenika smeta", misleći na iranske zvaničnike koje porodica i pristalice krive za Mahsinu smrt 16. septembra u Teheranu.
Njen brat je rekao da je ovo drugi put da je grobnica njegove sestre uništena, prkosno dodavši: "Koliko god puta pokvarili, mi ćemo to popraviti. Da vidimo ko će se prvi umoriti."
Mahsa Amini(22)boravila je s porodicom u posjeti iranskom glavnom gradu Teheranu, kada ju je privela jedinica odgovorna za provođenje strogih kodeksa odijevanja, što uključuju obavezno nošenje marame na javnom mjestu.
Iranku je 13. septembra privela policija za moral jer se, navodno, nije pridržavala strogih pravila o nošenju hidžaba. Umrla je tri dana nakon hapšenja. Incident je izazvao talas protesta koji su brzo zahvatili naciju.
U oktobru 2022. Nikbakht je zajedno sa svojim kolegom Alijem Rezaeijem preuzeo odgovornost za sigurnost porodice Amini i podnio tužbu u ime Mahsinih roditelja protiv onih koji su umiješani u njenu smrt. Do danas, zvaničnici Islamske republike i pravosuđe nisu riješili tužbu.
Iranska organizacija za ljudska prava sa sjedištem u Norveškoj kaže da su nemiri doveli do smrti najmanje 587 osoba, uključujući desetine djece i tinejdžera.
Najmanje sedam uhapšenih demonstranata je pogubljeno od strane pravosuđa Islamske republike.
Iranske vladine snage su optužene da su napale i uništile počivališta ubijenih i pogubljenih demonstranata, kulturnih ličnosti, pjesnika, pisaca, umjetnika, kritičnih političkih snaga, pa čak i građana Bahaija, a u nekim slučajevima i kršćana.
Amnesty International je 2020. godine izvijestio da zvaničnici, prikrivanjem grobnih mjesta, sprječavanjem ceremonija žalosti i sprječavanjem porodica da postave nadgrobne spomenike ili ukrase grobove svojih rođaka cvijećem, fotografijama, značkama ili spomen-porukama, krše prava ovih porodica i član 15. Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima.
