Topčagić: Sporazum sa EU se u cjelini dobro primjenjuje

Krajem decembra prošle godine Francuska je, kao posljednja, odnosno 27. zemlja članica EU ratifikovala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između BiH i Evropske unije. Sada se očekuje da to isto uradi Vijeće EU, koje će objaviti Odluku o stupanju na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

O tome kao i o narednim koracima BiH na evropskom putu govori ambasador Osman Topčagić, šef misije BiH pri Evropskoj uniji.

RSE: Neke od obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH je prekršila – može li to uticati na odlaganje datuma kada bi Sporazum mogao stupiti na snagu, odnosno na zvaničnu objavu iz Vijeća EU?

Topčagić: Teško je u ovom momentu dati takvu procjenu, međutim, meni je u razgovorima ovdje rečeno da se, uobičajeno, ratifikacija jednog međunarodnog sporazuma kojeg potpisuje Evropska unija, smatra tehničkim administrativnim pitanjem i da se vrši po automatizmu kad se završi postupak ratifikacije sa svim državama članicama. Sad, mi imamo tu situaciju, posebno slučaj Sejdić-Finci, znači, kršenje nekih obaveza iz SSP-a, i to obaveze koja se odnosi na poštivanje ljudskih prava, što je veoma važno pitanje, i za EU jedan elemenat političkog kriterija za napredak u procesu evropskih integracija, tako da treba da vidimo kako će se države članice i Evropska komisija odnositi prema tome.

RSE: Privremeni sporazum između BiH i EU koji je trenutno aktuelan i bit će važeći sve do završetka cjelokupnog procesa ratifikacije, stupio je na snagu 1. jula 2008. godine, a BiH je imala određene rokove za ispunjavanje obaveza iz tog dokumenta. Šta nije urađeno?

Topčagić: Što se tiče privremenog sporazuma koji je sada na snazi, koji se primjenjuje, 1. jula 2010. godine , dakle dvije godine nakon početka primjene tog privremenog sporazuma, bio je rok za usvajanje zakona o državnoj pomoći i formiranje odgovarajućeg tijela, a onda nakon toga, sljedeće dvije godine teče rok u kojem treba da pripremimo i prvi izvještaj o dodijeljenoj državnoj pomoći. To je jedna važna obaveza koja stoji još nerealizovana. Završena je procedura oko oslobađanja uvoza vozila starijih od sedam godina – ta obaveza je u ovom momentu riješena. Rekao bih da su to bile najznačajnije teme u prethodnom periodu o kojima smo razgovarali s Evropskom komisijom.

Moramo naći snage da ispunimo i preostale obaveze

RSE: Šta je osnovna karakteristika Privremenog sporazuma i koliko je on, uslovno rečeno, iskorišten u BiH?

Ukinuli smo carine onom predviđenom dinamikom, otvorili svoje tržište za uvoz industrijskih i drugih roba porijeklom iz EU – vjerujem da je time ponuda na našem tržištu obogaćena.

Topčagić: Što se tiče privremenog sporazuma, on se odnosi na trgovinu i trgovinske aspekte i neke elemente tranzitnog saobraćaja. Ja bih rekao da se, u cjelini, sporazum dobro primjenjuje. Mi smo ukinuli carine onom predviđenom dinamikom, otvorili svoje tržište za uvoz industrijskih i drugih roba porijeklom iz EU – vjerujem da je time ponuda na našem tržištu obogaćena. Bila je i mogućnost da dođe do sniženja cijena, ali – pošto se radi o slobodnom formiranju cijena, da li je zaista i u kojim slučajevima do njih dolazilo, teško mi je u ovom momentu reći, ali, u svakom slučaju, otvaranjem našeg tržišta, postepeno se integrišemo u unutrašnje tržište EU. Tržište EU, s druge strane, od ranije je jednostranim mjerama koje je donijela EU, a sada i kroz realizaciju ovog privremenog sporazuma, otvoreno za firme i proizvode iz BiH, uz nekoliko manjih izuzetaka.

RSE: Hoće li SSP donijeti nove obaveze za BiH?

Topčagić: SSP je jedan sveobuhvatan sporazum koji pokriva, rekao bih, skoro sve oblasti saradnje između BiH i EU i daje jedan ugovorni okvir za našu saradnju u narednim godinama, u okviru kojeg ćemo se i kretati dalje u procesu integracija u EU. Otvaraju se zaista nove mogućnosti. Taj dijalog, koji i sada imamo sa EU, diže se na viši nivo, na nivo predstavnika iz Vijeća ministara BiH. Osnivanjem Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje sa strane Evropske unije, sigurno će biti komesari, možda ministri iz država članica, nastavlja sa radom Komitet, pododbori, uspostavlja se parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje. Ti kontakti i dijalog koji i sada imamo, dobivaju i na širini i po dubini.

RSE: Postoji li vremenski rok u kojem bi država koja konačno dobije Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, ušla u naredni viši stepen odnosa sa EU, kao što je aplikacija za članstvo?

Topčagić: Iako se u praksi te dvije stvari povezuju, ja bih rekao da one formalno-pravno nisu povezane. Stupanje na snagu SSP-a formalno-pravno nije povezano sa datumom i ne uslovljava podnošenje aplikacije za članstvo u EU. Ima niz primjera u prethodnim proširenjima gdje su države odmah, recimo isti dan kad su potpisale Asocijativni sporazum – to je sporazum koji se tada primjenjivao, ekvivalent ovom sadašnjem SSP-u – isti dan podnijele i zahtjev za članstvo. Dosta država je podnijelo zahtjev prije nego što je taj sporazum o pridruživanju stupio na snagu. Ali, u zadnje vrijeme, sa raspoloženjem u Evropskoj uniji i u državama članicama takvim kako jeste, sa određenim insistiranjem na ispunjavanju uslova, sigurno je da je dobro ispunjavanje obaveza iz SSP-a. Suštinski, ako ne formalno-pravno, jeste uslov za podnošenje aplikacije, koja će onda biti dobro primljena i dalje tretirana.

RSE: Sve je do nas i do naših zvaničnika, zar ne?

Topčagić: Moramo zaista naći snage da preostale obaveze ispunimo i uopšte reformski proces u zemlji pokrenemo, da time naša aplikacija, kad do nje dođe, ima svoj kredibilitet i da onda bude razmatrana i na Vijeću EU, da dođemo do momenta da dobijemo upitnike, da pripremamo odgovore na one tri-četiri hiljade pitanja i da napredujemo u ovom procesu kao i druge države u našoj regiji.