Inzkov izvještaj UN-u: Napredak u političkom dijalogu i kritike RS-a

Prema izvještaju visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka Vijeću sigurnosti UN-a, koji je predstavio u utorak navečer po centralnoevropskom vremenu, BiH je postigla napredak nakon formiranja Vijeća ministara, te usvojila neke od ključnih evropskih zakona, poput onog o popisu stanovništva.

Predstavljajući svoj redovni šestomjesečni izvještaj o provedbi Daytonskog mirovnog sporazuma, visoki predstavnik je obavijestio Vijeće sigurnosti da se, nakon formiranja novog Vijeća ministara u februaru, vide znaci pozitivnih promjena.

"Imamo politički proces zasnovan na dijalogu i spremnosti na kompromis. Ovo vraćanje političkom dijalogu, pregovaranju i postizanju kompromisa, do čega je trebalo doći daleko ranije, jeste jako dobra vijest",rekao je.

Inzko se prije toga sastao sa generalnim sekretarom Ujedinjenih nacija Ban Ki-Moonom, kome je rekao da podržava aktuelni politički dijalogu između lidera političkih stranaka u Bosni i Hercegovini.

“Pozitivan impuls ostvaren u proteklih nekoliko mjeseci može dovesti do stvarnog napretka u procesu evroatlantskih integracija ove zemlje. Da bi se to desilo, politički lideri moraju ispuniti obaveze koje su preuzeli”, rekao je Inzko generalnom sekretaru UN-a.

U izvještaju, austrijski diplomata je rekao da je Vlada RS ukinula međuentitetsku linija razgraničenja u Brčkom, što bi moglo pomoći da Vijeće za implementaciju mira razmatra mogućnost završetka supervizije u distriktu, rekao je Inzko u izvještaju.

Inzko naglašava da u BiH trenutno postoji politički proces zasnovan na dijalogu i spremnosti na kompromis, što je odlična vijest. Ovdje završavaju pohvale visokog predstavnika, a počinju kritike, slične ranijima.

Ponovno se u BiH iz ugla najvišeg rukovodstva RS može čuti retorika kojom se BiH kao država dovodi u pitanje, a s njom i Dejtonski sporazum. Predsjednik RS Milorad Dodik na ovu konstataciju je kazao:

„Ja ostajem pri retorici.“

Inzko navodi kako iz ovog entiteta priznaju namjernu opstrukciju dejtonskih institucija, te da će RS odlučivati o tome ima li ili nema BiH. Naveo je i da je zabrinut zbog izjava o tome da su entiteti države, što je suprotno Ustavu BiH.

Dodik, komentirajući izvještaj, kaže kako je RS ponovno uputila vlastiti, koji stanje vidi drugačije nego visoki predstavnik.

„Izvještaj koji smo dostavili mislimo da na realan način odražava razvoj i dinamiku koju smo imali. A ono što smo mogli da vidimo iz OHR-a da je napisano, to su samo kupili po medijima razne izvještaje i onda to skupili u jedan izvještaj koji su tamo dali“, navodi Dodik.

I dok izvještaj RS hvali saradnju lidera političkih stranaka na rješavanju „kontroverznih pitanja koja već dugo stoje na putu evropskih integracija i postizanju drugih ključnih ciljeva”, zahtijeva od Vijeća sigurnosti da ukine poziciju visokog predstavnika.

Ekonomija i finansije

S druge strane, političari iz FBiH smatraju kako je Inzko trebao obratiti više pažnje na ekonomske faktore, ali i jasno imenovanje kočničara napretka, navodi potpredsjednik SDA Šemsudin Mehmedović.

„Jer je očigledno da u BiH imamo vrlo negativne trendove kada je u pitanju ekonomija i da će to uzrokovati dodatne političke probleme. Osim toga, ja smatram da je visoki predstavnik trebao da bude dosta otvoreniji kada su u pitanju problemi i krivci za stanje u BiH - jer je očigledno da imamo potpunu blokadu svih procesa od strane političkih faktora iz RS-a, ne opravdavajući ni političke faktore u Federaciji koji ništa ne čini da bar ekonomsku situaciju u Federaciji poprave", kaže Mehmedović.

Porast napetosti, te blokade institucija u Mostaru, reforma bankarskog sektora, te pokušaji politizacije policije - ocijenjeni su aktivnosti kojima se poništavaju brojne reforme u FBiH.

Bivši zastupnik HDZ BiH u federalnom, a danas u državnom parlamentu Mato Franjičević kaže kako stanje u FBiH Inzko nije dovoljno opisao.

„Naravno, ukoliko se određene političke snage, prije svega SDP, ne okrenu životno važnim pitanjima, rješavanju ekonomskih problema, stvaranju povoljnije političke klime u FBiH, pa i u BiH u cjelini, sve dotle nam neće biti bolje“, smatra Franjičević.

Analitičar Međunarodne krizne grupe Marko Prelec navodi kako je ovaj put političko stanje opisano znatno manje dramatično, ali problemi druge vrste su itekako prisutni.

„Ono što je naročito ohrabrujuće je naznaka rješenja pitanja državne i vojne imovine. Međutim, osim načina dogovora, gotovo ništa nije urađeno. A ono što posebno zabrinjava sada je apsolutni manjak napretka prema rješavanju Sejdić-Finci, što ozbiljno može zaprijetiti napretku BiH prema evropskim integracijama. A isto nešto drugo što je naznačio gospodin Inzko, to je niz zabrinjavajućih koraka zemlje na finansijskom planu - npr. nepostojanje budžeta, degradacija kreditnog rejtinga BiH“, ocjenjuje Prelec.

Također, u izvještaju je ukazano na pitanje Srebrenice i izbornog procesa u ovom dijelu BiH, te da se može očekivati napetost u vezi s oktobarskim lokalnim izborima.