Vladinim izmjenama Zakona o radu bi se radnička prava u Hrvatskoj još više smanjila, zbog čega neki sindikati pozivaju na prvi generalni štrajk i konačan 'obračun rada i kapitala'.
Hrvatska je Vlada zatražila od sindikata državnih i javnih službi da se u 2010., unatoč pravima iz Kolektivnog ugovora, odreknu isplate regresa za godišnji odmor, božićnice i dara za djecu, čime bi se, na račun radnika, u državnoj blagajni uštedjelo 640 milijuna kuna (oko 90 milijuna eura).
Kada su sindikati to odbili, Vlada je shvatila da bi je ako to ipak provede sindikati i radnici mogli tužiti, budući da Kolektivni ugovor, ako se jednostrano i raskine ima ‘produljeno trajanje’, pa je Vlada upravo tu odredbu u Zakonu o radu (način otkazivanja i produžena primjena pravila Kolektivnog ugovora) odlučila izmijeniti.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever smatra to vrlo opasnom namjerom:
“To znači da bi se takvim potezom ‘podišlo pod kožu’ i svim drugim poslodavcima koji bi u budućnosti, u svim uvjetima, vrlo lako mogli otkazivati Kolektivne ugovore, kad im se to više ne bi svidjelo, nakon čega bi radnici gubili sva prava iz Kolektivnih ugovora i jasno je da je to još jedan, novi udar na sindikalizam u Hrvatskoj.”
Krešimir Sever, Foto: Enis ZebićRadnici su u Hrvatskoj sve ogorčeniji, svoje pravo, zasad pojedinačno, traže na ulici, pa i s toljagama u ruci, kao u ponedjeljak stotinjak oboljelih od azbestoze iz ‘Salonita’, danas slično u ‘Dalmacijavinu’ koji za svoju nevolju (ne primaju plaće od siječnja) optužuju Vladu zbog loše privatizacije i korupcije:
“A šta nama oni gore u Vladi obećavaju mrvice, to nisu njihove pare, nego su to pare od ove druge jadne sirotinje koja još radi i kojoj se isto uzimaju pare visokim porezima.”
Zavijeno u celofan krize
Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu 'Preporod' javno je danas pozvao sve sindikate u Hrvatskoj, a osobito one koji djeluju u državnim i javnim službama, na zajedništvo i svesindikalno okupljanje kako bi osmislili prvi generalni štrajk u Hrvatskoj. Hrvatska se, zaključuje čelnik tog sindikata Željko Stipić, nalazi pred konačnim obračunom rada i kapitala i došlo je, kaže, vrijeme da se "salonski sindikalizam zamjeni uličnim“.
Ozren Matijašević iz Hrvatske udruge sindikata:
„Jučer su sindikalne središnjice postigle zajednički zaključak i uputile ga Vladi i nikakve izdvojene promjene Zakona o radu ne dolazi u obzir! Vlada to, naravno, može uputiti u Sabor gdje ima svoju većinu i izglasati, ali samo ako se želi igrati sa strpljenjem hrvatskih građana.“
Predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Boris Pleša:
„Puno toga se može zamotati u 'celofan krize' i najlakše je reći 'kriza je, socijalno ste neosjetljivi, shvatite gdje jeste i pristanite na daljnje smanjenje svojih prava!'“
Mijat Stanić iz Sindikata hrvatskih cesta:
„Mi nećemo pristati na daljnja odricanja od bilo čega, jer radnici nisu ni napravili ovaj trošak državi, nisu doveli državu u ovu situaciju, nego je to napravila pljačka i povlastice. Nek Vlada izvoli iz opljačkanih sredstava i povlastica vratiti barem dio sredstava, pa tek onda nek ide i na umanjenje radničkih prava.“
Vise Zagrepčana s kojima smo razgovarali smatra da bi poslodavci trebali zastupati slične interese kao i radnici jer bi im, smatraju, i interes trebao biti isti.
"Jer i zaposlenik i njegov poslodavac, u privatnom gospodarstvu, žele preživjeti ,i moraju preživjeti. Vladi je svejedno, oni moraju dobiti od nekoga na novac. Ovi koji su sada na vlasti njima je u interesu da kratkoročno prežive, i svaki slijedeći će isto tako, i zato nitko nema dugoročne projekte,nego se sve svodi na trošenje i novo zaduživanje. Ja pravih projekata za gospodarstvo nigdje ne vidim.“
"Katastrofa! Vrlo teško, osobito za mlade obitelji, plaće su nikakve, prekovremeni se ne plaća i rekla bih da je to jedno 'ropstvo', a ne rad i socijalna prava radnika i čovjeka. Naravno, da se onda gubi i volja i samopouzdanje i da smo svi postali depresivci, teški depresivci.“
Hrvatska je Vlada zatražila od sindikata državnih i javnih službi da se u 2010., unatoč pravima iz Kolektivnog ugovora, odreknu isplate regresa za godišnji odmor, božićnice i dara za djecu, čime bi se, na račun radnika, u državnoj blagajni uštedjelo 640 milijuna kuna (oko 90 milijuna eura).
Kada su sindikati to odbili, Vlada je shvatila da bi je ako to ipak provede sindikati i radnici mogli tužiti, budući da Kolektivni ugovor, ako se jednostrano i raskine ima ‘produljeno trajanje’, pa je Vlada upravo tu odredbu u Zakonu o radu (način otkazivanja i produžena primjena pravila Kolektivnog ugovora) odlučila izmijeniti.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever smatra to vrlo opasnom namjerom:
“To znači da bi se takvim potezom ‘podišlo pod kožu’ i svim drugim poslodavcima koji bi u budućnosti, u svim uvjetima, vrlo lako mogli otkazivati Kolektivne ugovore, kad im se to više ne bi svidjelo, nakon čega bi radnici gubili sva prava iz Kolektivnih ugovora i jasno je da je to još jedan, novi udar na sindikalizam u Hrvatskoj.”
“A šta nama oni gore u Vladi obećavaju mrvice, to nisu njihove pare, nego su to pare od ove druge jadne sirotinje koja još radi i kojoj se isto uzimaju pare visokim porezima.”
Zavijeno u celofan krize
Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu 'Preporod' javno je danas pozvao sve sindikate u Hrvatskoj, a osobito one koji djeluju u državnim i javnim službama, na zajedništvo i svesindikalno okupljanje kako bi osmislili prvi generalni štrajk u Hrvatskoj. Hrvatska se, zaključuje čelnik tog sindikata Željko Stipić, nalazi pred konačnim obračunom rada i kapitala i došlo je, kaže, vrijeme da se "salonski sindikalizam zamjeni uličnim“.
Najlakše je reći 'kriza je, socijalno ste neosjetljivi, shvatite gdje jeste i pristanite na daljnje smanjenje svojih prava!'
„Jučer su sindikalne središnjice postigle zajednički zaključak i uputile ga Vladi i nikakve izdvojene promjene Zakona o radu ne dolazi u obzir! Vlada to, naravno, može uputiti u Sabor gdje ima svoju većinu i izglasati, ali samo ako se želi igrati sa strpljenjem hrvatskih građana.“
Predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Boris Pleša:
„Puno toga se može zamotati u 'celofan krize' i najlakše je reći 'kriza je, socijalno ste neosjetljivi, shvatite gdje jeste i pristanite na daljnje smanjenje svojih prava!'“
Mi nećemo pristati na daljnja odricanja od bilo čega, jer radnici nisu ni napravili ovaj trošak državi, nisu doveli državu u ovu situaciju, nego je to napravila pljačka i povlastice.
„Mi nećemo pristati na daljnja odricanja od bilo čega, jer radnici nisu ni napravili ovaj trošak državi, nisu doveli državu u ovu situaciju, nego je to napravila pljačka i povlastice. Nek Vlada izvoli iz opljačkanih sredstava i povlastica vratiti barem dio sredstava, pa tek onda nek ide i na umanjenje radničkih prava.“
Vise Zagrepčana s kojima smo razgovarali smatra da bi poslodavci trebali zastupati slične interese kao i radnici jer bi im, smatraju, i interes trebao biti isti.
"Jer i zaposlenik i njegov poslodavac, u privatnom gospodarstvu, žele preživjeti ,i moraju preživjeti. Vladi je svejedno, oni moraju dobiti od nekoga na novac. Ovi koji su sada na vlasti njima je u interesu da kratkoročno prežive, i svaki slijedeći će isto tako, i zato nitko nema dugoročne projekte,nego se sve svodi na trošenje i novo zaduživanje. Ja pravih projekata za gospodarstvo nigdje ne vidim.“
"Katastrofa! Vrlo teško, osobito za mlade obitelji, plaće su nikakve, prekovremeni se ne plaća i rekla bih da je to jedno 'ropstvo', a ne rad i socijalna prava radnika i čovjeka. Naravno, da se onda gubi i volja i samopouzdanje i da smo svi postali depresivci, teški depresivci.“
