'Humanost u akciji': Mladi iz cijelog svijeta na skupu u Sarajevu

U Sarajevu se održava međunarodna konferencija "Humanost u akciji”, koja je okupila više od 200 mladih aktivista za ljudska prava iz Evrope i SAD-a. Učesnici skupa govore o svom viđenju Bosne i Hercegovine, posebno događaja iz ratnog perioda, i analiziraju ostvarivanje osnovnih prava i sloboda čovjeka na globalnom nivou. Učesnicima konferencije se putem video linka obratio i bivši američki predsjednik Bil Klinton.

Ljudska prava su narušena u brojnim zemljama svijeta, među kojim je Bosna i Hercegovina, koja još uvijek liječi rane ratnih zločina i genocida.

Više od dvije stotine mladi ljudi iz evropskih zemalja i SAD, koji učestvuju u radu konferencije “Humanost u akciji“, kao temelj za svoj angažman na polju ljudskih prava moraju naučiti lekcije iz rata u Bosni i Hercegovini, smatra Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog komiteta Srbije.

„Vrlo važno je to da mladi ljudi koji će za deset godina biti lideri u Evropi, u raznim zemljama, zavisno odakle dolaze, da razumeju šta se desilo ovde i da shodno tome budu u prilici da koriguju neka neadekvatna rešenja koja se pokazuju svakim danom, posebno ovde u Bosni. Sve dok se Bosna kao problem ne zatvori, Evropa će lutati u vlastitim rešenjima. Nije Bosna samo pitanje bivše Jugoslavije, nego pitanje Evrope“, kaže Biserko.

Predsjednica Upravnog odbora bh. organizacije „Humanost u akciji“, prof. Lamija Tanović, ističe da je izbor Sarajeva kao domaćina međunarodne konferencije, sama po sebi značajna poruka.

„Ovdje se može uživo vidjeti kako su ljudska prava bila i jesu ugrožena. Jedna ekipa ide u Srebrenicu, u Potočare, jedna ekipa ide u Mostar, da vidi moderan podijeljeni grad, jedna ekipa obilazi Sarajevo, okolo, da vidi kakva je to bila opsada Sarajeva, tako da će oni uživo da vide kako se može u Evropi, na kraju dvadesetog vijeka napraviti takve stvari kao što su napravljene“, ocjenjuje Lamija Tanović.

Mladi ljudi iz BiH će svojim vršnjacima iz svijeta govoriti o pocijepanom sistemu obrazovanja, podijeljenim školama i učenicima odvojenim prema nacionalnoj pripadnosti, kaže profesorica Tanović:

„To je naprosto jedna od mnogih činjenica segregacije u Bosni i Hercegovini, koje su direktne posljedice Dejtonskog sporazuma. Dejton je nama sve ovo dizajnirao, zavezao nam ruke - kao građanima – i sad, dok to neko sa strane ne promijeni, nema šanse da se promijeni. I to obrazovanje će ostati ovakvo, a ono je, ustvari, sigurnost zemlje. Nije ni vojska, ni policija, nego je obrazovanje. A mi već dvadeset godina obrazujemo djecu na najgori mogući način.“

Na greškama prošlosti u budućnost

Direktor udruženja “Obrazovanje gradi BiH” Jovan Divjak smatra da se o prošlosti treba govoriti najviše zbog pouka za budućnost.

„Na greškama prošlosti treba da se ide u budućnost. Sa ovim političarima koji su sada na vlasti, koji se svađaju o foteljama, ne vidim da imaju zajedničku viziju Bosne i Hercegovine. Znamo da postoje ekstremne politike, unitarizacija i separacija, odvajanje, što se dešava kod Bosne, da se ništa ne menja u politici naših susednih zemalja. Naravno, Srbija ne odustaje da svi Srbi treba da žive u jednoj državi. Nema ni kod Hrvata nekakvih promena u tome – što piše u njihovom Ustavu da oni odgovaraju za sve Hrvate diljem sveta, znači nešto što nije ni demokratski“, naglašava Divjak.

„Na ovoj konferenciji osjećam se kao da sam došla u posjetu svojoj porodici, osjećam taj duh aktivizma, humanizma, odnosno humanosti. Ja radim trenutno u Berlinu, u Institutu, na podizanju svijesti o HIV-u i slična pitanja. U tom smislu sam ostvarila aktivni dio u sklopu „Humanost u akciji““, kaže nam Johanna Lissa iz Frankfurta u Njemačkoj.

„Ja sam Aisha Turner, doletjela sam iz Washingtona. Znam da se organizacija „Humanost u akciji“ fokusira uglavnom na Zapadnu Evropu, ali je lijepo biti ovdje i govoriti o nedavnoj istoriji, a također, ovo je prilika i da naučimo nešto o dijelu svijeta o kojem mi u SAD ne slušamo baš često i ne učimo mnogo o tome u školama“, navodi ova mlada Amerikanka.

„Ja sam Kemal Önel. Dolazim iz Berlina, iz Njemačke. Mi u organizaciji „Humanost u akciji“ smatramo da postoje određene moralne vrijednosti koje bi trebale biti prihvaćene u cijelom svijetu. Biti danas u Bosni i Hercegovini u Sarajevu, posebno je važno za sve nas, učesnike konferencije“, smatra ovaj mladić.

„Studirala sam komunikologiju. Osjećajući atmosferu u Bosni i Hercegovini, smatrala sam nekako da je moja dužnost da se više obrazujem u ovoj oblasti ljudskih prava i prava manjina, što mislim da je u Bosni i Hercegovini potpuno zanemareno i nešto što je uvijek posljednje na listi nekih stvari na koje se treba gledati“, mišljenja je Dajana Džindo iz Sarajeva.

Fondacija “Humanost u akciji” (HIA), ima sedam ogranka – u SAD-u, Danskoj, Holandiji, Francuskoj, Njemačkoj, Poljskoj i BiH. Bh. organizacija je najmlađa u ovom lancu čija je misija da obrazuje, inspiriše i povezuje studente i uopšte mlade ljude - borce za ljudska prava.