Izraelska vojska saopćila je u nedjelju da će svakodnevno "pauzirati" borbe oko južne rute Gaze kako bi olakšala dostavu pomoći, nakon mjeseci upozorenja o gladi na opkoljenom palestinskom području.
Najava "lokalne, taktičke pauze vojnih aktivnosti" u području Rafaha došla je 16. juna, dan nakon što je osam izraelskih vojnika poginulo u eksploziji u blizini grada na krajnjem jugu, piše AFP.
Još tri vojnika poginula su na drugim područjima što je jedan od najvećih gubitaka za izraelsku vojsku u ratu protiv Hamasa koji su Sjedinjene Američke Države i Europska unija, pored ostalih, označile kao terorističku organizaciju.
Agencije Ujedinjenih nacija i humanitarne skupine opetovano su oglasile uzbunu zbog strašne nestašice hrane i drugih osnovnih potrepština u Pojasu Gaze, pogoršane ograničenjima kopnenog pristupa i zatvaranjem ključnog prijelaza Rafah s Egiptom otkako su ga izraelske snage zauzele početkom maja.
Izrael je dugo branio svoje napore da pusti pomoć u Gazu, uključujući preko svoje granice Kerem Shalom u blizini Rafe, optužujući militante za pljačku zaliha i humanitarnih radnika jer ih nisu podijelili civilima.
"Lokalna, taktička pauza vojnih aktivnosti u humanitarne svrhe održavat će se od 8:00 (7 po srednjoeuropskom vremenu) do 19:00 (18 po srednjoeuropskom vremenu) svaki dan do daljnjega duž ceste koja vodi od prijelaza Kerem Shalom do Put Salah al-Din, a zatim prema sjeveru", stoji u vojnom saopćenju.
Karta koju je objavila vojska pokazala je deklariranu humanitarnu rutu koja se proteže do Europske bolnice Rafah, oko deset kilometara od Kerema Shaloma.
Dopisnici AFP-a u Gazi rekli su da nije bilo izvještaja o napadima, granatiranju ili borbama u nedjelju ujutro, iako je vojska u saopćenju naglasila da "nema prekida neprijateljstava u južnom Pojasu Gaze".
Odluka, za koju je vojska rekla da je već na snazi, dio je napora da se "poveća količina humanitarne pomoći koja ulazi u pojas Gaze" nakon razgovora s UN-om i drugim organizacijama, rečeno je.
Najava je došla i uoči muslimanskog praznika Kurban-bajrama.
Sjedinjene Države, koje su vršile pritisak na bliskog saveznika Izrael kao i na Hamas da pristanu na plan prekida vatre koji je iznio predsjednik SAD-a Joe Biden, u petak su uvele sankcije ekstremističkoj izraelskoj skupini zbog blokiranja i napada na konvoje pomoći za Gazu.
U gradu Gazi, na sjeveru teritorija, "nema više ništa" za jelo, rekla je stanovnica Gaze Umm Ahmed Abu Rass.
"Kakav je ovo život? Nema goriva, nema pristupa liječenju... i nema hrane ni vode", dodala je je.
Izrael će se 'držati' ratnih ciljeva
Vojska je rekla da je osam vojnika ubijeno dok su putovali u oklopnom vozilu blizu Rafe, gdje su vojnici sudjelovali u žestokim uličnim borbama protiv Hamasa.
Vojni glasnogovornik kontraadmiral Daniel Hagari rekao je na televizijskom brifingu da je eksplozija "navodno nastala od eksplozivne naprave postavljene u tom području ili od ispaljivanja protutenkovskog projektila".
Odvojeno, dva vojnika su ubijena u borbama u sjevernoj Gazi, a drugi je podlegao ranama zadobivenim u nedavnim borbama.
Subotnji gubici bili su među najvećima za vojsku otkako je započela svoju kopnenu ofenzivu u Gazi 27. oktobra prošle godine. Od tada je ubijeno 309 vojnika.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu izrazio je saučešće nakon "ovog užasnog gubitka".
U saopćenju je rekao da se "unatoč teškoj i uznemirujućoj cijeni, moramo držati ciljeva rata".
Izrael je obećao da će uništiti Hamas nakon neviđenog napada te palestinske skupine 7. oktobra koji je rezultirao smrću 1.194 osobe, većinom civila, navodi AFP na temelju izraelskih službenih podataka.
Militanti su također zarobili 251 taoca. Od njih je 116 ostalo u Gazi, iako vojska kaže da je 41 mrtav.
Izraelska osvetnička ofenziva ubila je najmanje 37.296 ljudi u Gazi, također većinom civila, prema ministarstvu zdravstva na teritoriju kojim upravlja Hamas.
Zamjenik izvršnog direktora Svjetskog programa za hranu Carl Skau nedavno je rekao da je "s bezakonjem unutar Pojasa... i aktivnim sukobom", postalo "skoro nemoguće isporučiti razinu pomoći koja zadovoljava sve veće zahtjeve na terenu".
Čelnici G7 u petak su rekli da se humanitarnim agencijama mora dopustiti nesmetan rad u Gazi, pozivajući na "brz i neometan prolaz humanitarne pomoći za civile u potrebi".
'Širi sukob'
Egipatski, katarski i američki posrednici zalažu se za novo jednosedmično primirje poput onog u novembru u kojem su iz Gaze pušteni i taoci u zamjenu za palestinske zatvorenike koji se drže u izraelskim zatvorima, te povećane isporuke pomoći na palestinski teritorij.
No kako su diplomatski napori u zastoju, strah od prelijevanja rata u širi bliskoistočni sukob ponovno je potaknut posljednjih dana eskalacijom nasilja između Izraela i libanonske skupine Hezbollaha, saveznika Hamasa.
Hezbollah je rekao da su intenzivni udari od srijede osveta za izraelsko ubistvo jednog od njegovih zapovjednika.
Izraelske snage odgovorile su granatiranjem, rekla je vojska, također najavivši zračne udare na infrastrukturu Hezbollaha preko granice.
Dvojica najviših dužnosnika UN-a u Libanonu pozvala su sve strane na prekid vatre.
"Opasnost da pogrešna procjena dovede do iznenadnog i šireg sukoba vrlo je stvarna", rekli su u zajedničkom saopćenju.
Tokom proteklog posjeta Bliskom istoku radi promicanja plana za primirje u Gazi, američki državni sekretar Antony Blinken rekao je da je "najbolji način" da se pomogne u rješavanju nasilja između Hezbollaha i Izraela "rješenje sukoba u Gazi i postizanje primirja".
To se nije dogodilo.
Hamas je inzistirao na potpunom povlačenju izraelskih snaga iz Gaze i trajnom prekidu vatre -- zahtjeve koje je Izrael više puta odbio.
Blinken je rekao da Izrael podržava najnoviji plan, ali Netanyahu, čiji se krajnje desni koalicijski partneri snažno protive prekidu vatre, nije ga javno podržao.
