U samo dvije godine Hrvatska je na ljestvici konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma pala čak za 16 mjesta i ove se godine u konkurenciji 139 zemalja nalazi na 77 mjestu. Istina, još uvijek je bolja od Bosne i Hercegovine i Srbije, ali skoro duplo lošija od Crne Gore koja je od lani napredovala za 13 mjesta i zauzela vrlo dobro 49. mjesto, odmah iza Slovenije.
Hrvatska doživljava progresivni gubitak konkurentske pozicije, stanje je zabrinjavajuće, pogotovo što se zemlje u regiji gospodarski oporavljaju, a Hrvatska i dalje klizi pa je ove godine, u odnosu na prošlu, pala za još 6 mjesta i po konkurentnosti je iza većine tranzicijskih zemalja, a sve je lošija i od zemalja u okruženju, istakao je predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost Ivica Mudrinić.
„Ovo je odraz stanja da tonemo sve dublje i dublje“, upozorio je Mudrinić
Konstantan pad hrvatske konkurentnosti na svjetskoj ljestvici nije odraz recesije već, unutarnjih problema i nepostojanja jasne strategije i vizije razvoja, riječ je, upozorava Mudrinić, o društvenoj i upravljačkoj krizi, svojevrsnoj disfunkciji u društvu, kontinuiranom 'loptanju' između političkih opcija, skupom kapitalu i nimalo stimulativnoj poslovnoj klimi.
„U Hrvatskoj je isplativije poduzetniku kupiti državne obveznice nego li ulagati u neko rizično poslovanje! Kad pogledamo kako stojimo u odnosu na naše susjede, kod većine možemo vidjeti napredak. Crna Gora je 2005. bila na 85.mjestu, a ove godine je na 49.! Za mnoge koji rade i posluju uCrnoj Gori, to nije iznenađenje. Slično je i Makedonija napravila zaokret i to znači, ako netko bira gdje će na ovim prostorima investirati, ako bira između Hrvatske i Crne Gore, između Hrvatske i Mađarske, onda će izabrati ono područje gdje može realizirati veći povratak novca, ono koje je konkurentnije, jer nema razloga da dolazi u zemlju koja nije konkurentna, ma što mi o tome mislili“, kaže Mudrinić.
Nefunkcioniranje pravnog sustava
Najproblematičnija područja su niska učinkovitost javne uprave porezne stope i regulativa, pristup financijskim izvorima, restriktivno radno zakonodavstvo, kriminal i korupcija, iako se po pitanju suzbijanja korupcije na drzavnoj razini u posljednju godinu dana osjeća napredak na lokalnoj je još uvijek prisutna.
„Porezno opterećenje u Hrvatskoj je posebno veliko, osobito ako se uspoređujemo s tržištima s kojima se i inače uspoređujemo, tako da je posve jasno da je taj aspekt ukupnog poslovnog okruženja ocijenjen vrlo lošom ocjenom. Borba protiv korupcije, ako smo se nešto i pomakli, svakako nismo došli do kraja u tom procesu. Još uvijek imamo značajne prepreke novim investicijama, možda ne čak na državnoj razini već puno više na nižim razinama vlasti, kod ishođenja različitih dozvola i potvrda da bi jedna investicija krenula“, navodi član Nacionalnog vijeća za konkurentnost i sveučilišni profesor ekonomije Branko Grčić.
Profesor Dražen Kalođera upozorava na nefunkcioniranje pravnog sustava u Hrvatskoj.
„Jer, onog časa kada u jednoj sređenoj državi, gdje institucije funkcioniraju, ako ne platiš svoje ugovorne obveze zna se što tog časa nastupa -platiti ili ići u stečaj. A, kod nas to ne funkcionira i taj pravni sustav štiti neplaćanje, nerad, štiti neplaćanje radnika i zaštićuje one koji ne rade u skladu s poduzetničkim moralom i tržišnom ekonomijom“, navodi sindikalni čelnik Krešimir Sever.
Po suradnji zaposlenika i poslodavaca Hrvatska je na samom začelju ljestvice svjetskog gospodarskog foruma, na 136. mjestu,od ukupno 139 zemalja.
„Vrlo često, dobar dio menadžmenta u Hrvatskoj ne razumije tu potrebu suradnje i komuniciranja sa sindikatima, nema volje za kolektivno pregovaranje, a poglavito u privatnom sektoru prevladava jedan izričaj 'to je naše, pa valjda mi znamo kako ćemo funkcionirati“, kaže Sever.
A upravo socijalno osvještene zemlje, kaže Sever, kao nordijske, konstatno su među prvih deset. Prvo mjesto ove godina zauzela je Švicarska, odmah iza nje je Švedska, Sjedinjene Američke države su sa drugog 'pale' na četvrto mjesto, Njemačka se sa sedmog popela na peto . Od susjednih država Bosna i Hercegovina se sa 109. mjesta popela na 102., Makedonija je također bolja nego 2009. kad je bila 84., a danas je 79., a Srbija je pala s 93. na 96. mjesto.
Hrvatska doživljava progresivni gubitak konkurentske pozicije, stanje je zabrinjavajuće, pogotovo što se zemlje u regiji gospodarski oporavljaju, a Hrvatska i dalje klizi pa je ove godine, u odnosu na prošlu, pala za još 6 mjesta i po konkurentnosti je iza većine tranzicijskih zemalja, a sve je lošija i od zemalja u okruženju, istakao je predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost Ivica Mudrinić.
„Ovo je odraz stanja da tonemo sve dublje i dublje“, upozorio je Mudrinić
Konstantan pad hrvatske konkurentnosti na svjetskoj ljestvici nije odraz recesije već, unutarnjih problema i nepostojanja jasne strategije i vizije razvoja, riječ je, upozorava Mudrinić, o društvenoj i upravljačkoj krizi, svojevrsnoj disfunkciji u društvu, kontinuiranom 'loptanju' između političkih opcija, skupom kapitalu i nimalo stimulativnoj poslovnoj klimi.
Najproblematičnija područja su niska učinkovitost javne uprave porezne stope i regulativa, pristup financijskim izvorima, restriktivno radno zakonodavstvo, kriminal i korupcija
„U Hrvatskoj je isplativije poduzetniku kupiti državne obveznice nego li ulagati u neko rizično poslovanje! Kad pogledamo kako stojimo u odnosu na naše susjede, kod većine možemo vidjeti napredak. Crna Gora je 2005. bila na 85.mjestu, a ove godine je na 49.! Za mnoge koji rade i posluju uCrnoj Gori, to nije iznenađenje. Slično je i Makedonija napravila zaokret i to znači, ako netko bira gdje će na ovim prostorima investirati, ako bira između Hrvatske i Crne Gore, između Hrvatske i Mađarske, onda će izabrati ono područje gdje može realizirati veći povratak novca, ono koje je konkurentnije, jer nema razloga da dolazi u zemlju koja nije konkurentna, ma što mi o tome mislili“, kaže Mudrinić.
Nefunkcioniranje pravnog sustava
Najproblematičnija područja su niska učinkovitost javne uprave porezne stope i regulativa, pristup financijskim izvorima, restriktivno radno zakonodavstvo, kriminal i korupcija, iako se po pitanju suzbijanja korupcije na drzavnoj razini u posljednju godinu dana osjeća napredak na lokalnoj je još uvijek prisutna.
„Porezno opterećenje u Hrvatskoj je posebno veliko, osobito ako se uspoređujemo s tržištima s kojima se i inače uspoređujemo, tako da je posve jasno da je taj aspekt ukupnog poslovnog okruženja ocijenjen vrlo lošom ocjenom. Borba protiv korupcije, ako smo se nešto i pomakli, svakako nismo došli do kraja u tom procesu. Još uvijek imamo značajne prepreke novim investicijama, možda ne čak na državnoj razini već puno više na nižim razinama vlasti, kod ishođenja različitih dozvola i potvrda da bi jedna investicija krenula“, navodi član Nacionalnog vijeća za konkurentnost i sveučilišni profesor ekonomije Branko Grčić.
Po suradnji zaposlenika i poslodavaca Hrvatska je na samom začelju ljestvice svjetskog gospodarskog foruma.
Profesor Dražen Kalođera upozorava na nefunkcioniranje pravnog sustava u Hrvatskoj.
„Jer, onog časa kada u jednoj sređenoj državi, gdje institucije funkcioniraju, ako ne platiš svoje ugovorne obveze zna se što tog časa nastupa -platiti ili ići u stečaj. A, kod nas to ne funkcionira i taj pravni sustav štiti neplaćanje, nerad, štiti neplaćanje radnika i zaštićuje one koji ne rade u skladu s poduzetničkim moralom i tržišnom ekonomijom“, navodi sindikalni čelnik Krešimir Sever.
Po suradnji zaposlenika i poslodavaca Hrvatska je na samom začelju ljestvice svjetskog gospodarskog foruma, na 136. mjestu,od ukupno 139 zemalja.
„Vrlo često, dobar dio menadžmenta u Hrvatskoj ne razumije tu potrebu suradnje i komuniciranja sa sindikatima, nema volje za kolektivno pregovaranje, a poglavito u privatnom sektoru prevladava jedan izričaj 'to je naše, pa valjda mi znamo kako ćemo funkcionirati“, kaže Sever.
A upravo socijalno osvještene zemlje, kaže Sever, kao nordijske, konstatno su među prvih deset. Prvo mjesto ove godina zauzela je Švicarska, odmah iza nje je Švedska, Sjedinjene Američke države su sa drugog 'pale' na četvrto mjesto, Njemačka se sa sedmog popela na peto . Od susjednih država Bosna i Hercegovina se sa 109. mjesta popela na 102., Makedonija je također bolja nego 2009. kad je bila 84., a danas je 79., a Srbija je pala s 93. na 96. mjesto.
