Bura koja se u Hrvatskoj digla povodom beogradske optužnice za ubojstvo srpskih civila u ljeto 1991. u Vukovaru dijelom je rezultat i toga što se hrvatsko pravosuđe zbog nedostatka političke volje nije htjelo pozabaviti tim slučajem.
Četvoricu visokorangiranih političara terete samo izjave dobijene od zarobljenih Vukovaraca u zarobljeničkim centrima u Srbiji, pa je upitna njihova procesna vrijednost, kažu poznavatelji.
Optužnica protiv 44 hrvatska građanina za ubojstvo dvadesetak vukovarskih Srba u srpnju 1991. godine četvoricu prvookrivljenih - sadašnjeg HDZ-ovog potpredsjednika Sabora Vladimira Šeksa, tadašnjeg ministra unutarnjih poslova Ivana Vekića i tadašnje sekretare za narodnu obranu u Vukovaru i Osijeku Tomislava Merćepa i Branimira Glavaša tereti za – podsticanje na genocid, kaže za naš radio novinar “Jutarnjeg lista” i dobar poznavatelj prilika u ratnoj Slavoniji Drago Hedl.
“I tamo se navodi da su ta četvorica prvooptuženih, u dogovoru sa još četrdesetoricom drugih koji su također nabrojani u optužnici, sudjelovali u dogovorima koji su se održavali u kući Tomislava Merćepa i u Mjesnoj zajednici ‘Alojzije Stepinac’ u Borovu Naselju”, kaže Hedl.
Prema onome što je sam vidio u optužnici i prema onome što je saznao od drugih, Hedl procjenjuje da neće biti elemenata za gonjenje četvorice političara.
“Ja sam imao prilike razgovarati sa beogradskim odvjetnikom Krstom
Drago Hedl
Borotom, koji je po službenoj dužnosti na beogradskom sudu imenovan za branitelja Ivana Vekića. On mi je rekao da je – po njegovoj ocjeni – optužnica na prilično klimavim nogama, zbog toga što su kao jedini dokaz kod ove prve četvorice okrivljenih uzete izjave svjedoka – vukovarskih branitelja koji su pali u zatočeništvo i koji su te svoje iskaze dali pod prinudom, dakle da su njihovi iskazi bili iznuđeni. To je dakle slična priča kao i u slučaju Purda. Međutim, kada je u pitanju ostalih 40 optuženih – kako mi je to rekao Vekićev odvjetnik i kako sam to vidio u optužnici – tu postoje konkretni dokazi, dakle očevici koji su tvrdili da su vidjeli zločine koje je počinilo 40 drugih optuženih u ovoj optužnici”, ocjenjuje Hedl.
Da je hrvatsko pravosuđe ranije procesuiralo ubojstvo 13 srpskih civila i 6 neidentificiranih osoba za koje se pretpostavlja da su Srbi, u Vukovaru u ljeto 1991., do cijele ove gužve ne bi došlo, a i normalizacija odnosa dva naroda i dvije države dospjela bi dalje – kako u Vukovaru, tako i u regiji, procjenjuju mnogi.
Zakon kasno došao za branitelja Marića
Na tom tragu je i komentar voditeljice Centra za suočavanje s prošlošću Documenta Vesne Teršelič u izjavi za javni radio, zamoljene da komentira premijerkinu najavu da će se zakonski proglasiti ništetnost svih presuda vojnih sudova JNA iz ratnog vremena.
“Mislim da su najave o takvoj vrsti poteza zakonodavca predizbornog karaktera, da je ovdje doista riječ o činjenicama o ubijenima koje treba istražiti - koje je odavno trebalo istražiti. I tu je posao za hrvatsko pravosuđe i oni bi ga na miru obavili da je na vrijeme bilo političke volje koje evidentno – nije bilo”, smatra Teršelič.
Ona vjeruje da – kada se jednom krene u postupak – ima mjesta i za ispitivanje izravne odgovornosti za konkretna ubojstva, ali i za ustanovljavanje zapovjedne odgovornosti.
“Jer je zapovjedna odgovornost ‘Pandorina kutija’ koja je nakon suđenja za ‘Medački džep’ napokon otvorena i u Hrvatskoj i vrlo je važno sagledati i odgovornost onih koji su zapovijedali i u najmanju ruku morali znati da su ti zločini počinjeni i morali poduzeti sve korake da procesuiraju osumnjičene i kazne počinitelje”, kaže Teršelič.
Dodajmo samo da je u petak beogradski sud osudio na 12 godina zatvora hrvatskog branitelja Veljka Marića zbog ubojstva jednog srpskog civila ujesen 1991. godine u Rastovcu, nedaleko Grubišnog polja u Hrvatskoj. Marić je na temelju optužnice iz ratnih vremena i tjeralice uhićen u travnju prošle godine na srpsko-bugarskoj granici.
Njegova sestra Višnja – vidno uzbuđena, i ne znajući da to ne bi ništa promijenilo za njenog brata – pitala se pred medijima – a zar se najavljeni zakon o ništetnosti presuda vojnih sudova nije mogao donijeti ranije?
“Sve su vlasti od Veljka digle ruke. Sad će se donest zakon kada je na redu Šeks! Zašto se taj zakon nije donio davno ranije, da ne prolaze branitelji ovo što danas prolaze!?”
Četvoricu visokorangiranih političara terete samo izjave dobijene od zarobljenih Vukovaraca u zarobljeničkim centrima u Srbiji, pa je upitna njihova procesna vrijednost, kažu poznavatelji.
Optužnica protiv 44 hrvatska građanina za ubojstvo dvadesetak vukovarskih Srba u srpnju 1991. godine četvoricu prvookrivljenih - sadašnjeg HDZ-ovog potpredsjednika Sabora Vladimira Šeksa, tadašnjeg ministra unutarnjih poslova Ivana Vekića i tadašnje sekretare za narodnu obranu u Vukovaru i Osijeku Tomislava Merćepa i Branimira Glavaša tereti za – podsticanje na genocid, kaže za naš radio novinar “Jutarnjeg lista” i dobar poznavatelj prilika u ratnoj Slavoniji Drago Hedl.
“I tamo se navodi da su ta četvorica prvooptuženih, u dogovoru sa još četrdesetoricom drugih koji su također nabrojani u optužnici, sudjelovali u dogovorima koji su se održavali u kući Tomislava Merćepa i u Mjesnoj zajednici ‘Alojzije Stepinac’ u Borovu Naselju”, kaže Hedl.
Prema onome što je sam vidio u optužnici i prema onome što je saznao od drugih, Hedl procjenjuje da neće biti elemenata za gonjenje četvorice političara.
“Ja sam imao prilike razgovarati sa beogradskim odvjetnikom Krstom
Da je hrvatsko pravosuđe ranije procesuiralo ubojstvo 13 srpskih civila i 6 neidentificiranih osoba za koje se pretpostavlja da su Srbi, u Vukovaru u ljeto 1991., do cijele ove gužve ne bi došlo, a i normalizacija odnosa dva naroda i dvije države dospjela bi dalje – kako u Vukovaru, tako i u regiji, procjenjuju mnogi.
Zakon kasno došao za branitelja Marića
Na tom tragu je i komentar voditeljice Centra za suočavanje s prošlošću Documenta Vesne Teršelič u izjavi za javni radio, zamoljene da komentira premijerkinu najavu da će se zakonski proglasiti ništetnost svih presuda vojnih sudova JNA iz ratnog vremena.
“Mislim da su najave o takvoj vrsti poteza zakonodavca predizbornog karaktera, da je ovdje doista riječ o činjenicama o ubijenima koje treba istražiti - koje je odavno trebalo istražiti. I tu je posao za hrvatsko pravosuđe i oni bi ga na miru obavili da je na vrijeme bilo političke volje koje evidentno – nije bilo”, smatra Teršelič.
Ona vjeruje da – kada se jednom krene u postupak – ima mjesta i za ispitivanje izravne odgovornosti za konkretna ubojstva, ali i za ustanovljavanje zapovjedne odgovornosti.
“Jer je zapovjedna odgovornost ‘Pandorina kutija’ koja je nakon suđenja za ‘Medački džep’ napokon otvorena i u Hrvatskoj i vrlo je važno sagledati i odgovornost onih koji su zapovijedali i u najmanju ruku morali znati da su ti zločini počinjeni i morali poduzeti sve korake da procesuiraju osumnjičene i kazne počinitelje”, kaže Teršelič.
Dodajmo samo da je u petak beogradski sud osudio na 12 godina zatvora hrvatskog branitelja Veljka Marića zbog ubojstva jednog srpskog civila ujesen 1991. godine u Rastovcu, nedaleko Grubišnog polja u Hrvatskoj. Marić je na temelju optužnice iz ratnih vremena i tjeralice uhićen u travnju prošle godine na srpsko-bugarskoj granici.
Njegova sestra Višnja – vidno uzbuđena, i ne znajući da to ne bi ništa promijenilo za njenog brata – pitala se pred medijima – a zar se najavljeni zakon o ništetnosti presuda vojnih sudova nije mogao donijeti ranije?
“Sve su vlasti od Veljka digle ruke. Sad će se donest zakon kada je na redu Šeks! Zašto se taj zakon nije donio davno ranije, da ne prolaze branitelji ovo što danas prolaze!?”
