Srpski povratnici u Hrvatskoj koji su do 1991. bili nositelji stanarskih prava i na vrijeme podnijeli zahtjev za stambenim zbrinjavanjem imat će uskoro pravo i otkupiti dobivene stanove. Takav dodgovor, nakon višegodišnjih pritisaka međunarodne zajednice, vladajuća je stranka u Hrvatskoj, Hrvatska demokratska zajednica, postigla sa svojim koalicijskim partnerom, Samostalnom demokratskom srpskom strankom i zakonski je prijedlog već u proceduri.
Kriteriji se još utvrđuju, ali već se zna da će cijene otkupa biti puno povoljinije od tržišnih.
Riječ je oko 4.500 ljudi čiji su zahtjevi za stambenim zbrinjavanjem pozitivno riješeni s tim da je na područjima od posebne državne skrbi rok za podnošenje prijava za stambenim zbrinjavanjem i dalje otvoren, pojašnjava za Radio Slobodna Europa saborski zastupnik srpske nacionalne manjine Ratko Gajica.
„To se, ukupno uzevši,odnosi na stanove, ali se to poslije hoće i može odnositi i na one ljude koji su dobili kuće, koje je APN (državna agencija) otkupio, a vjerojatno je to putokaz i za one ljude koji su dobili građevinski materijal i sami gradili pa će se na taj način raščistiti taj njihov odnos s državom koja im je dala stanove i smještaj", kaže Gajica.
O kriterijima se još pregovara, ali Gajica vjeruje da će biti poprilično povoljni.
„Prvo, neće biti ista cijena stana u Zagrebu i na manje atraktivnim mjestima. Drugo, cijena kvadrata neće biti tržišna nego će se ona, u najtežem slučaju, podići ili uspostaviti na, recimo, 700 eura po kvadratu. A onda, poslije toga idu olakšice koje bi se, koliko sad znam, utvrđivale na tri kriterija: prvi je amortizacija, gdje bi olakšica ovisno o starosti zgrade mogla iznositi do 30 posto. Onda, 'izbjeglički staž' s jedan posto po godini, a to je na ime radnog staža koji je ostalim građanima Hrvatske priznat kao olakšica kad su oni otkupljivali stanove. I treća olakšica je ako platite u gotovini, mislim da će to također biti oko 15 posto. I kad se sve to zbroji, to je značajna olakšica", ističe Gajica.
Nakon petnaestogodišneg opiranja i tvrdnji hrvatskih vlasti u 90-tima kako je pitanje stanarskih prava za izbjegle i prognane Srbe 'prošlo – svršeno vrijeme', i taj kamen u hrvatskoj cipeli na putu u Europsku uniju postupno se i polako mrvio.
Ispravljanje nepravde
Najprije je 2003. Vlada Ivice Račana usvojila Program stambenog zbrinjavanja bivših nositelja stanarskih prava, Vlada Ive Sanadera 2006. donosi Odluku o provedbi i izgradnji oko 3.600 novih stanova, ali bivši nositelji stanarskih prava trebali su ih dobiti samo kao zaštićeni najmoprimci, nakon smrti njihova djeca stan ne bi mogla naslijediti već bi se opet vratio u posjed države.
No, najnovijom odlukom čiji detalji se još usklađuju i dogovaraju svi bivši nositelji stanarskih prava, koji su dobili iliće dobiti takve stanove ili kuće moći će ih i otkupiti. Predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava Zoran Pusić ističe da se time ispravlja velika nepravda i diskriminacija izbjeglih Srba.
„To je veliki napredak,jer, sjetimo se samo izjava nekadašnjeg Tuđmanova ministra Jure Radića koji je tvrdio da su stanarska prava 'prošlo svršeno vrijeme', njih više nema itd. i takav stav je ponavljan dugi niz godina. To da se Vlada ipak odlučila na taj korak vjerojatno je kombinacija nekoliko stvari: jedno je međunarodni pritisak, drugo je koalicija sa Samostalnom demokratskom srpskom strankom, a treće je što je već prošlo dosta vremena. U svakom slučaju, meni se čini da je ovo najbolji trenutak da se to sada napravi“, kaže Pusić.
Nezadovoljstvo takvom vladinom odlukom već su iskazale neke desne stranke.
„Potpuno je neprihvatljivo da se ponovo donose odluke koje zadiru u različita prava na temelju etničkih principa!“, kaže predsjednik Hrvatske stranke prava Danijel Srb.
Povratnica Marija Tonevska, iz Pule vratila se iz Srbije, iskoristila pravo na stambeno zbrinjavanje i prije godinu dana uselila u državni stan, bila je kaže sretna što nakon 15 godina uopće ima krov nad glavom, a u mogućnost otkupa malo je vjerovala.
„Ma kakvi, ma kakvi, ni na kraj pameti! Ja sam mislila da nikad više u životu neću imati stan! Dolje (u Srbiji) ne mogu, ovdje ne mogu....nigdje ne mogu! Ja reko - mene će stvarno iznijeti iz tudje kuće u –grob! Totalno sam bila izgubila svaku nadu. To je toliko za mene bilo daleko, tako zamućeno i nedefinirano i sada, kad sam lani dobila stan i sad,kad sam čula da ću ga moći i otkupiti, kao da je sunce sinulo. To je za mene toliko nevjerojatno da se u tim dobrim vijestima još ne mogu snaći“, kaže Tonevska.
Kriteriji se još utvrđuju, ali već se zna da će cijene otkupa biti puno povoljinije od tržišnih.
Riječ je oko 4.500 ljudi čiji su zahtjevi za stambenim zbrinjavanjem pozitivno riješeni s tim da je na područjima od posebne državne skrbi rok za podnošenje prijava za stambenim zbrinjavanjem i dalje otvoren, pojašnjava za Radio Slobodna Europa saborski zastupnik srpske nacionalne manjine Ratko Gajica.
„To se, ukupno uzevši,odnosi na stanove, ali se to poslije hoće i može odnositi i na one ljude koji su dobili kuće, koje je APN (državna agencija) otkupio, a vjerojatno je to putokaz i za one ljude koji su dobili građevinski materijal i sami gradili pa će se na taj način raščistiti taj njihov odnos s državom koja im je dala stanove i smještaj", kaže Gajica.
Nakon petnaestogodišneg opiranja i tvrdnji hrvatskih vlasti u 90-tima kako je pitanje stanarskih prava za izbjegle i prognane Srbe 'prošlo – svršeno vrijeme', i taj kamen u hrvatskoj cipeli na putu u Europsku uniju postupno se i polako mrvio.
O kriterijima se još pregovara, ali Gajica vjeruje da će biti poprilično povoljni.
„Prvo, neće biti ista cijena stana u Zagrebu i na manje atraktivnim mjestima. Drugo, cijena kvadrata neće biti tržišna nego će se ona, u najtežem slučaju, podići ili uspostaviti na, recimo, 700 eura po kvadratu. A onda, poslije toga idu olakšice koje bi se, koliko sad znam, utvrđivale na tri kriterija: prvi je amortizacija, gdje bi olakšica ovisno o starosti zgrade mogla iznositi do 30 posto. Onda, 'izbjeglički staž' s jedan posto po godini, a to je na ime radnog staža koji je ostalim građanima Hrvatske priznat kao olakšica kad su oni otkupljivali stanove. I treća olakšica je ako platite u gotovini, mislim da će to također biti oko 15 posto. I kad se sve to zbroji, to je značajna olakšica", ističe Gajica.
Nakon petnaestogodišneg opiranja i tvrdnji hrvatskih vlasti u 90-tima kako je pitanje stanarskih prava za izbjegle i prognane Srbe 'prošlo – svršeno vrijeme', i taj kamen u hrvatskoj cipeli na putu u Europsku uniju postupno se i polako mrvio.
Ispravljanje nepravde
Najprije je 2003. Vlada Ivice Račana usvojila Program stambenog zbrinjavanja bivših nositelja stanarskih prava, Vlada Ive Sanadera 2006. donosi Odluku o provedbi i izgradnji oko 3.600 novih stanova, ali bivši nositelji stanarskih prava trebali su ih dobiti samo kao zaštićeni najmoprimci, nakon smrti njihova djeca stan ne bi mogla naslijediti već bi se opet vratio u posjed države.
No, najnovijom odlukom čiji detalji se još usklađuju i dogovaraju svi bivši nositelji stanarskih prava, koji su dobili ili
"To da se Vlada ipak odlučila na taj korak vjerojatno je kombinacija nekoliko stvari: jedno je međunarodni pritisak, drugo je koalicija sa Samostalnom demokratskom srpskom strankom, a treće je što je već prošlo dosta vremena", ocjenjuje Zoran Pusić.
„To je veliki napredak,jer, sjetimo se samo izjava nekadašnjeg Tuđmanova ministra Jure Radića koji je tvrdio da su stanarska prava 'prošlo svršeno vrijeme', njih više nema itd. i takav stav je ponavljan dugi niz godina. To da se Vlada ipak odlučila na taj korak vjerojatno je kombinacija nekoliko stvari: jedno je međunarodni pritisak, drugo je koalicija sa Samostalnom demokratskom srpskom strankom, a treće je što je već prošlo dosta vremena. U svakom slučaju, meni se čini da je ovo najbolji trenutak da se to sada napravi“, kaže Pusić.
Nezadovoljstvo takvom vladinom odlukom već su iskazale neke desne stranke.
„Potpuno je neprihvatljivo da se ponovo donose odluke koje zadiru u različita prava na temelju etničkih principa!“, kaže predsjednik Hrvatske stranke prava Danijel Srb.
Povratnica Marija Tonevska, iz Pule vratila se iz Srbije, iskoristila pravo na stambeno zbrinjavanje i prije godinu dana uselila u državni stan, bila je kaže sretna što nakon 15 godina uopće ima krov nad glavom, a u mogućnost otkupa malo je vjerovala.
„Ma kakvi, ma kakvi, ni na kraj pameti! Ja sam mislila da nikad više u životu neću imati stan! Dolje (u Srbiji) ne mogu, ovdje ne mogu....nigdje ne mogu! Ja reko - mene će stvarno iznijeti iz tudje kuće u –grob! Totalno sam bila izgubila svaku nadu. To je toliko za mene bilo daleko, tako zamućeno i nedefinirano i sada, kad sam lani dobila stan i sad,kad sam čula da ću ga moći i otkupiti, kao da je sunce sinulo. To je za mene toliko nevjerojatno da se u tim dobrim vijestima još ne mogu snaći“, kaže Tonevska.
