Hrvatska je zadovoljna ovogodišnjom turističkom sezonom, a isplatila se, tvrde, i dodatna propagandna kampanja prema susjednim drzavama, i otvoreni pozivi građanima Srbije da ljetuju na Jadranu. Nisu zabilježeni spektakularni rezultati, zabilježeno je, na žalost, i nekoliko incidenata, ali hrvatski turistički djelatnici naglašavaju da se i srbijansko tržište počelo vraćati hrvatskoj obali te da nijedan gost ne bi smio osjećati da je u Hrvatskoj - manje željeni.
Direktorica Turističke zajednice Kvarner Gordana Medved smatra da se dodatna propaganda na srbijanskom tržištu isplatila i da je ljetos na hrvatskoj obali bilo, od rata, najviše gostiju.
"Tako je, počeli su više dolaziti, ali srbijansko tržište je još uvijek malo u udjelu ukupnog turističkog prometa u Hrvatskoj, ispod jedan posto, ali zadnjih godina stope rasta se povećavaju. I ovo ljeto su išle dalje, ali ne možemo reći da su to sad ne znam kakvi skokovi, da se od jedan posto odmah skočilo na pet posto, to tržište treba njegovati i odgajati i postupno ga osvajati, kao i druga tržišta“, kaže Medved.
Tonči Lalić iz Turističke zajednice Makarska kaže da je bilo srbijanskih turista i na makraskom primorju, ali nije uočio bitniji porast.
„Ali, ima, ima ih, nisam baš gledao točnu statistiku, ali mislim da ih je na makarskom području bilo kao i lani, ni manje, ni više“, kaže on.
Nakon što godinama na hrvatskoj obali baš i nisu bili dobrodošli, a i ovo ljeto je bilo čak nekoliko incidenata, fizički napada u Vodicama, manjih uništavanja auta, u Splitu čak i stavljanje bombe na auto s beogradskom registracijom, no, za razliku od prijašnjeg vremena, takvi incidenti doživjeli su oštru osudu u javnosti.
Danica Šošić iz Podrače kraj Brela iznajmljuje apartmane, i ona je zadovoljna sezonom, svi uočavaju najviši porast dolazaka kod Poljaka i Slovaka, nisu, kaže, Srbi ti koji su spašavali hrvatsku turističku sezonu, ali ih je bilo i sve više su dobrodošli.
"Kod mene su bili gosti iz Srbije, još proljetos su rezervirali i pitali 'jesmo li sigurni'. A ja sam im rekla 'svaki gost je dobrodošao i u mojoj kući ste sigurni, a sad, ne mogu ja garantirat hoće li vam netko napravit nešto na autu'. I, oni su bili, bili su ok i bili su zadovoljni, uzeli su moju vizit
Dalmacijakartu, možda dođu opet.“
Ovih se dana u Hrvatskoj uvelike komentira i ispad urednice i voditeljice Dnevnika Hrvatske Televizije Dijane Čuljak-Šelebaj koja je svojim, u najmanju ruku, 'nespretnim pitanjem' gradonačelniku Omiša, o naplaćivanju plaža, uvrijedila turiste iz susjedne Bosne i Hercegovine.
„Koliki vam problem u Omišu i, općenito na Južnom Jadranu, predstavljaju jednodnevni gosti, koji se spuste iz BiH, ništa ne troše, ne zauzimaju apartmane, a zapravo zauzimaju mjesto na plaži koje, pri tom, i ne plaćaju?“
HTV-ova se novinarka odmah, drugu večer, ispričala građanima Bosne i Hercegovine, koje je kako je rekla "nespretno sročenim pitanjem uvrijedila, tim više, kazala je, što je i sama porijeklom iz te države.
Za neke je novnarkin ispad posljedica 'svjetonazora' koji se zna često probiiti s ekrana državne Televizije, no predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Zdenko Duka misli da je, u ovom slučaju ipak više riječ o nespretnosti u emisiji uživo, iz koje se puno više iščitava ekonomska diskriminacija turista, a ne po etničkoj osnovi.
„Što znači da netko dolazi u Omiš na plažu i 'ne troši ništa'?! Svi su oni turisti i svi oni, ipak, nešto potroše. Mislim da je to njezino pitanje sadržavalo podjelu i diskriminaciju na ekonomskoj osnovi, na one koji mogu više platiti i one koji to ne mogu, ali ne mogu se tako turisti gledati“, smatra on.
I mladi Zagrepčanin koji je ovo ljeto ljetovao na makarskom primorju, smatra da je nedopustivo bilo koga diskriminirati, nacionalno, ekonomski i po bilo kojoj osnovi, ali kolokvijalno, kaže, Bosanci se 'često spomenu', na žalost, neki od njih daju tome i povoda.
„Mislim, takvo nešto se ne može izreći na državnoj televiziji, niti se na takav način može dijeliti turiste, ali točno je da u javnosti prevladava određeno negativno mišljenje o Bosancima. Prvo, kad kažemo da idemo u Makrasku ili Brela svi nas pitaju 'pa, kud ćeš tamo, među te Bosance?' Ne bih sad generalizirao, ali činjenica je da se mnogi ne ponašaju baš kao fini i pristojni gosti, to je bacanje ćikova po plaži, ostavljenje prljavštine, stavljanje ručnika preko tuđih ručnika, urlanje po plaži....jednostavno, onak, ne baš civilizirano.“
Službeno, na makarskoj rivijeri hvale svoje goste iz susjedne BiH.
„Normalno je da gosti iz BiH neće ići na more u Poreč, nego u Makarsku“, kaže Tonči Lalić.
Tonči Lalić.
„Pa, Bosanci su, po meni, super gosti, ono što donesu to i potroše, onaj koji nema, neće ni doći, a mogu vam reći da su u apartmanima i urednijni od mnogih. Bože moj, u svakom žitu ima kukolja, tako je i s ljudima u Hrvatskoj, u Češkoj u BiH", priča Danica Šošić.
"Hrvatska ima dugu tradiciju u turizmu i ne bi joj se smjele 'potkradati nespretnosti ' oko gostiju, svojevremeno su, tako, na tapetu bili Česi", podsjeća direktorica Turističke zajednice Kvarner Gordana Medved.
„Naravno da se gosti razlikuju, razlikuju se po sociološkim karakteristikama, po jeziku, razlikuju po potrebama koje imaju, razlikuju se po platežnoj moći, ali to ne znači da je netko slabije platežne moći i lošiji gost. Ja mislim da su svi gosti –dobri gosti. Uostalom, to je plemenita riječ, pozvati nekoga u goste, pa to je najplemenitije što se može napraviti, a onda se tako prema njemu treba i odnositi.“
Direktorica Turističke zajednice Kvarner Gordana Medved smatra da se dodatna propaganda na srbijanskom tržištu isplatila i da je ljetos na hrvatskoj obali bilo, od rata, najviše gostiju.
"Tako je, počeli su više dolaziti, ali srbijansko tržište je još uvijek malo u udjelu ukupnog turističkog prometa u Hrvatskoj, ispod jedan posto, ali zadnjih godina stope rasta se povećavaju. I ovo ljeto su išle dalje, ali ne možemo reći da su to sad ne znam kakvi skokovi, da se od jedan posto odmah skočilo na pet posto, to tržište treba njegovati i odgajati i postupno ga osvajati, kao i druga tržišta“, kaže Medved.
Tonči Lalić iz Turističke zajednice Makarska kaže da je bilo srbijanskih turista i na makraskom primorju, ali nije uočio bitniji porast.
„Ali, ima, ima ih, nisam baš gledao točnu statistiku, ali mislim da ih je na makarskom području bilo kao i lani, ni manje, ni više“, kaže on.
Nakon što godinama na hrvatskoj obali baš i nisu bili dobrodošli, a i ovo ljeto je bilo čak nekoliko incidenata, fizički napada u Vodicama, manjih uništavanja auta, u Splitu čak i stavljanje bombe na auto s beogradskom registracijom, no, za razliku od prijašnjeg vremena, takvi incidenti doživjeli su oštru osudu u javnosti.
Danica Šošić iz Podrače kraj Brela iznajmljuje apartmane, i ona je zadovoljna sezonom, svi uočavaju najviši porast dolazaka kod Poljaka i Slovaka, nisu, kaže, Srbi ti koji su spašavali hrvatsku turističku sezonu, ali ih je bilo i sve više su dobrodošli.
"Kod mene su bili gosti iz Srbije, još proljetos su rezervirali i pitali 'jesmo li sigurni'. A ja sam im rekla 'svaki gost je dobrodošao i u mojoj kući ste sigurni, a sad, ne mogu ja garantirat hoće li vam netko napravit nešto na autu'. I, oni su bili, bili su ok i bili su zadovoljni, uzeli su moju vizit
Ovih se dana u Hrvatskoj uvelike komentira i ispad urednice i voditeljice Dnevnika Hrvatske Televizije Dijane Čuljak-Šelebaj koja je svojim, u najmanju ruku, 'nespretnim pitanjem' gradonačelniku Omiša, o naplaćivanju plaža, uvrijedila turiste iz susjedne Bosne i Hercegovine.
„Koliki vam problem u Omišu i, općenito na Južnom Jadranu, predstavljaju jednodnevni gosti, koji se spuste iz BiH, ništa ne troše, ne zauzimaju apartmane, a zapravo zauzimaju mjesto na plaži koje, pri tom, i ne plaćaju?“
HTV-ova se novinarka odmah, drugu večer, ispričala građanima Bosne i Hercegovine, koje je kako je rekla "nespretno sročenim pitanjem uvrijedila, tim više, kazala je, što je i sama porijeklom iz te države.
Za neke je novnarkin ispad posljedica 'svjetonazora' koji se zna često probiiti s ekrana državne Televizije, no predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Zdenko Duka misli da je, u ovom slučaju ipak više riječ o nespretnosti u emisiji uživo, iz koje se puno više iščitava ekonomska diskriminacija turista, a ne po etničkoj osnovi.
„Što znači da netko dolazi u Omiš na plažu i 'ne troši ništa'?! Svi su oni turisti i svi oni, ipak, nešto potroše. Mislim da je to njezino pitanje sadržavalo podjelu i diskriminaciju na ekonomskoj osnovi, na one koji mogu više platiti i one koji to ne mogu, ali ne mogu se tako turisti gledati“, smatra on.
Hrvatska ima dugu tradiciju u turizmu i ne bi joj se smjele 'potkradati nespretnosti ' oko gostiju
I mladi Zagrepčanin koji je ovo ljeto ljetovao na makarskom primorju, smatra da je nedopustivo bilo koga diskriminirati, nacionalno, ekonomski i po bilo kojoj osnovi, ali kolokvijalno, kaže, Bosanci se 'često spomenu', na žalost, neki od njih daju tome i povoda.
„Mislim, takvo nešto se ne može izreći na državnoj televiziji, niti se na takav način može dijeliti turiste, ali točno je da u javnosti prevladava određeno negativno mišljenje o Bosancima. Prvo, kad kažemo da idemo u Makrasku ili Brela svi nas pitaju 'pa, kud ćeš tamo, među te Bosance?' Ne bih sad generalizirao, ali činjenica je da se mnogi ne ponašaju baš kao fini i pristojni gosti, to je bacanje ćikova po plaži, ostavljenje prljavštine, stavljanje ručnika preko tuđih ručnika, urlanje po plaži....jednostavno, onak, ne baš civilizirano.“
Službeno, na makarskoj rivijeri hvale svoje goste iz susjedne BiH.
„Normalno je da gosti iz BiH neće ići na more u Poreč, nego u Makarsku“, kaže Tonči Lalić.
Tonči Lalić.
„Pa, Bosanci su, po meni, super gosti, ono što donesu to i potroše, onaj koji nema, neće ni doći, a mogu vam reći da su u apartmanima i urednijni od mnogih. Bože moj, u svakom žitu ima kukolja, tako je i s ljudima u Hrvatskoj, u Češkoj u BiH", priča Danica Šošić.
"Hrvatska ima dugu tradiciju u turizmu i ne bi joj se smjele 'potkradati nespretnosti ' oko gostiju, svojevremeno su, tako, na tapetu bili Česi", podsjeća direktorica Turističke zajednice Kvarner Gordana Medved.
„Naravno da se gosti razlikuju, razlikuju se po sociološkim karakteristikama, po jeziku, razlikuju po potrebama koje imaju, razlikuju se po platežnoj moći, ali to ne znači da je netko slabije platežne moći i lošiji gost. Ja mislim da su svi gosti –dobri gosti. Uostalom, to je plemenita riječ, pozvati nekoga u goste, pa to je najplemenitije što se može napraviti, a onda se tako prema njemu treba i odnositi.“
