Dobra suradnja, zajednički ciljevi i interesi, hrvatska potpora crnogorskom ulasku u NATO – to su naglasci susreta hrvatske ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić i njenog crnogorskog kolege Igora Lukšića u četvrtak u Zagrebu. Ucjene neće biti način rješavanja bilateralnih pitanja, kazala je ministrica Pusić.
Hrvatska daje punu potporu pozivanju Crne Gore u NATO već na sljedećem summitu, kazala je nakon susreta koji je potrajao i osjetno dulje od najavljenog vremena potpredsjednica hrvatske Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić.
„To je nešto što Hrvatska smatra neobično važnim i za što se aktivno zalaže, bez obzira na to što je barem neformalno dosta proširen stav da na summitu NATO-a u Velikoj Britaniji u rujnu neće biti proširenja. Stav je da bi na tom summitu Crna Gora trebala dobiti pozivnicu za članstvo.“
Njezin sugovornik, potpredsjednik crnogorske Vlade i ministar vanjskih i europskih poslova Igor Lukšić zahvalio je na ovoj hrvatskoj potpori europskoj i atlantskog agendi Crne Gore.
Igor Lukšić
„Mi smo svjesni da je vrlo realna mogućnost da u datim okolnostima i zbog prioriteta drugih tema proširenje možda ne bude na dnevnom redu, ali – svejedno – mi uvijek ističemo da je naša potreba da reformisanjem sistema bezbjednosti, približavanjem građanima onoga što je interes članstva u NATO-u da zadovoljavamo naš interes, a time se spremamo i za buduće članstvo u alijansi.“
Kako bi se uklonilo sve zapreke eksploataciji nafte i plina u hrvatskom i crnogorskom dijelu jadranskog podmorja, a kako postoji privremeni režim razgraničenja, važno je oko toga postići dogovor, kazala je ministrica Pusić.
„I naš je dogovor danas da nam stručni timovi počnu prezentirati moguća rješenja, kako bi se što prije dogovorili i ostvarili uvjete da se ti natječaji za koncesije mogu raspisati.“
Ministrica Pusić čestitala je Crnoj Gori na efikasnosti u rješavanju slučaja Šarić čime je – kaže – Crna Gora pokazala da postoji odlučnost za borbu protiv organiziranog kriminala, a na pitanje – može li Prevlaka blokirati crnogorski put u Europsku uniju, ona je odgovorila da će Hrvatska držati visoke kriterije u temama o kojima se pregovara, a da će bilateralne probleme rješavati - bilateralno.
„Ucjena bilateralnim termama nije i neće biti naš pristup nijednom susjedu, pa – naravno – niti Crnoj Gori.“
Lukšić je kazao kako se Crna Gora u slučaju ukrajinske krize kao zemlja koja je započela pristupne pregovore priklonila poziciji Europske unije, da eskalacija sukoba već ima izvjesne negativne ekonomske rezultate po crnogorsku ekonomiju, i da je Crna Gora za – deeskalaciju sukoba. Što u slučaju zahtjeva za zamrzavanjem imovine nekih ruskih državljana?
„Naravno da ćemo u svakom pojedinačnom slučaju to razmatrati na način koji ćemo gledati da uskladimo sa onim šta će biti politika Evropske unije. Još jednom – to je naša obaveza kao zemlje koja je otvorila pregovore i ima ambiciju da postane članica Evropske unije.“
Na novinarsko pitanje Lukšić je kazao kako Crna Gora radi na pronalaženju i kažnjavanju napadača na novinare i njihovu imovinu, da to doživljava kao prioritet i da to ima ambiciju riješiti u najskorije vrijeme. On je pozdravio hrvatsku inicijativu u Europskoj komisiji oko situacije u BiH i izrazio nadu da će u Europskoj komisiji za nju biti sluha.
