Hrvatska Vlada: Ili most ili koridor do Dubrovnika

Hrvatski premijer Zoran Milanović potvrdio je da će se Dubrovnik sa ostalim dijelom Hrvatske spojiti ili neumskim koridorom, ili pelješkim mostom ako ga Europska unija prihvati kao svoj projekt. Koja će opcija biti prihvaćena znat će se uskoro, a čini se da je otpisana ideja o trajektu kopno-poluotok Pelješac, donedavno slavljena kao optimalno rješenje.

Milanović je poručio da će njegova Vlada – za razliku od HDZ-a koji samo priča i kritizira – spojiti Dubrovnik sa ostatkom Hrvatske, ali da još ne zna kako, a da je moguće dobiti europski novac za izgradnju pelješkog mosta.

„Ja još jednom dajem obećanje da će Dubrovnik i dubrovačko primorje biti spojeno neprekinutom vezom sa sjevernim dijelom županije. Hoće li to biti most ili koridor – to ćemo znati uskoro. Tako se ponaša odgovorna vlast. A drugi neka pričaju. Drugo ne znaju“, istaknuo je Milanović.

Mogućnost financiranja izgradnje pelješkog mosta iz europskih fondova nije od jučer, kazao je Milanović. Naime, ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić već neko vrijeme lobira za tu ideju u Bruxellesu.

Ona će se u ponedjeljak upravo na temu europskog financiranja pelješkog mosta naći sa europskim povjerenikom za regionalnu politiku Johannesom Hahnom.

„Tu ću dobiti jasnu sliku, međutim – budući da sam u stalnoj komunikaciji s njima - za sada su signali pozitivni. Naravno, ovakvo povezivanje i njima se čini jednostavnijim rješenjem, zato što nema problema prolaska kroz teritorij koji nije teritorij Europske unije“, rekla je Pusić.

Europsko financiranje sasvim moguće

Ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić pojasnio je u četvrtak da - ako hrvatska Vlada i uz asistenciju Europske komisije ne uspije s BiH dogovoriti nesmetan prolaz kroz neumski koridor - postoji mogućnost da se dobije novac iz Europskog fonda za regionalni razvoj (RDF) ili europski CEF program za pelješki most.

„Izgradnja neumskog koridora bila bi brža i jeftinija, no ukoliko nećemo moći dobiti bilateralni sporazum sa Bosnom i Hercegovinom, postoji spremnost Europske komisije da se u sljedećem razdoblju razmatra i sufinanciranje izgradnje novog pelješkog mosta“, naveo je Dončić.

Razmišlja se o smanjenju raspona i širine mosta, koji bi onda bio i do 30 posto jeftiniji od sadašnjih 400 milijuna eura. Ako se krene u taj projekt, on će biti pripremljen po europskim pravilima, svi će ugovori morati biti transparentni do kraja, a na natječaju će moći sudjelovati i europske tvrtke. Više će se o svemu znati za desetak dana, kazao je resorni ministar.

Izvrsna poznavateljica problematike, dopisnica hrvatskog radija iz Bruxellesa Vera Tomašek kaže da je europsko financiranje pelješkog mosta sasvim moguće, i to iz tri glavna razloga – radi povezivanja dva dijela zemlje i uskoro dva dijela Europske unije, zbog regionalnog razvoja Pelješca i otoka, i – vjerojatno najvažnije - zbog šengenskog režima u koji Hrvatska ulazi 2015. godine.

„Hrvatske vanjske granice postaju Unijine vanjske granice za 2 ili tri godine kada ulazimo u šengenski režim. Bosna i Hercegovina je država koja je do prije nešto više od godinu i po dana imala vize sa Europskom unijom. Sa druge strane, Bosna i Hercegovina ima bezvizni režim sa puno zemalja s kojima Unija nema takav režim, nego ima vize. Unija još nema na snazi ni Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa BiH. Što se tiče neumskog koridora, to je pitanje ljudi, ali nikako ne trebate zaboraviti izuzetno važnu komponentu, a to je fitosanitarni koridor“, kaže Tomašek.

A da se ne odustaje ni od neumskog koridora, potvrdio je vicepremijer Branko Grčić najavivši za desetak dana formiranje tripartitnog europsko-hrvatskog-bh. povjerenstva za taj koridor.