Godina u koju smo kročili na političkom planu u Hrvatskoj bit će i dalje stabilna, procjenjuju analitičari. U ekonomiji tako i tako malo ovisi o domaćim faktorima, jer – kažu naši sugovornici – Hrvatska nema mehanizme za upravljanje gospodarstvom. Vlada koja je zadužena za optimizam kaže kako joj je u ovoj godini cilj da Hrvatska dosegne investicijski rejting.
Na unutarnjopolitičkom planu politički analitičar Žarko Puhovski u izjavi za Radio Slobodna Europa očekuje da će stabilnost i dalje biti središnja kategorija hrvatske politike:
„Meni se čini da se i dalje nastavlja to da je 'name of the game', odnosno ime glavne igre – stabilnost, i da je osnovna strategija premijera Andreja Plenkovića i njegove vlade u tome da nemaju strategiju, nego da se bave taktikom, i to im za sada dobro ide. A osnovno pravilo, od individualne psihologije nadalje, glasi da ljudi ne mijenjaju praksu s kojom im dobro ide. Prema tome, ne treba očekivati da će se ta praksa promijeniti. Vladina većina nije slabija nego je jača nego pred godinu dana, i još bi se mogla pojačati. Prema tome, bojim se da će stabilnost na jedan sadržajno impotentan način biti karakteristika ove godine.“
Ova je godina i izborna – na petogodišnji mandat bira se hrvatskog predsjednika ili predsjednicu, a bira se i hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu.
„Neobična je stvar da svi govore o izborima kao o nekakvoj elementarnoj nepogodi, a oni bi po logici demokracije trebali biti bitan element funkcioniranja poretka. I zato se recimo u prošloj 2018. godini govorilo kao o mirnoj, normalnoj godini za reforme, jer da – srećom – nema nikakvih izbora! Ove godine će se - nesrećom - dvaput održati izbori. To zapravo znači da se stvara u najmanju ruku atmosfera nervoze uoči izbora, ako ne i histerija. Jer – s jedne strane – jedini koji je na izborima za Europski parlament na miru je HDZ. Njihova vodeća pozicija je osigurana, pitanje je samo koliko mandata. Svi drugi 'vise' i to će izazvati puno velikih riječi bez sadržaja u pripremama za ove izbore“, kaže Žarko Puhovski.
Na gospodarskom planu, profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu i predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić ne mijenja svoju – blago rečeno – skeptičnu ocjenu hrvatske ekonomske politike. „Još pred 4 godine napisao sam da je dva i po do tri posto prirodna stopa rasta za Hrvatsku,“ kaže on za RSE.
„A to sam pisao na temelju kretanja svjetskog i europskog gospodarstva, koje je zadnje tri godine najbolje u povijesti. Stanje svjetskog gospodarstva, cijena nafte, niske kamatne stope, rast turizma – sve to diglo je Hrvatsku na 2,5 do 3 posto rasta. A hoće li biti 2,5 ili 3 posto, to ovisi isključivo o vremenskoj situaciji – o poljoprivredi i turizmu. Ovo je splet vanjskih okolnosti da smo mi imali pozitivnu stopu rasta“, kaže Jurčić.
Što se globalnih okolnosti tiče, on procjenjuje da cijena nafte neće bitno pasti, a da će kamatne stope nešto malo rasti, što će Hrvatsku opteretiti sa kojom milijardom kuna kamata za platiti više.
„Tako da godina koja je pred nama, ako budu vanjske okolnosti iste kao i prošle godine - što po svemu sudeći za sada neće biti - mi možemo ostvariti u najboljem slučaju 2,5 posto stopu rasta zahvaljujući pozitivnim vanjskim okolnostima. A budući je sada zadnji kvartal stagnacija i u Americi i u Europi, ako se ta stagnacija produlji u prvo polugodište 2019. godine, može doći do toga da stopa rasta u Hrvatskoj padne na ispod dva posto. A ako bude na globalnoj razini radikalno smanjenje, onda možemo ići i prema nuli. Hoću reći da mi nemamo ekonomsku politiku koja upravlja gospodarstvom. A to 'upravljati gospodarstvom' znači – kada ideš nizbrdo da pritisneš kočnicu, a kada ideš uzbrdo da daš gas. Mi nemamo taj mehanizam tako da smo prepušteni okolnim kretanjima - prije svega u Europi – i vremenskim prilikama“, kaže Jurčić.
RSE: Dakle, brod bez kormilara na uzburkanom moru?
Jurčić: Da. I bez motora.
A što kaže Vlada? „Politika Vlade počiva na trokutu koji čine fiskalna konsolidacija, strukturne reforme i povećanje investicija. U 2019. godini cilj nam je doseći investicijski rejting,“ najavio je premijer Andrej Plenković.
Planira se porezno rasterećenje malih i srednjih poduzeća za nešto manje od sto milijuna eura godišnje, planira se povećanje proračuna za poljoprivredu na milijardu eura, sa aktualnih 65 posto iskorištenosti europskih fondova premijer za 2019. godinu najavljuje iskorištenost od čak 85 posto, da bi do 2020. godine ona dostigla 100 posto iskorištenosti europskog novca.
Facebook Forum