U novu 2016. godinu ušli smo sa nikada manjim – inače uobičajenim – postizbornim optimizmom, kaže za naš radio politički analitičar Ivan Rimac. Razočarani su u najmanju ruku birači lijeve koalicije „Hrvatska raste“, ali i “Mosta“. Nova Vlada će vjerojatno dobiti povjerenje u Saboru, ali vjerojatni novi premijer Tihomir Orešković nije upoznat sa domaćom političkom situacijom, a – kao u balonu od sapunice -okružen je dvojicom lidera stranaka koji mu predlažu suradnike.
„U takvom balonu i u nepoznavanju odnosa - ne samo u politici, nego uopće stanja u društvu i stanja u ekonomiji ove zemlje – bit će vrlo teško očekivati da će se premijer u narednih pola godine uopće snalazitiu političkom životu, a još će teže biti očekivati da on u komuniciranju s javnošću izazove pozitivne reakcije građana. Stoga ne očekujem nimalo perspektivnu situaciju u narednih pola godine", komentira Rimac.
Iako je glavni HDZ-ov predizborni, ali i postizborni argument protiv dosadašnje vlade lijevog centra navodno katastrofalno stanje u hrvatskoj ekonomiji, u posljednjoj godini vladavine koalicije lijevog centra trendovi su se promijenili iz negativnih u pozitivne zemlja je izišla iz recesije u kojoj je bila od 2009. godine. Tako rast društvenog bruto proizvoda (GDP) najavljuju ne samo zagrebački Ekonomski institut i Hrvatska narodna banka, već je to ocjena i Svjetske banke, i to sa solidnom najavom rasta od 1,5 posto, manje u nekim drugim tranzicijskim zemljama članicama Europske unije, ali jako dobra vijest za zemlju poput Hrvatske, koja je iz recesije izišla tek početkom ove godine.
O očekivanjima u 2016. godini za naš radio govori viša znanstvena suradnica zagrebačkog Ekonomskog instituta i jedno kraće vrijeme prva dama Zagreba - kada je njen tadašnji šef Milan Bandić imao posla sa zakonom - Sandra Švaljek. Ona podsjeća da je u ovoj godini najveći doprinos rastu gospodarstva, uz izvjesno povećanje osobne potrošnje i izvjesno povećanje investicija, dao osjetan rast izvoza.
„S obzirom da se u 2016. godini očekuje jedna opća povoljna situacija u Europskoj uniji, a Hrvatska – što je i logično – najviše izvozi u Europsku uniju, to će onda opet imati povoljan efekt na izvoz i izvoz će opet dati najveći doprinos rastu u 2016. godini. Mislim da će se i osobna potrošnja dalje oporavljati, i to zahvaljujući općim očekivanjima povoljnijih kretanja. Ne samo zbog toga, nego mislim da – a tako govore i činjenice - kada dođe do promjene vlasti, onda kod ljudi uvijek nastane optimizam, a optimizam uvijek pozitivno utječe na odluke o potrošnji", konstatira Švaljek.
Međutim, i tu buduće ponašanje Vlade nije neutralno, kaže doktorica Švaljek.
„Naravno, sve će ovisiti o tome kako će raditi nova Vlada. Dakle, hoće li ona dati dodatni poticaj tom optimizmu, ili neće.“
Sindikati očekuju da će se stope rasta iz ove godine intenzivirati u sljedećoj, ali i da će građani konačno početi osjećati posljedice oporavka gospodarstva.
„U ime 135.000 članova udruženih u Savez samostalnih sindikata Hrvatske, od kojih je gotovo 100.000 iz realnog sektora, dakle iz gospodarstva,prije svega očekujemo gospodarski oporavak, dakle da se ove povećane stope koje su ove godine na neki način samo probudile nadu počnu realizirati tako da to osjete obični građani, obični radnici – da to osjete na svojoj plaći, da to osjete na svom standardu, ali da to osjete i na sigurnosti vlastitog radnog mjesta", kazao je za RSE predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel.
Ni Novosel ne očekuje val reformi odmah po formiranju nove Vlade, ali kada krenu – očekuje socijalnu osjetljivost.
„Prvih pet, šest mjeseci - kao što je obično bivalo - biti će rađena križaljka gdje će tko sjediti, i koliko god se mi protivili, to je tako. Ali već onda u drugoj polovici godine očekujemo neke konkretne poteze. Pitanje reformi i svega onoga o čemu se govori je prije svega pitanje na koga se one odnose. U svemu tome mora postojati određena nota socijalne osjetljivosti, a o svemu drugom ćemo razgovarati kroz socijalni dijalog", smatra Novosel.
