I dalje traje tihi rat između hrvatske Vlade koja inzistira na tome da se kredite u švicarskim francima o trošku banaka pretvori u kredite u eurima, i komercijalnih banaka koje traže da to Ustavni sud zaustavi.
Ministar financija Boris Lalovac najavio je kako neće biti nikakvih oštrih reakcija nakon što su tri komercijalne banke zatražile od Ustavnog suda ocjenu ustavnosti zakona o konverziji kredita u švicarcima u kredite u eurima, a da se do odluke Ustavnog suda obustavi primjena tog zakona.
„Ne miješamo se u pravosuđe i u sudstvo. Neka donose odluke samostalno i neovisno.“
Lalovac će ipak reagirati ako Ustavni sud kaže da je zakon, koji inače cijeli trošak konverzije prebacuje na banke, neustavan i ukine ga.
„Više puta sam najavljivao porez na kreditnu aktivu banaka. Država ima instrumente da reagira i da zaštiti građane.“
U udruzi „Franak“ vjeruju da Ustavni sud neće podleći pritisku bankarskog lobija. Za naš radio govori Božo Ivošević.
„Mi se iskreno nadamo da će zaštiti interes građana, odnosno javni interes od ovog krupnog bankarskog kapitala.“
Banke su po općoj ocjeni uzvratile udarac Vladi tako da nisu otkupile trezorske zapise čijom prodajom Vlada financira svoje troškove. Ministar je odgovorio da prestanak kreditiranja države ne bi bila pametna ideja i da bi samo ugrozila poslovanje banaka. "Država ima instrumente i - bude li potrebno - reagirat će. Ucjene neće pomoći", kazao je.
On među ostalim – ako se tenzije nastave – razmišlja o mogućnosti da plaće za pola milijuna ljudi u državnoj službi prebaci iz komercijalnih banaka u stranom vlasništvu u jednu banku u državnom vlasništvu – Hrvatsku poštansku banku.
Željko Ivanović, urednik časopisa „Banka“, kojem je suizdavač Hrvatska udruga banaka u izjavi za naš radio upozorava da rizičnost hrvatskih obveznica već raste, a da banke nisu mogle odbiti kupiti hravstke dionice, jer bi to bilo kartelsko ponašanje, i kao takvo zabranjeno. Banke kune troše na druge stvari, kazao je.
„Banke skupljaju kune da bi za te kune mogle kupiti devize, da bi mogle uskladiti svoje valutne pozicije. A kada to rade, onda im nije u prvom planu kupovati trezorske zapise Ministarstva financija.“
U ponedjeljak će na sastanku Vijeća ministara financija Europske unije ministri financija Austrije i Italije vjerojatno nastojati „prijateljski uvjeriti“ hrvatskog ministra Lalovca da zaustavi provedbu ovog zakona koji bi pogodio hrvatske komercijalne banke čije su centrale u ove dvije zemlje. On je najavio da se neće dati.
„Ja ću vrlo jasno reći u kakvom su stanju hrvatski građani, vrlo ću aktivno braniti njihove interese. Zanima me što će talijanski i austrijski ministri financija reći kad ih pitamo mogu li oni otplaćivati ovakav model koji su ponudili hrvatskim građanima. U Hrvatskoj je postojalo 30-ak banaka, ali samo je njih pet-šest, uglavnom baš talijanske i austrijske, nudilo ovakve kredite. Zašto? Je li to bila njihova politika širenja na Hrvatsku i ostvarivanja ekstra profita? Ako su u pitanju ekstra profiti, onda neka snose određeni dio rizika. Problem je samo što rizika za njih uopće nije bilo: oni su u Hrvatsku unijeli eure, a tako će im sada građani i vratiti – eure,“ najavio je Lalovac.
Bivši aktivist „Franka“, a sada nezavisni stručnjak Goran Aleksić podsjeća da su te banke izvukle iz Hrvatske toliko novca da su na dobitku i ako plate konverziju kredita u švicarcima u kredite u eurima.
„Moje je mišljenje da – kada su u pitanju hrvatski zakoni – ministri iz tih zemalja uopće nemaju pravo glasa. Vlasnici njihovih banaka zaradili su u Hrvatskoj sedam do osam milijardi kuna na derivatima i oni trebaju šutjeti i pokriti se ušima preko glave.“
Božo Ivošević očekuje da će ministar Lalovac štititi interese korisnika kredita u švicarcima.
„Do sada je ministar Lalovac bio vrlo čvrst i – s onim što je najavio – vjerujem da će s takvom stavu i na Vijeću ministara braniti interese Hrvatske. Mislim da je doista vrijeme da netko iz naše izvršne vlasti kaže Europi što se točno u Hrvatskoj dešavalo s tim kreditima.“
