Najjaču oporbenu stranku, Socijaldemokratsku partiju (SDP), potresaju unutarstranački sukobi koji nisu prestali niti nakon što je na čelo stranke - umjesto izbornog gubitnika Zorana Milanovića - izabran dotadašnji prvi čovjek SDP-a u Zagrebu Davor Bernardić. Analitičari upozoravaju da nije napravljena ozbiljna analiza razloga zašto je na prošlim izborima za Socijaldemokrate glasalo 150.000 ljudi manje nego na izborima godinu ranije.
Po ocjeni Mirele Holy, koja je u Milanovićevoj vladi jedno vrijeme bila ministrica zaštite okoliša, a potom je maknuta iz Vlade, uzroci krize u SDP-u su dvojaki. Prvo, što nije rečeno popu – pop, a bobu – bob i što se dopustilo da SDP izgubi kod građana reputaciju poštene stranke. Nikada nije dobro trpati glavu u pijesak, kaže ona za RSE.
"Problem je nastao nakon što SDP - nakon što su dva puta za redom izgubili parlamentarne izbore - nije proveo kvalitetnu analizu uzroka poraza. A ako nemate kvalitetnu analizu, ne možete detektirati probleme, pa ih ne možete početi niti rješavati. I upravo zbog toga se SDP danas nalazi u svojevrsnom limbu, bez obzira što je promijenjeno vodstvo stranke. Bez te analize SDP se nikada neće suočiti s korijenima problema i razlozima zašto se stranka danas nalazi u takvom stanju", ocjenjuje Holy.
Mirela Holy je za svoj odlazak iz Milanovićeve Vlade okrivljavala interesne lobije. Ako se to ima na umu, onda ne treba čuditi što ona kao drugi veliki problem SDP-a vidi to što je on kod birača i građana izgubio percepciju poštene stranke.
"Oni su se tu u nekom smislu izjednačili sa HDZ-om (Hrvatskom demokratskom zajednicom), međutim, HDZ je prošao kroz svojevrsnu tranziciju, a SDP nije. I dok se ne ustanovi odgovornost ljudi koji su doveli do toga da je izgubljena percepcija SDP-a kao poštene stranke ništa se kvalitativno neće promijeniti", poručuje bivša ministrica.
Kriza u SDP-u traje već dulje, samo što se ranije nije očitovala u gubitku potpore birača, koji je na posljednjim izborima bio drastičan, upozorava politički analitičar i profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Nenad Zakošek. Naime, na prošlim izborima za socijaldemokrate glasalo 150.000 ljudi manje nego na izborima godinu ranije. Zakošek upozorava da je Milanović u deset godina na čelu SDP-a stranku vodio autokratski, ukinuo je stranačke savjete koji su okupljali intelektualce i eksperte i ranije pomagali stranačkom vrhu u kreiranju politika.
"Nezadovoljstvo Milanovićevim autokratskim načinom vođenja stranke manifestiralo se već kandidaturom Zlatka Komadine za prvo mjesto u SDP-u na unutarstranačkim izborima prošlog travnja, kada ga je Milanović pobijedio. Već je ta kampanja duboko podijelila stranku i ostali su duboki ožiljci. Potom su uslijedili Milanovićevi ekscesi u kampanji za parlamentarne izbore kojima je demobilizirao značajan segment biračkog tijela SDP-a, i izborni poraz", podsjeća Zakošek.
Trajno stanje izbora
I posljednja kampanja za čelno mjesto u stranci bila je agresivna, pogotovo se pričalo da je Bernardić produbljivao podjele.
"Dakle", kaže naš sugovornik, "stranka se posljednjih godinu dana nalazila u trajnom stanju izbora, bilo unutarstranačkih, bilo u pripremama za parlamentarne izbore".
"Iako se oko parlamentarnih izbora obično u strankama stvara kohezija u strankama, to se ovdje nije zbilo. Milanović je solirao i ostavio teško nasljeđe u smislu opustošene stranke i potpune dezorijentacije u političkom i ideološkom smislu", komentira Zakošek.
Novi lider Bernardić dobio je dvije trećine izišlih SDP-ovaca na unutarstranačkim izborima, ali nije uspio u Predsjedništvo i Glavni odbor dovesti isključivo svoje ljude, što je također izvor napetosti, uz već postojeće nasljeđe unutarstranačkih konflikata.
Zakošek nije pretjerani optimist oko dalje sudbine SDP-a.
"Trebalo bi doći sa novim idejama i politikama koje bi zaliječile te podjele, ali ništa od toga se ne događa. Bernardić to nije napravio, a nije jasno ni hoće li to uspjeti napraviti", smatra Zakošek.
Novinarka riječkog Novog list Tihana Tomičić prati socijaldemokrate već godinama i, prema njenom iskustvu, bilo bi nepravedno dojučerašnjeg lidera socijaldemokrata Zorana Milanovića optužiti za baš sve negativno što se dešava s tom strankom, ali za dio jest kriv. Pa i za najnovije curenje podataka o njegovom službenom putovanju u Albaniju četiri dana nakon gubitka izbora - o stranačkom trošku.
"Činjenica je da je u njegovoj eri koja je potrajala 10 godina uspostavljena praksa koja je sada izazvala reakciju. Tada je bilo isključivanja iz stranke, smjenjivanja vlastitih ministara, bilo je plasiranja spinova preko medija i oni koji su to tada doživjeli imaju potrebu na neki način uzvratiti. Neke stvari se pušta u medije s namjerom da ga se kompromitira i da mu se iz glave izbije ideja o mogućem povratku na čelo SDP-a", kaže ona za RSE.
Borba za pozicije
Tihana Tomičić glavni uzrok sukoba vidi u osobnoj borbi za pozicije unutar stranke i sa otporom novom vodstvu, koje u prvom redu dolazi iz parlamentarnog kluba SDP-a u Hrvatskom saboru.
"Uzrok sukoba je u osobnim motivima. Dio ljudi koji su donedavno bili u vrhu stranku ili ranije Vlade ne mogu se pomiriti s tim da više nemaju takve pozicije, ali činjenica je da je članstvo reklo nešto drugo. Po meni se pitanje Bernardićevog autoriteta može popraviti njegovim jačim angažmanom u Saboru - i u promoviranju SDP-ovih politika pred građanima, a još više unutar SDP-ovog zastupničkog kluba. Kada Bernardić tamo uvede mir i dobije većinu, onda će imati mir u stranci, čak neovisno o rezultatima lokalnih izbora u svibnju", procjenjuje Tihana Tomičić.
"Svima je očito da u SDP-u postoje frakcijske borbe koje su izišle iz okvira normalne unutarstranačke demokracije, a to je rezultat toga kako je SDP vodio politiku unazad četiri-pet i više godina. Nema pravog programa, nema prave kadrove, a mogao bi sve to imati", kaže za RSE bivši hrvatski predsjednik Ivo Josipović, koji je sada na čelu male stranke lijevog centra 'Naprijed Hrvatska'.
"Mislim da je izbor Bernardića dobra stvar za SDP. Bilo bi silno važno da se strasti unutar SDP-a smire i da te frakcijske borbe završe, jer Hrvatska treba ljevicu i to je razlog zašto sam ja sa strankom 'Naprijed Hrvatska' dogovorio sa Bernardićem suradnju i zajednički rad na okupljanju ljevice, bez obzira na određene razlike koje imamo. Mislim da je dobro da je Bernardić krenuo u projekt jačanja ljevice. Uspjeh tog projekta uvelike ovisi o tome hoće li Bernardić u SDP-u uspjeti primiriti strasti, koje su dobile dimenzije koje nisu dobre. Razlike u SDP-u nisu političke, već se nama koji smo izvana čini da se radi o borbi za prevlast. Ali mislim da postoji potencijal da se to smiri", uvjeren je Josipović.
Iako svako malo netko izleti s ocjenom da je SDP stranka koju treba odbaciti u staro željezo, ona je i dalje središnja, najbrojnija i najbolje organizirana stranka ljevice i lijevog centra.
Neki analitičari sugeriraju joj bolje povezivanje sa sindikatima i nevladinom scenom, čime će ojačati svoju poziciju i učiniti je vjerodostojnijom. Lijevo od SDP-a se već preko 20 godina formira neka "prava" lijeva opcija (Socijalnodemokratska unija, Akcija socijaldemokrata Hrvatske, Socijalistička radnička partija, Radnička fronta, Nova ljevica i dr.) ali takve opcije do sada redovito nisu bile uspješne na testu povjerenja građana, odnosno na izborima.
Neki kažu da im to možda i ne bi trebala biti glavna svrha, već da je sasvim dovoljno da svojim istupima podsjećaju na vrijednosti koje zagovara i SDP, ali ih često – u žaru frakcijskih podmetanja – zaboravi.
Facebook Forum