Na zagrebačkom Zavodu za sudsku medicinu izvršena je identifikacija posmrtnih ostataka 19 osoba, hrvatskih građana srpske nacionalnosti nestalih većinom za vrijeme akcije „Oluja“ u ljeto 1995. godine. Hrvatske vlasti traže još 1.589 osoba koje se vode kao nestale.
Božica Bogovac, rodom iz Kašića u ravnim Kotarima, došla je čak iz Australije na identifikaciju brata Drage Novakovića.
„Nestao je u koloni 1995. Zadnji puta je viđen u Martin Brodu, i onda ništa više ne znamo. Onda smo mi tražili preko novina i preko Crvenoga krsta. I onda niko se ništa nije javljao, nego tek poslije neko nas iz Zenice zvao da dademo krv. I to je sve.“
Dvojica muškaraca srednje dobi nisu se željeli predstaviti.
„Mi smo ovđe za roditelje, za tatu i mamu. Viđeni su 4. augusta 1995. Biljane Gornje, opština Benkovac. Poslije nisu viđeni, samo je ta vijest stigla da su ubijeni u akciji 'Oluja'.“
RSE: Koliko su stari bili?
„ Pedeset i osam godina starosti su imali. Mi smo tada bili krenuli, oni nisu htjeli ići s nama. Napuštali smo, znaš, da ne bi nastradali. Život je najbitniji, kako kažu. Nisu htjeli da idu, mislim – nisu napravili nikome ništa, a završili su tako loše… Šta je, tu je.“
Dušan Stojšić došao je na identifikaciju oca Radovana, čiji su posmrtni ostaci bili pronađeni i kao NN sahranjeni na vinkovačkom groblju.
„Nestao je na Bosutu između Privlake i Sremskih Laza 15.7. 1992. godine. Bila je linija razdvajanja između Privlake i Laza. On je otišao na pecanje i tad je nestao.“
RSE: Na pecanju?
Stojšić: Na pecanju.
RSE: Koliko je star bio?
Stojšić: Sedamdeset i jednu godinu.
Nakon ove identifikacije, Uprava za zatočene i nestale još uvijek traži 1.589 nestalih osoba, odnosno, 933 osobe nestale 1991 i 1992 godine (većinom hrvatske nacionalnosti)te 656 osoba nestalih 1995. godine (većinom srpske nacionalnosti). Na dan ranijeodržanoj identifikaciji razriješen je identitet triju osoba hrvatske nacionalnosti koje nisu bile na popisu, a na ovoj identitet triju osoba srpske nacionalnosti koje također nisu bile na tom popisu. Voditelj Uprave pukovnik Ivan Grujić pojasnio je i detalje oko dodatnog popisa sa 606 imena nestalih hrvatskih Srba kojeg je po prvi puta spomenuo srbijanski premijer Vučić na inauguraciji hrvatske predsjednice. „Radilo se o operativnom popisu s indicijama da bi netko mogao biti nestala osoba,“ kaže Grujić.
„Nemate podatke za utvrđivanje stvarnog identiteta. Imate samo ime i prezime i izjavu nekoga da je taj možda smrtno stradao. Imate pogreške u prezimenima, dakle netko već je na popisu, ali netko je dao izjavu nadležnoj komisiji i to je stavljeno na operativni popis. I taj popis se provjerava. To je popis koji je u stanju stalne provjere. Bitno je ovo: ukoliko netko zadovolji kriterije, bez obzira bio on već na popisu ili ne, on dolazi na popis. I na taj način smo razriješili pitanje broja.“
Neslužbeno, za 357 osoba s tog popisa postoji samo ime i prezime, a 70 osoba je već bilo na hrvatskom službenom popisu.
Brojevi su važni da obitelj vidi da se traga za nestalom osobom, važni su zbog utvrđivanja pravnih i povijesnih činjenica, ali za sam proces traženja nisu toliko važni,poručuje pukovnik Grujić.
„Važna je informacija o nekom mjestu gdje bi nestala osoba mogla biti.“
