Bosna i Hercegovina te Srbija trebaju da usklade vizni režim sa Evropskom unijom, a problem ilegalnih migracija treba rješavati na vanjskoj granici Unije, primarno na granicama Grčke i Bugarske sa Turskom, rekao je u ponedjeljak hrvatski premijer, Andrej Plenković.
Naglasio je da je nužna "stroža politika viznog režima", prenosi Hrvatska radiotelevizija.
"Ne može se doći u zračnu luku u Beograd ili u Sarajevo i nakon toga se od turista pretvoriti u nezakonitog migranta", rekao je Plenković u Pazinu na zapadu Hrvatske, gdje je sudjelovao na obilježavanju Dana Istarske županije.
Odbacio je mogućnost žice na granici sa susjednom Bosnom i Hercegovinom.
"Hrvatska ima preko 6.000 policajaca na granici, čuva svoju granicu, nema žicu na granici s Bosnom i Hercegovini niti će imati jer s druge strane žive i Hrvati i svi građani BiH", rekao je premijer.
Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je prošle sedmice da se provodi kriminalističko istraživanje koje bi trebalo rasvijetliti okolnosti pucnjave sa teritorija Bosne i Hercegovine kojoj su 20. septembra svjedočili policajci na graničnom području kod Rakovice nakon što su grupu migranata spriječili da uđu u Hrvatsku.
Božinović je ocijenio da je u posljednjih nekoliko sedmica pojačan pritisak iregularnih migranata te dodao kako policija primjećuje nervozu među krijumčarima i migrantima sa druge strane granice.
Nedavno je ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić rekao da je situacija sa migrantskom krizom u Bosni i Hercegovini stabilna, a trenutno je oko 2.000 migranata u prihvatnim centrima u BiH.
Tokom 2023. u Bosnu i Hercegovinu je došlo do porasta broja migranata.
Oni u BiH ulaze na istočnoj granici sa Srbijom ili preko granice sa Crnom Gorom.
Hrvatska granična policija izvijestila je početkom septembra da bilježi pojačan pritisak iregularnih migranata na granici sa BiH, zbog čega, kako je tada rečeno, nedaleko od granice priprema i dodatne registracijske centre.
U proteklih osam mjeseci, hrvatska policija je navela kako je otkrila 850 krijumčara ljudi, što je 50 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.
Granični pojas Srbije i Mađarske je u posljednje vrijeme bio često mjesto sukoba krijumčarskih grupa.
U obračunu krijumčarskih grupa, koji se dogodio u julu prošle godine na istom mjestu, jedna osoba je ubijena, a više ranjeno.
Migranti i izbjeglice i dalje pokušavaju da uđu u zemlje EU sa srpsko-mađarske granice, uprkos čestim (pushbacks) – odnosno, nasilnim vraćanjima ljudi preko vanjskih granica EU.
Istovremeno, Evropska komisija je početkom septembra izrazila zabrinutost zbog najavljenih izmjena u zakonu o državljanstvu Srbije kojim bi mogle olakšati procedure po kojima bi strani državljani mogli doći do srpskog pasoša.
U godini ruske invazije na Ukrajinu privremeno ili trajno boravište u Srbiji potražilo je više stotina hiljada Rusa.
U sedam mjeseci 2023. gotovo je isti broj kao u cijeloj 2022. godini.
Evropska komisija je već upozorila Beograd da Srbija rizikuje bezvizni režim zbog pojednostavljenih procedura dobijanja srpskog državljanstva.
Srbija je među rijetkim državama u Evropi koja nije uvela sankcije Rusiji zbog agresije na Ukrajinu.
