Vraćanje migranata iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu (BiH) prošlog tjedna je rezultat toga što je BiH konačno počela primjenjivati međudržavni sporazum o readmisiji, kazali su u Policiji Hrvatske za Radio Slobodna Europa (RSE).
"Radi se o tome da je nakon šest godina Bosna i Hercegovina počela primjenjivati sporazum koji Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina imaju zaključen, a koji uređuje prihvat i vraćanje osoba koje su nezakonito prešle zajedničku državnu granicu", kazali su u Policiji na upit RSE o readmisiji iregularnih migranata iz Hrvatske u BiH od 30. ožujka nadalje.
Puni naziv dokumenta je Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Bosne i Hercegovine o prihvatu i vraćanju osoba koje nezakonito borave na državnom području.
Kako je RSE detaljno izvjestio 31. ožujka, više od 90 migranata deportirano je iz Hrvatske u BiH. Migranti su, pod pratnjom Granične policije BiH, smješteni u Privremeni prihvatni centar Lipa, udaljen tridesetak kilometara od Bihaća.
Intervenirala Evropska komisija
Iz hrvatskog Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) za RSE pojašnjavaju kako se prethodno o primjeni bilateralnog sporazuma razgovaralo na nekoliko sastanaka, te da je na sastanku Zajedničkog odbora za readmisiju EU - BiH 28. ožujka u Bruxellesu Europska komisija upozorila BiH tijela na obvezu provedbe sporazuma.
Oni dodaju kako je hrvatski MUP "u više navrata upozoravao Ministarstvo sigurnosti BiH na potrebu dosljedne primjene bilateralnog sporazuma, u cilju prevencije nezakonitih prelazaka i organiziranog kriminala koji najčešće stoji iza tih postupaka, a u zadnjih godinu dana radi sprječavanja stradavanja migranata u rijeci Savi".
Hrvatska policija najavljuje i da će redovito izvješćivati nadležne europske institucije o primjeni readmisijskog sporazuma od strane susjednih zemalja.
Hrvatska policija je u istom odgovoru na upit RSE navela da su u prva dva mjeseca ove godine evidentirana 5.883 pokušaja ilegalnog prelaska granice, dok ih je cijele prošle godine bilo 50.624.
Od početka godine privedeno je gotovo 200 krijumčara ljudi, što je 29,7 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.
Policija navodi i kako su tijekom 2022. godine 12.872 osobe izrazile namjeru za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu u Republici Hrvatskoj, a tijekom ove godine od 1. siječnja do 29. ožujka 7.558 osoba.
Osobe koje su izrazile namjeru za međunarodnom zaštitom tijekom ove godine su u najvećem broju državljani Ruske Federacije, Afganistana, Turske, Kube i Iraka.
Iz MUP-a ističu kako je hrvatska policija dostatno kadrovski i tehnički opremljena za nadzor vanjske granice EU i schengenskog prostora, a da se sa policijom Republike Slovenije se ostvaruje vrlo dobra suradnja – "zajednički dogovaraju i rješavaju svi ozbiljniji slučajevi, uključujući i provedbu mješovitih ophodnji uz zajedničku granicu".
