"Kršenje zakona u ime zakona", nova je knjiga Tima Weinera. Američki autor u ovoj knjizi koja je već postala hit otkriva najmračnije poglavlje u istoriji i FBI-a. U intervjuu kojeg je dao njemačkom Spiegel-u, odslikao je turobnu sliku mafijaških metoda, manipulacije - i nevjerojatnu moć legendarnog šefa J. Edgara Hoovera.
Na pitanje njemačkog magazina: je li Federalni biro za istrage, nakon toliko otkrivenih afera postao veća opasnost nego zaštita za SAD, Weiner kaže kako je FBI u svih 103 godine postojanja uvijek bio jedno - instrument moći američkog predsjednika.
“Do sada se svaki naš predsjednik ponašao kao vrhovni komandant. A u tim ratovima FBI je uvijek bio dobrodošao kao alatka za špijuniranje, intrige i održavanje moći. Vladavina zakona nikada nije igrala važnu ulogu”, kaže autor knjige "Kršenje zakona u ime zakona".
Američki autor Tim Weiner: Do sada se svaki naš predsjednik ponašao kao vrhovni komandant. A u tim ratovima FBI je uvijek bio dobrodošao kao alatka za špijuniranje, intrige i održavanje moći.
On podsjeća da je Vrhovni sud SAD 1939. godine odlučio ograničiti prava FBI, ali da je predsjednik Franklin D. Roosevelt osobno, tadašnjem šefu Federalnog biroa Edgaru Hooveru izdao upute: do vraga s njima, radi isto što i prije.
Roosevelt se plašio nacista, ali Hoover nije bio za njih posebno zainteresiran. On je desetljećima proganjao stvarne i navodne komuniste. U decembru 1929. godine naredio je raciju širom zemlje i brodom u Rusiju protjerao 249 stranih anarhista. Ubrzo nakon toga agenti su u jednoj noći uhapsili od 6 do 10 hiljada ljudi koje je Hoover sumnjičio da su komunisti. Agenti FBI provalili su u sindikalne podružnice, uništili namještaj i stavili prisluškivače u telefone.
Hoover, koji je bio šef FBI punih 48 godina (1924.-1972), bolje je nego iko drugi simbolizirao Federalni biro. No i dalje je mnogima čudno kako je jedan jedini čovjek mogao imati toliku vlast?
Tim Weiner kaže kako je tajna bila u poznavanju tuđih tajni. Hoover je imao dosijee o svakom članu Vlade, Parlamenta, a vješto je manipulirao i “okretao” ih jedne protiv drugih. Autor knjige tvrdi da je Hoover bio najlukaviji birokrat XX stoljeća.
“On nije radio po zakonu, on je bio zakon”, kaže Weiner. Predsjednik Harry Truman, koji Hooveru nije vjerovao, 1945. godine mu je u lice dobacio da je “izgradio američki Gestapo”. Drugom zgodom govorio je o tome kako je Federalni biro postao američki KGB. Nixon je svojim partijskim prijateljima pet puta obećao da će smijeniti Hoovera. Ali ni jedan predsjednik, čak ni Truman, ni Nixon, nikada nisu smogli snage to i učiniti.
Na pitanje Spiegel-a kako bi okrakterizirao Hooverovu ličnost, Weiner je odgovorio: “Bio je američki Machiavelli, koji je ljubav pokazivao prema svom psu, ali nikada u cijelom svom životu nije imao emocija za bilo kojeg drugog čovjeka”.
Scene kao iz filmova o mafiji
Edgar Hoover je do 43. godine života stanovao u istoj kući s majkom. Rituali su mu bili važni. Svakog dana tačno u podne išao je ručati, uvijek pečenu govedinu. Za večeru je redovno jeo odrezak, uz čašu, ali samo jednu, Jack Daniel’s viskija. Hoover je bio čovjek koji je u SAD ojačao anti-komunizam i koji je izumio totalni nadzor.
Ilustracija
Tek nakon njegove smrti, 1972. godine FBI se pobunio protiv neke političke odluke iz Bijele kuće. Slobodno se može reći da je njihova uloga u aferi Watergate - istorijska hrabrost! Da nije bilo federalnih agenata nikada prevara ne bi bila razjašnjena. Nakon provale u sjedište Demokratske stranke Nixonov savjetnik je nazvao u centralu FBI tražeći da se sve dalje akcije zaustave. Agent koji je vodio slučaj je odbio, i na kraju je Nixon “oboren”.
Nakon napada, 11. septembra 2001. istraga je otkrila jedan od najvećih nadzora u američkoj istoriji: sistematski su praćene e-mail poruke i telefonski pozivi. Činilo se kao da FBI i dalje krši zakone i radi po svom, kao i ranije.
Weiner tvrdi da neovlašteno praćenje nikada nije imalo takve dimenzije. “Ako šaljete poruku iz Hamburga u Karachi, vrlo je vjerojatno da ona ide preko nekog američkog servera, i da će biti praćena”, kaže Weiner. On dodaje kako je administracija George Busha juniora svakih 45 dana iznova autorilizirala zahtjeve za daljim špijuniranjem.
Sve do marta 2004. godine, kada je šef FBI Robert Mueller ozbiljno zabrinut pozvao ministra pravosuđa Johna Ashcrofta. No iste te noći Ashcroft je zbog opasne upale gušterače, primljen u bolnicu. Budući da je George W. Bush želio proširiti program praćenja, hitno je poslao delegaciju da na hirurgiji “uzmu” Ashcroftov potpis. Kad je Mueller to čuo, i on je brzinom munje otišao tamo. Bushevi izaslanici su već bili uz ministrov krevet, ali Ashcroft je odbio potpisati. Mueller se na hodniku susreo s ljudima iz Bijele kuće.
“Bila je to scena kao iz filmova o mafiji. Nevjerovatno”, kaže Tim Weiner i usput dodaje da tokom svih godina Bushovog nadzora svega i svačega nije otkriven niti jedan terorist.
U posljednje tri godine, stvari su se promijenile na bolje, zahvaljujući Muelleru i sadašnjem predsjedniku sad Baracku Obami. Weiner tvrdi da se, prvi put u istoriji FBI-a, može reći da se sloboda i sigurnost nalaze u nekoj vrsti ravnoteže.
