Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine saopćio je u petak 29. jula da su nezadovoljni zbog odluke kojom je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt nametnuo izmjene i dopune Izbornoga zakona BiH.
Kako je saopćeno nakon sjednice ove organizacije koja okuplja većinu bh. stranaka sa hrvatskim predznakom, nametnute izmjene nisu na tragu odluke Ustavnog suda BiH u predmetu "Božo Ljubić".
Tom presudom ukinute su odredbe Izbornog zakona prema kojem se svakom narodu daje jedno izborno mjesto iz svakog od deset kantona, ali i dio koji govori o raspodjeli mandata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.
Iz HNS-a također ističu da "korištenje bonskih ovlasti ne odgovara demokratskim načelima, pogotovo u slučaju Bosne i Hercegovine kao potencijalne kandidatkinje za članstvo u Evropsku uniju (EU)".
Pozvali su da se žurno razmotri prebacivanja Ureda visokoga predstavnika (OHR) iz Sarajeva u Brisel "kako bi se zaštitila sigurnost i neovisnost visokoga predstavnika i oslobodila od političkih utjecaja".
Visoki predstavnik nametnuo je izmjene Izbornog zakona BiH 27. jula.
"Tehničkim" izmjenama koje se tiču integriteta izbornog procesa su, pored ostalog, utrostručene novčane kazne za kršenje Izbornog zakona BiH koje sad mogu iznositi i do 30.000 maraka (više od 15.000 eura).
Centralnoj izbornoj komisiji BiH se daje mogućnost da izbriše pojedinca s kandidatske liste ili stranku koja grubo prekrši zakon, a definiran je i zabranjen govor mržnje.
Visoki predstavnik u BiH je kazao kako domaći političari, nažalost nisu uspjeli sami dogovoriti izmjene ni tokom razgovora u Neumu, niti kroz Parlamentarnu skupštinu BiH.
"Ostalo je na meni da to uradim i uradio sam, ne kako bih zadovoljio bilo koju stranku, već želje ljudi", naglasio je Schmidt 27. jula.
HNS BiH je u petak, također, saopćio da osuđuje politike koje, kako se navodi, sustavno djeluju štetno na stabilnost Bosne i Hercegovine, te hrvatskoga konstitutivnog naroda.
Osuđen je i "nezapamćeni porast govora mržnje te pozivi na nasilje i sukobe koje", kako ističu, šire pojedini bošnjački politički lideri.
HNS je poručio i da će propasti namjere eliminiranja Hrvata kao konstitutivnoga naroda te da ostaje pri zaključcima sa zasjedanja od 19. februara.
Ti zaključci predviđaju pokretanje "pravnih i političkih procedura u korist institucionalne i teritorijalne reorganizacije BiH u skladu s federalističkim načelima".
Hrvatski narodni sabor optužio je bošnjačke političke stranke i da bojkotiraju pregovore o postizanje dogovora o izmjenama Izbornoga zakona i ograničenim izmjenama Ustava BiH.
Odlukom od 27. jula visoki predstavnik nije nametnuo izmjene koje se tiču načina izbora zastupnika i delegata nisu nametnute ovom odlukom visokog predstavnika.
U javnosti se prethodno spekuliralo da će on nametnuti izmjene Izbornog zakona BiH, ali i Ustava Federacije BiH koje se tiču načina izbora predsjednika i dva potpredsjednika te delegata u Domu naroda ovog bh. entiteta.
To je izazvalo proteste građana i predstavnika političkih stranaka sa sjedištem u Sarajevu ispred sjedišta OHR-a koji su isticali da bi takvim izmjenama Schmidt pogodovao HDZ-u BiH i cementirao etničke podjele u BiH.
Dosadašnji pregovori o izmjenama izbornog zakona BiH, održavani i uz posredovanje međunarodne zajednice, bili su neuspješni.
Na općim izborima 2. oktobra građani Bosne i Hercegovine će birati članove Predsjedništva BiH, poslanike u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, poslanike u parlamentima dva entiteta, Republici Srpskoj i Federaciji BiH, te poslanike u deset kantona u Federaciji BiH.
