Izjava guvernera Hrvatske Narodne banke Željka Rohatinskog kako se HNB neće protiviti tome da hrvatska Vlada sama iz proračuna vrati dug štedišama Ljubljanske banke, "ukoliko joj je ulazak u EU toliko značajan" podijelila je stručnu javnost.
Premijerka Jadranka Kosor na konferenciji za novinare u ponedjeljak je izjavila:
„Guverneru Rohatinskom neću slati poruke preko medija, ja ću ga zamoliti za jedan razgovor i želim svakako čuti kakvo je njegovo viđenje tog slučaja. Što se tiče Ljubljanske banke i odnosa sa Slovenijom, ja samo mogu vjerovati izjavi slovenskog premijera Pahora koji je rekao da Ljubljanska banka neće biti nikakva nova zapreka hrvatskim pregovorima ili novi uvjet, ili –nova blokada“, kazala je odgovarajući na novinarsko pitanje premijerka Kosor.
Željko Rohatinski, Foto: zoomzgSlovenski ministar vanjskih poslova Samuel Žbogar ističe kako otvoreno pitanje Ljubljanske banke nije vezano za Poglavlje o tržišnom natjecanju, i da Slovenija nema rezervi prema otvaranju sva tri još neotvorena pregovarčka poglavlja Hrvatske s Europskom unijom.
No, poznato je, međutim, da iz Slovenije stižu i poruke kako će Slovenija zatvaranje i dovršetak hrvatskih pregovora s Europskom unijom uvjetovati upravo ulaskom Nove Ljubljanske banke na hrvatsko tržište, što joj Hrvatska narodna banka godinama priječi, sve dok prevarenim štedišama Ljubljanska banka ne isplati novac.
Evo što o izjavi guvernera Rohatinskog, kako bi dug štedišama Ljubljanske banke mogla isplatiti i sama hrvatska Vlada, a onda se namiriti kroz sukcesiju, kažu ugledni članovi Hrvatskog društva ekonomista. Dr Žarko Primorac:
„Ne ,ne, ja nisam guvernerovu izjavu tako shvatio, a mislim da to i nije tako jednostavna stvar. Nije to samo dug Ljubljanske banke prema hrvatskim štedišama, tu je i dug bosanskim štedišama i tu se otvara mnogo drugih stvari i ja ne znam da li je to moguće. Ne znam.“
Na, žalost, to je postalo prvenstveno političko pitanje, kaže i dugogodišnji privredni novinar Ante Gavranović:
„Čitavo vrijeme ono i jest političko pitanje i zato se ne rješava, kaže Gavranović. To je jedan začarani krug iz kojeg ne znaju kako izaći. Jednim rješenjem otvara se čitav niz novih problema prema drugim štedišama, konkretno prema Bosni i Hercegovini, što je najosjetljivije, jer tamo je ta štednja isto bila velika, a plasman kredita nije bio tako velik, prema tome, s tim treba vrlo oprezno.“
Rješenje ima dobru podlogu?
„Ucjena nikada, a pregovri –uvijek!“ kaže Dr Dražen Kalođera.
RSE: A što bi to konkretno značilo za državni proračun?
Dr Kalođera: U moru izdataka i ne bi bilo 'preteško'.
Riječ je oko 160 milijuna eura, podsjeća dr Branko Grčić:
„Ako je to teret državnog proračuna u ovim trenucima to izgleda jako, jako teško ostvarivo. Bilo bi to preko milijardu kuna dodatnog troška za državu, što je, smatra dr Grčić, teško ostvarivo. Ali, smatram da pitanje Ljubljanske banke, koje predugo traje, zaista zahtijeva ozbiljne razgovore i da se to konačno jednom riješi, radi svih onih naših ljudi koji su imali račune u toj banci i koji su ostali kratkih rukava. Pretpostavljam da je u ovom trenutku, za Hrvatsku, nezgodna situacija što Slovenci imaju proaktivnu ulogu ucjenjivanja. A zapravo se radi o velikim obvezama prema hrvatskom stanovništvu, tih istih institucija. Prema tome, u ovoj situaciji hrvatska bi država trebala podnijeti teret nečega za što je kriv netko - sasvim treći.“
Dr Mladen Mlinarević dopredsjednik Društva hrvatskih ekonomista:
„Smatram da ovo rješenje, koje je guverner Rohatinski ponudio, ima dobru dobru podlogu, zbog toga što bi se taj problem brže riješio, išli bi brže naprijed, ne bismo tapkali u mjestu, kako to već godinama činimo. Otvorile bi se neke perspektive između jedne i druge države u smislu gospodarstva, slobodnog kretanja, a možda i ponovnog povratka slovenskih investicijskih kuća na hrvatsko tržište.“
I dr Ljubo Jurčić misli da takvo rješenje u kojem bi država namirila oštećene štediše, a onda kroz sukcesiju nastavila potraživanje od Ljubljanske banke, nije loše.
„Pa, moja ideja je bila i prije da to hrvatska država preuzme na sebe, naprosto zbog svojih građana, kako je preuzela i staru štednju, a da te novce stavi 'na račun' u pregovorima sa Slovencima. Time bi hrvatska Vlada učinila veliku uslugu svojim građanima i, kao odgovorna država prema svojim građanima, taj problem nastavila sama rješavati sa susjednom državom. To bi bilo puno jednostavnije i puno bolje rješenje.“
Pročitajte i ovo:
Hrvatska ne očekuje novu slovensku blokadu
Odmrznute tužbe štediša Ljubljanske banke
Premijerka Jadranka Kosor na konferenciji za novinare u ponedjeljak je izjavila:
„Guverneru Rohatinskom neću slati poruke preko medija, ja ću ga zamoliti za jedan razgovor i želim svakako čuti kakvo je njegovo viđenje tog slučaja. Što se tiče Ljubljanske banke i odnosa sa Slovenijom, ja samo mogu vjerovati izjavi slovenskog premijera Pahora koji je rekao da Ljubljanska banka neće biti nikakva nova zapreka hrvatskim pregovorima ili novi uvjet, ili –nova blokada“, kazala je odgovarajući na novinarsko pitanje premijerka Kosor.
No, poznato je, međutim, da iz Slovenije stižu i poruke kako će Slovenija zatvaranje i dovršetak hrvatskih pregovora s Europskom unijom uvjetovati upravo ulaskom Nove Ljubljanske banke na hrvatsko tržište, što joj Hrvatska narodna banka godinama priječi, sve dok prevarenim štedišama Ljubljanska banka ne isplati novac.
Evo što o izjavi guvernera Rohatinskog, kako bi dug štedišama Ljubljanske banke mogla isplatiti i sama hrvatska Vlada, a onda se namiriti kroz sukcesiju, kažu ugledni članovi Hrvatskog društva ekonomista. Dr Žarko Primorac:
„Ne ,ne, ja nisam guvernerovu izjavu tako shvatio, a mislim da to i nije tako jednostavna stvar. Nije to samo dug Ljubljanske banke prema hrvatskim štedišama, tu je i dug bosanskim štedišama i tu se otvara mnogo drugih stvari i ja ne znam da li je to moguće. Ne znam.“
Na, žalost, to je postalo prvenstveno političko pitanje, kaže i dugogodišnji privredni novinar Ante Gavranović:
Jednim rješenjem otvara se čitav niz novih problema prema drugim štedišama, konkretno prema Bosni i Hercegovini.
„Čitavo vrijeme ono i jest političko pitanje i zato se ne rješava, kaže Gavranović. To je jedan začarani krug iz kojeg ne znaju kako izaći. Jednim rješenjem otvara se čitav niz novih problema prema drugim štedišama, konkretno prema Bosni i Hercegovini, što je najosjetljivije, jer tamo je ta štednja isto bila velika, a plasman kredita nije bio tako velik, prema tome, s tim treba vrlo oprezno.“
Rješenje ima dobru podlogu?
„Ucjena nikada, a pregovri –uvijek!“ kaže Dr Dražen Kalođera.
RSE: A što bi to konkretno značilo za državni proračun?
Dr Kalođera: U moru izdataka i ne bi bilo 'preteško'.
Riječ je oko 160 milijuna eura, podsjeća dr Branko Grčić:
„Ako je to teret državnog proračuna u ovim trenucima to izgleda jako, jako teško ostvarivo. Bilo bi to preko milijardu kuna dodatnog troška za državu, što je, smatra dr Grčić, teško ostvarivo. Ali, smatram da pitanje Ljubljanske banke, koje predugo traje, zaista zahtijeva ozbiljne razgovore i da se to konačno jednom riješi, radi svih onih naših ljudi koji su imali račune u toj banci i koji su ostali kratkih rukava. Pretpostavljam da je u ovom trenutku, za Hrvatsku, nezgodna situacija što Slovenci imaju proaktivnu ulogu ucjenjivanja. A zapravo se radi o velikim obvezama prema hrvatskom stanovništvu, tih istih institucija. Prema tome, u ovoj situaciji hrvatska bi država trebala podnijeti teret nečega za što je kriv netko - sasvim treći.“
Time bi hrvatska Vlada učinila veliku uslugu svojim građanima i, kao odgovorna država prema svojim građanima, taj problem nastavila sama rješavati sa susjednom državom.
„Smatram da ovo rješenje, koje je guverner Rohatinski ponudio, ima dobru dobru podlogu, zbog toga što bi se taj problem brže riješio, išli bi brže naprijed, ne bismo tapkali u mjestu, kako to već godinama činimo. Otvorile bi se neke perspektive između jedne i druge države u smislu gospodarstva, slobodnog kretanja, a možda i ponovnog povratka slovenskih investicijskih kuća na hrvatsko tržište.“
I dr Ljubo Jurčić misli da takvo rješenje u kojem bi država namirila oštećene štediše, a onda kroz sukcesiju nastavila potraživanje od Ljubljanske banke, nije loše.
„Pa, moja ideja je bila i prije da to hrvatska država preuzme na sebe, naprosto zbog svojih građana, kako je preuzela i staru štednju, a da te novce stavi 'na račun' u pregovorima sa Slovencima. Time bi hrvatska Vlada učinila veliku uslugu svojim građanima i, kao odgovorna država prema svojim građanima, taj problem nastavila sama rješavati sa susjednom državom. To bi bilo puno jednostavnije i puno bolje rješenje.“
Pročitajte i ovo:
Hrvatska ne očekuje novu slovensku blokadu
Odmrznute tužbe štediša Ljubljanske banke
