Iako još nema ocjene o punoj hrvatskoj suradnjii sa Haškim tužiteljstvom, hrvatske su vlasti uvjerene da će formulacije koje će glavni haški tužitelj upotrijebiti u svojem izvješću pred Vijećem sigurnosti UN-a sredinom lipnja omogućiti da se vrlo važno poglavlje o pravosuđu i temeljnim pravima u hrvatskim pregovorima o članstvu u Europskoj uniji otvori još istog mjeseca.
“Umjereno optimistično“ – tako je hrvatski ministar pravosuđa Ivan Šimonović opisao svoja očekivanja od izvješća glavnog haškog tužitelja Sergea Brammertza, dodajući kako očekuje da će formulacije iz izvješća omogućiti otvaranje poglavlja 23 – Pravosuđe i ljudska prava u hrvatskim pristupnim pregovorima.
Šimonović je već pre koji tjedan kazao kako očekuje otvaranje pregovora o poglavlju Pravosuđe ovaj mjesec i zatvaranje kompletnih hrvatskih pristupnih pregovora do konca godine.
Prema diplomatskim izvorima, Brammertz je u pisanom izvješću, koje će usmeno predstaviti Vijeću sigurnosti UN-a, ustvrdio da "postoji napredak u kvaliteti istrage" u vezi s topničkim dnevnicima iz operacije Oluja, ali da njome još nije utvrđeno kuda su točno kolali traženi dokumenti, i da je potrebno nastaviti istragu u još nekim smjerovima.
Ove formulacije bude optimizam ne samo kod vlasti, nego i kod opozicije, jasno je iz izjave oporbene predsjednice Nacionalnog odbora za praćenje
Vesna Pusić, foto: zoomzg
pristupnih pregovora Hrvatske s Europskom unijom Vesne Pusić.
„To je razina koja njega ne zadovoljava za zatvaranje poglavlja Pravosuđe i temeljna prava, ali da prepoznaje da je to po bilo kojim kriterijima dovoljno za otvaranje tog poglavlja. To je ono što je za nas važno“, smatra Pusić.
S tom ocjenom slaže se u izjavi za RSE i haški ekspert riječkog „Novog lista“ Denis Romac.
„Mislim da će u svakom slučaju topnički dnevnici ostati preprekom za zatvaranje tog poglavlja, dakle Hrvatska će vjerojatno moći otvoriti to poglavlje, ali ga neće moći zatvoriti bez kompletiranja te dokumentacije i bez da tužitelj Brammertz bude u potpunosti zadovoljan hrvatskom suradnjom. A kao što vidimo, on još uvijek nije u potpunosti zadovoljan, on još uvijek uvjetuje potpuno zadovoljavajućim izvještaj dostavom tih dokumenata“, kaže Romac.
Dakle, i dalje se očekuje napredak u istrazi oko "topničkih dnevnika", na čemu posebno inzistiraju Velika Britanija i Nizozemska. Podsjetimo otkuda su se oni pojavili. Bivša haška tužiteljica Carla del Ponte negdje usred svog mandata javno kaže kako je - što se haškog tužiteljstva tiče – optužnica protiv Gotovine, Čermaka i Markača za „Oluju“ dovršena. Ni ona, niti itko drugi ne spominje nikakve topničke dnevnike.
U proljeće 2008. godine suđenje počinje svjedočenjem prvih ljudi UN-ovih snaga u Hrvatskoj, redom Kanađana, koji ne uspijevaju dokazati tezu optužnice o prekomjernom granatiranju Knina. Gotovinin tim nakon toga obara i drugi dokaz tužiteljstva – dokumentarni film beogradskog armijskog „Zastava-filma“ o padu Knina. Oni uspijevaju dokazati da je slika Knina u plamenu rezultat montaže – primjerice teški crni dim koji se diže iz pogođene tvonice vijaka TVIK sniman je iz više rakursa, pa doista na prvi pogled izgleda da je grad u plamenu, naknadno su namontirani zastrašujući tonovi i slično.
Gotovinina obrana pustila je na suđenju i izjavu svjedoka tužiteljstva, kanadskog pukovnika Andrewa Leslieja, koji je na nekom radiju kazao 2002. ili 2003. kazao kako je u granatiranju Knina stradalo 25.000 ljudi. Prema dostupnim podacima, poginuo je – jedan civil. Dakle, nekoliko tjedana nakon neuspjeha svjedoka tužiteljstva i „Zastavinog“ filma da dokažu prekomjerno - ili barem neselektivno - granatiranje, haško tužiteljstvo izlazi s pričom o topničkim dnevnicima, navodnim nedostajućim ključnim dokazom protiv Gotovine.
Anto Nobilo, foto: Enis Zebić
Da nešto tu nije jasno, kaže za RSE i odvjetnik sa solidnim haškim iskustvom Anto Nobilo.
„Materijalni dokazi o tome da nije bilo ni prekomjernog ni neselektivnog granatiranja Knina su nedvojbeni, jer Knin – kada je osobođen – bio je u takvom stanju da možemo to zaključiti. Zašto su u tim okolnostioma dnevnici toliko važni – meni osobno nije jasno, međutim s druge strane očigledno je da je hrvatska politika tu vrludala i najprije negirala uopće postojanje tih dokumenata, da bi kasnije dozvolila da postoje, da bi istragom utvrđivala da su oni nestali – očito ti dokumenti imaju neku snagu! O čemu je zaista riječ trebala bi utvrditi jedna poštena i nespristrana istraga“, kaže Nobilo.
****
Pročitajte i ovo:
Izostala ocjena o punoj suradnji Hrvatske s Hagom
Brammertz od Zagreba traži "zagubljene dokumente"
Topnički dnevnici, pa pregovori sa EU
"Topnički dnevnici" ostaju otvoreno pitanje
Topnički dnevnici i dalje sporni
“Umjereno optimistično“ – tako je hrvatski ministar pravosuđa Ivan Šimonović opisao svoja očekivanja od izvješća glavnog haškog tužitelja Sergea Brammertza, dodajući kako očekuje da će formulacije iz izvješća omogućiti otvaranje poglavlja 23 – Pravosuđe i ljudska prava u hrvatskim pristupnim pregovorima.
Šimonović je već pre koji tjedan kazao kako očekuje otvaranje pregovora o poglavlju Pravosuđe ovaj mjesec i zatvaranje kompletnih hrvatskih pristupnih pregovora do konca godine.
Prema diplomatskim izvorima, Brammertz je u pisanom izvješću, koje će usmeno predstaviti Vijeću sigurnosti UN-a, ustvrdio da "postoji napredak u kvaliteti istrage" u vezi s topničkim dnevnicima iz operacije Oluja, ali da njome još nije utvrđeno kuda su točno kolali traženi dokumenti, i da je potrebno nastaviti istragu u još nekim smjerovima.
Ove formulacije bude optimizam ne samo kod vlasti, nego i kod opozicije, jasno je iz izjave oporbene predsjednice Nacionalnog odbora za praćenje
„To je razina koja njega ne zadovoljava za zatvaranje poglavlja Pravosuđe i temeljna prava, ali da prepoznaje da je to po bilo kojim kriterijima dovoljno za otvaranje tog poglavlja. To je ono što je za nas važno“, smatra Pusić.
S tom ocjenom slaže se u izjavi za RSE i haški ekspert riječkog „Novog lista“ Denis Romac.
„Mislim da će u svakom slučaju topnički dnevnici ostati preprekom za zatvaranje tog poglavlja, dakle Hrvatska će vjerojatno moći otvoriti to poglavlje, ali ga neće moći zatvoriti bez kompletiranja te dokumentacije i bez da tužitelj Brammertz bude u potpunosti zadovoljan hrvatskom suradnjom. A kao što vidimo, on još uvijek nije u potpunosti zadovoljan, on još uvijek uvjetuje potpuno zadovoljavajućim izvještaj dostavom tih dokumenata“, kaže Romac.
Dakle, i dalje se očekuje napredak u istrazi oko "topničkih dnevnika", na čemu posebno inzistiraju Velika Britanija i Nizozemska. Podsjetimo otkuda su se oni pojavili. Bivša haška tužiteljica Carla del Ponte negdje usred svog mandata javno kaže kako je - što se haškog tužiteljstva tiče – optužnica protiv Gotovine, Čermaka i Markača za „Oluju“ dovršena. Ni ona, niti itko drugi ne spominje nikakve topničke dnevnike.
U proljeće 2008. godine suđenje počinje svjedočenjem prvih ljudi UN-ovih snaga u Hrvatskoj, redom Kanađana, koji ne uspijevaju dokazati tezu optužnice o prekomjernom granatiranju Knina. Gotovinin tim nakon toga obara i drugi dokaz tužiteljstva – dokumentarni film beogradskog armijskog „Zastava-filma“ o padu Knina. Oni uspijevaju dokazati da je slika Knina u plamenu rezultat montaže – primjerice teški crni dim koji se diže iz pogođene tvonice vijaka TVIK sniman je iz više rakursa, pa doista na prvi pogled izgleda da je grad u plamenu, naknadno su namontirani zastrašujući tonovi i slično.
Gotovinina obrana pustila je na suđenju i izjavu svjedoka tužiteljstva, kanadskog pukovnika Andrewa Leslieja, koji je na nekom radiju kazao 2002. ili 2003. kazao kako je u granatiranju Knina stradalo 25.000 ljudi. Prema dostupnim podacima, poginuo je – jedan civil. Dakle, nekoliko tjedana nakon neuspjeha svjedoka tužiteljstva i „Zastavinog“ filma da dokažu prekomjerno - ili barem neselektivno - granatiranje, haško tužiteljstvo izlazi s pričom o topničkim dnevnicima, navodnim nedostajućim ključnim dokazom protiv Gotovine.
Da nešto tu nije jasno, kaže za RSE i odvjetnik sa solidnim haškim iskustvom Anto Nobilo.
„Materijalni dokazi o tome da nije bilo ni prekomjernog ni neselektivnog granatiranja Knina su nedvojbeni, jer Knin – kada je osobođen – bio je u takvom stanju da možemo to zaključiti. Zašto su u tim okolnostioma dnevnici toliko važni – meni osobno nije jasno, međutim s druge strane očigledno je da je hrvatska politika tu vrludala i najprije negirala uopće postojanje tih dokumenata, da bi kasnije dozvolila da postoje, da bi istragom utvrđivala da su oni nestali – očito ti dokumenti imaju neku snagu! O čemu je zaista riječ trebala bi utvrditi jedna poštena i nespristrana istraga“, kaže Nobilo.
****
Pročitajte i ovo:
Izostala ocjena o punoj suradnji Hrvatske s Hagom
Brammertz od Zagreba traži "zagubljene dokumente"
Topnički dnevnici, pa pregovori sa EU
"Topnički dnevnici" ostaju otvoreno pitanje
Topnički dnevnici i dalje sporni
