Grad Mostar posljednjih dana dobio je savremeni pogon za reciklažu komunalnog otpada. Podsjećanja radi, Mostar je poznat i po tome što zbog, u suštini, političkih prepreka ima čak pet komunalnih preduzeća, pa ipak je oblast komunale u toj sredini neuređena, te se grad – nerijetko – guši u smeću.
Moderno postrojenje za reciklažu otpada je milionska investicija, dobijena iz pretpristupnih, tzv. IPA fondova Evropske unije i to je projekat koji će, prema evropskim standardima, smanjiti količinu otpada koji se odlaže, smanjiti emisiju ugljen-dioksida u atmosferu, te inače poboljšati stanje životne okoline na tom području.
Još od ranije je poznato da su kapaciteti gradske deponije Uborak, sjeverno od Mostara, skoro popunjeni, a – kako saznajemo – u toku je procedura apliciranja za potrebne dozvole kod nadležnih organa Federacije BiH za novo odlagalište, koje se nalazi u neposrednoj blizini aktuelnog.
Zato je Mostar, nerijetko suočen sa brdima smeća po ulicama zbog neriješenog pitanja gradske komunale, s radošću dočekao vijest da je u probni pogon pušteno moderno postrojenje za preradu miješanog komunalnog otpada.
Krajnji domet je ekološke prirode, naglašava direktor Javnog preduzeća "Deponija", jednog od pet komunalnih preduzeća u Mostaru, Abdurahman Bećirević.
„Ovim Mostar dobiva nešto što će sutra poboljšati kvalitet zaštite okoliša i zdravlja ljudi, zraka, vode“, kaže Bećirević.
Međutim, početkom punog funkcioniranja postrojenja za preradu miješanog komunalnog otpada, smanjuje se količina smeća koja će se odlagati na gradskoj deponiji. Šta, zapravo, radi moderni pogon, direktor Bećirević objašnjava:
„Ovdje se vrši izdvajanje miješanog komunalnog otpada, sav korisni materijal se dalje plasira na tržište.“
A upravo to je u skladu sa namjerama Evropske unije, ističe Dubravko Horvat, iz hrvatske firme svjetskog formata "Tehnix", koja je isporučila Mostaru moderno postrojenje za reciklažu komunalnog otpada.
„Cilj nije samo smanjivanje odlaganja otpada, nego i vraćanje otpada ponovo u obradu, znači u industriju. To je nova tendencija posljednje dvije-tri godine, strategija Evrope - maksimalni mogući postotak izdvojiti - to više nije otpad, sad to zovemo sirovinom i korisnim materijalom – i vratiti ponovo u reciklažu.“
Šta će se sve reciklirati u ovom postrojenju, koje je dio projekta ukupne vrijednosti 2,345.000 eura, dobijenih iz IPA fondova Evropske unije, a preko Svjetske banke, objašnjava direktor mostarskog Javnog preduzeća "Deponija", Abdurahman Bećirević:
„Aluminij, plastične boce, metal, papir itd. U sklopu ovog postrojenja postoje magneti i boksovi za razdvajanje po vrstama. Biće sortiran papir, pet ambalaža, kartoni itd.“
Svim tim procesima namjera Evropske unije je, objašnjavaju u firmi "Tehnix" koja djeluje na više svjetskih kontinenata, smanjiti emisije ugljen-dioksida u atmosferu.
„Sljedeća faza ovdje bila bi obrada biološkog otpada koji će se odvajati jednim dijelom prije dovoza, uglavnom izdvajanjem iz miješanog komunalnog otpada, i kojeg treba obraditi da ostatak koji se odlaže na deponiju nema ili mu je smanjena emisija CO2 u okoliš“, navodi predstavnik "Tehnixa", Dubravko Horvat.
Predstavnici mostarskih vlasti ističu kako je dobijanje modernog postrojenja za reciklažu komunalnog otpada, uz pomoć evropskog novca, od izuzetnog značaja.
„Ovo je izuzetni događaj, ne samo za grad Mostar, nego za čitavu Hercegovinu, obzirom da se radi o otvaranju jednog pogona koji je izuzetno vrijedan iz razloga što će se iz cjelokupne količine otpadnih materija reciklirati sve one materije koje se mogu prerađivati“, ističe glavna savjetnica gradonačelnika Mostara, Radmila Komadina.
Na prigodnoj svečanosti probnog puštanja u pogon postrojenja za preradu miješanog komunalnog otpada, Radmila Komadina se u ime mostarskih vlasti zahvalila svima koji su pomogli da projekat bude priveden kraju.
„Željela bih da se zahvalim, obzirom da je Grad Mostar, kao osnivač ove tvrtke, došao u fazu da smo već negdje pri kraju i da će se ovo vrlo brzo pustiti u pogon, a i da se zahvalim svima koji su finansijski učestvovali na ovom projektu.“
Građani Mostara i BiH zato s pravom očekuju da domaći lideri odblokiraju zakočene političke procese i time oslobode znatan iznos novca iz evropskih pretpristupnih fondova, kako bi još projekata poput ovog mostarskog bilo realizirano.
To je još jedan dokaz šta građani BiH gube, ako EU aktivira moguće sankcije i blokira najmanje 47 miliona eura IPA-fondova, zbog neprovođenja presude Sejdić-Finci.
Moderno postrojenje za reciklažu otpada je milionska investicija, dobijena iz pretpristupnih, tzv. IPA fondova Evropske unije i to je projekat koji će, prema evropskim standardima, smanjiti količinu otpada koji se odlaže, smanjiti emisiju ugljen-dioksida u atmosferu, te inače poboljšati stanje životne okoline na tom području.
Još od ranije je poznato da su kapaciteti gradske deponije Uborak, sjeverno od Mostara, skoro popunjeni, a – kako saznajemo – u toku je procedura apliciranja za potrebne dozvole kod nadležnih organa Federacije BiH za novo odlagalište, koje se nalazi u neposrednoj blizini aktuelnog.
Zato je Mostar, nerijetko suočen sa brdima smeća po ulicama zbog neriješenog pitanja gradske komunale, s radošću dočekao vijest da je u probni pogon pušteno moderno postrojenje za preradu miješanog komunalnog otpada.
Krajnji domet je ekološke prirode, naglašava direktor Javnog preduzeća "Deponija", jednog od pet komunalnih preduzeća u Mostaru, Abdurahman Bećirević.
„Ovim Mostar dobiva nešto što će sutra poboljšati kvalitet zaštite okoliša i zdravlja ljudi, zraka, vode“, kaže Bećirević.
Međutim, početkom punog funkcioniranja postrojenja za preradu miješanog komunalnog otpada, smanjuje se količina smeća koja će se odlagati na gradskoj deponiji. Šta, zapravo, radi moderni pogon, direktor Bećirević objašnjava:
„Ovdje se vrši izdvajanje miješanog komunalnog otpada, sav korisni materijal se dalje plasira na tržište.“
A upravo to je u skladu sa namjerama Evropske unije, ističe Dubravko Horvat, iz hrvatske firme svjetskog formata "Tehnix", koja je isporučila Mostaru moderno postrojenje za reciklažu komunalnog otpada.
„Cilj nije samo smanjivanje odlaganja otpada, nego i vraćanje otpada ponovo u obradu, znači u industriju. To je nova tendencija posljednje dvije-tri godine, strategija Evrope - maksimalni mogući postotak izdvojiti - to više nije otpad, sad to zovemo sirovinom i korisnim materijalom – i vratiti ponovo u reciklažu.“
Šta će se sve reciklirati u ovom postrojenju, koje je dio projekta ukupne vrijednosti 2,345.000 eura, dobijenih iz IPA fondova Evropske unije, a preko Svjetske banke, objašnjava direktor mostarskog Javnog preduzeća "Deponija", Abdurahman Bećirević:
„Aluminij, plastične boce, metal, papir itd. U sklopu ovog postrojenja postoje magneti i boksovi za razdvajanje po vrstama. Biće sortiran papir, pet ambalaža, kartoni itd.“
Svim tim procesima namjera Evropske unije je, objašnjavaju u firmi "Tehnix" koja djeluje na više svjetskih kontinenata, smanjiti emisije ugljen-dioksida u atmosferu.
„Sljedeća faza ovdje bila bi obrada biološkog otpada koji će se odvajati jednim dijelom prije dovoza, uglavnom izdvajanjem iz miješanog komunalnog otpada, i kojeg treba obraditi da ostatak koji se odlaže na deponiju nema ili mu je smanjena emisija CO2 u okoliš“, navodi predstavnik "Tehnixa", Dubravko Horvat.
Predstavnici mostarskih vlasti ističu kako je dobijanje modernog postrojenja za reciklažu komunalnog otpada, uz pomoć evropskog novca, od izuzetnog značaja.
„Ovo je izuzetni događaj, ne samo za grad Mostar, nego za čitavu Hercegovinu, obzirom da se radi o otvaranju jednog pogona koji je izuzetno vrijedan iz razloga što će se iz cjelokupne količine otpadnih materija reciklirati sve one materije koje se mogu prerađivati“, ističe glavna savjetnica gradonačelnika Mostara, Radmila Komadina.
Na prigodnoj svečanosti probnog puštanja u pogon postrojenja za preradu miješanog komunalnog otpada, Radmila Komadina se u ime mostarskih vlasti zahvalila svima koji su pomogli da projekat bude priveden kraju.
„Željela bih da se zahvalim, obzirom da je Grad Mostar, kao osnivač ove tvrtke, došao u fazu da smo već negdje pri kraju i da će se ovo vrlo brzo pustiti u pogon, a i da se zahvalim svima koji su finansijski učestvovali na ovom projektu.“
Građani Mostara i BiH zato s pravom očekuju da domaći lideri odblokiraju zakočene političke procese i time oslobode znatan iznos novca iz evropskih pretpristupnih fondova, kako bi još projekata poput ovog mostarskog bilo realizirano.
To je još jedan dokaz šta građani BiH gube, ako EU aktivira moguće sankcije i blokira najmanje 47 miliona eura IPA-fondova, zbog neprovođenja presude Sejdić-Finci.
