Dostupni linkovi

Pokrenuta istraga o navodnoj zavjeri za ubistvo lidera gruzijske vladajuće stranke 


Bidzina Ivanišvili u Tbilisiju 29. aprila 2024.
Bidzina Ivanišvili u Tbilisiju 29. aprila 2024.

Gruzijska Služba državne bezbjednosti pokrenula je istragu o navodnoj zavjeri za ubistvo Bidzine Ivanišvilija, osnivača i počasnog predsjednika vladajuće stranke Gruzijski san, kao i za nasilno svrgavanje vlade.

Služba državne bezbjednosti je u saopštenju od 24. jula navela da se istraga bavi "kriminalnim aktivnostima" koje su navodno podržavali "bivši visoki zvaničnici".

Istraga dolazi usred pojačanih napetosti u kavkaskoj zemlji zbog nedavno usvojenog kontroverznog zakona o "stranim agentima" koji je u suprotnosti sa težnjama zemlje da se pridruži Evropskoj uniji.

Kritičari zakona tvrde da je analogan zakonu donesenom prije deset godina u Rusiji i da predstavlja još jedan korak prema poboljšanju odnosa sa Moskvom.

"Svrha navedenih kriminalnih radnji [ubistvo Ivanišvilija i svrgavanje vlade]
je nasilno rušenje državne vlasti destruktivnim snagama, stvaranje nereda i slabljenje vlasti", navode iz gruzijske Državne bezbjednosti.

Oni nisu imenovali nijednog osumnjičenog u tom slučaju, iako su lokalni mediji rekli da je ispitano najmanje šest osoba, od kojih su se neki borili na strani Ukrajine u ratu za odbijanje invazije ruskih snaga.

Međutim, najava istrage uslijedila je dan nakon što je gradski sud u Tbilisiju ispitao Gelu Kakhabrišvilija, koji se na ukrajinskoj strani borio protiv okupacionih ruskih oružanih snaga.

Na brifingu u Tbilisiju, premijer Irakli Kobakhidže okrivio je neodređene "globalne političke snage" za zavjeru za ubistvo Ivanišvilija, dodajući da "iste snage" stoje iza pokušaja ubistva bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa i slovačkog premijera Roberta Fica.

Kobakhidže, takođe član Gruzijskog sna, nije dao nikakve dokaze za svoje tvrdnje.

Predsjednik parlamenta i još jedan član Gruzijskog sna Šalva Papuašvili, potpisao je 4. jula zakon o stranom agentu.

Dvadeset dana kasnije, visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Žozep Borelj rekao je da će EU smanjiti političke kontakte s Gruzijom i razmotriti zamrzavanje finansijske pomoći vladi u Tbilisiju kao reakciju na zakon.

Kritičari kažu da je Gruzijski san uveo zakon kako bi učvrstio stranačku vlast uoči izbora kasnije ove godine, koji se smatraju ključnima za evroatlantske težnje Gruzije.

Zakon zahtijeva od civilnog društva i medijskih organizacija koje više od 20 odsto finansiranja dobijaju iz stranih izvora da se podvrgnu nadzoru koji bi mogao obuhvatiti sankcije za još nedefinisana krivična djela.

I Sjedinjene Američke Države i EU upozorili su Gruzijski san da će ignorisanje kritika i nasilno slamanje demonstracija imati negativne posljedice.

Gruzija je prošlog decembra dobila status kandidata za članstvo u EU, ali tek treba da počne stvarne pregovore o pristupanju, koji bi mogli trajati godinama.

XS
SM
MD
LG