Polaganjem vijenaca na spomen-obilježju na Pobrežju u Podgorici, obilježena je 29. godišnjica genocida u Srebrenici u organizaciji Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori.
"Srebrenica je najtužnija riječ našeg jezika, a Potočari najveći mezar (grob) u našoj istoriji", kazao je predsjednik Bošnjačkog vijeća Suljo Mustafić.
Na današnji dan, prije 29 godina, snage Vojske Republike Srpske su u Srebrenici ubile više od 8.300 Bošnjaka, a do sada je u Memorijalnom centru Potočari ukopana 6.751 žrtva.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija (UN) 23. maja usvojila je Rezoluciju o proglašenju 11. jula Međunarodnim danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, za šta je glasala i Crna Gora.
Usvajanjem Rezolucije, prema riječima Mustafića, djelimično je umanjen bol.
"Očekujemo da će poglavlje o Srebrenici biti dio našeg obrazovnog sistema, da neće ostati samo na riječima, već se i suštinski osuditi ratni zločini", rekao je Mustafić.
Gradonačelnica Podgorice Olivera Injac je kazala da se sjećanje na žrtve u Srebrenici ne smiju zaboraviti ili potisnuti, te da se pomenom žrtvama podsjeća na krhkost mira i potrebu da se on očuva.
Na obilježavanju 29.godine od genocida u Srebrenici prisustvovali su i predstavnici političkih partija i civilnog sektora.
Elizabeta Mrnjavčević iz Akcije za ljudska prava je u ime 76 nevladinih organizacija ponovila zahtjev da vlast proglasi 11. jul danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, i da obezbijedi njegovo redovno zvanično obilježavanje.
Traže i da se u školama uči o tom događaju i učešću Crne Gore u ratovim devedesetih a da vlast osudi i suzbije negiranje genocida.
Na obilježavanju 29. godine od genocida u Memorijalnom centru u Potočarima, komemoraciji žrtvama prisustvuju tri delegacije državnog vrha - Skupštine, Vlade i predsjednika Crne Gore.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je saopštio da je 11. jul dan kada se sa tugom i pijetetom prisjećamo žrtava.
"Stradanje nedužnih srebreničkih žrtava današnjim generacijama služi kao bolna opomena da se zlo iz jula 1995. godine nikada ne smije ponoviti", naveo je Milatović.
Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je rekao da je suočavanje sa istinom jedini put u izvjesniju budućnost, a negiranje genocida "put u ambis i neodrživi revizionizam velikodržavnih ideologija i politika koje su do njega i dovele".
Dodao je i da je usvajanje Rezolucije u UN o Srebrenici pokazao koliko su urušeni ugled i snaga UN-a jer mnoge države nijesu bile spremne da potvrde odluku Suda koji su osnovale UN, a koji je još prije 17 godina zločin u Srebrenici kvalifikovao genocidom.
"Sve dok većina članica UN negira, uzdržava se i ne pokazuje spremnost da nazove pravim imenom i osudi zločin u Srebrenici, nema nade za bolju budućnost regiona", naveo je Đukanović.
Nakon što je Crna Gora glasala za Rezoluciju o proglašenju 11. jula Međunarodnim danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, crnogorska Skupština je, pod pritiskom prosrpskih stranaka u vlasti, usvojila "Rezoluciju o genocidu u sistemu logora Jasenovac i logorima Dahauu i Mauthauzenu".
Inicijatori te rezolucije su stranke koje imaju bliske odnose sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, podržavaju politiku predsjednika Rusije Vladimira Putina i zalažu se za poništavanje priznanja nezavisnosti Kosova.
Na kolektivnoj sahrani Memorijalnom centru Potočari danas će biti ukopani posmrtni ostaci još 14 žrtava genocida u Srebrenici.
Pred različitim sudovima, do sada je za genocid i ratne zločine u Srebrenici osuđeno više od 50 osoba, na ukupno 700 godina zatvora.
Međunarodni sud pravde u Hagu donio je 2007. godine presudu u kojoj se navodi da je u Srebrenici, koja je tada bila zaštićena zona UN, Vojska Republike Srpske počinila genocid.
Sud je Srbiju proglasio krivom za nesprječavanje genocida i kršenje obaveze kažnjavanja njegovih počinilaca.
