Grupa sedam (G7) traži načine da iskoristi budući prihod od zamrznute ruske imovine kako bi pojačala finansiranje ratom razorene Ukrajine, izjavili su ministri finansija u subotu, 25. maja, ali nisu ponudili više detalja.
G7 su zajedno sa saveznicima zamrzli oko 300 milijardi ruskih finansijskih sredstava, kao što su strane valute i državne obveznice, ubrzo nakon što je Moskva pokrenula invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. G7 je naziv za savjetodavni forum sedam najznačajnijih industrijskih zemalja svijeta koji čine predsjednici vlada SAD, Kanade, Japana, Njemačke, Italije, Francuske i Velike Britanije.
Finansiranje Ukrajine i upoznavanje sa sve većim izvoznim kapcitetima Kine bile su glavne teme kojima su se bavili ministri finansija tokom sastanka u italijnskom odmaralištu Stresa na jezeru Maggiore, pišu svjetski mediji.
Osiguravanje nove linije pomoći za Ukrajinu
Sjedinjene Američke Države sa saveznicima prave novi finansijski plan koji će Ukrajini osigurati 50 milijardi dolara, iako zapadni zvaničnici još uvijek rade na važnim detaljima o korišćenju i strukturi fondova.
Ideja se oslanja na povrat investicija, uglavnom otplate kamata, generisanih od oko 300 milijardi dolara od ruske imovine koju su SAD i Evropa zamrzle nakon invazije na Ukrajinu. Zvaničnici administracije američkog predsjednika Joe Bidena predložili su kreiranje novog finansijskog instrumenta koji bi Kijevu u kratkom roku isporučio višegodišnje očekivane profite od ruske imovine, a da imovina ostane netaknuta, napisao je Wall Street Journal (WSJ).
Finansiranje bi moglo da obezbijedi još jedan krak pomoći za Ukrajinu pošto je podrška ratom razorenoj naciji zaglavljena u političke podjele, naročito u SAD gdje se potencijalni kandidat republikanaca i bivši predsjednik Donald Trump protivi slanju novca za Kijev, a zvaničnici uključeni u pregovore vide uski prostor za postizanje dogovora prije izbora u Evropi i SAD, napisao je WSJ.
Cilj SAD je da dovoljno preciziraju ideju da bi šefovi vlada koje vode G7 mogli da je potvrde na skupu u narednim nedeljama, čak i ako neki tehnički detalji budu ostavljeni za rješavanje tokom ljeta.
- G7 ima novi plan kako pomoći Ukrajini
- EU postigla dogovor o finansiranju vojne pomoći Ukrajini zamrznutom ruskom imovinom
Kako bi finansijski prijedlog uspio, Evropska unija (EU) bi morala da izmijeni svoj plan da se profit od kamata na rusku imovinu šalje direktno Ukrajini. Trenutak u kojem se dešava ova promjena dešava je osjetljiv, rekli su evropski zvaničnici, ali bi i dalje mogli da usmjere prihode od imovine u prijedlog SAD sljedeće godine. Još jedno otvoreno pitanje je da li Kijevu treba dozvoliti da kupuje oružje tim novcem ili bi G7 trebalo da ograniči upotrebu novca za finansiranje rekonstrukcije Ukrajine.
'Repliciranje' plana iz Afganistana
Nade u dogovor sa više zemalja o upotrebi 300 milijardi dolara ruske državne imovine zamrznute u evropskom bankarskom sistemu koja bi se iskoristila za podršku Ukrajini, porasle su nakon što se pokazalo da su ministri G7 uvjereni da će prevazići tehničke i političke prepreke nakom sastanka prošle nedelje na sjeveru Italije, napisao je Guardian.
Kanadska ministarka finansija Chrystia Freeland rekla je da je optimista da će lideri G7 postići dogovor, pošto se podrška udružila oko plana da se zamrznuta sredstva ruske centralne banke koriste kao garancija za zajam od 50 milijardi dolara.
Ministri finansija iz Grupe sedam zemalja okupljenih u odmaralištu Strezi, u Italiji, razgovarali su o izradi plana koji će se predstaviti nacionalnim liderima radi konačnog dogovora na samitu sredinom juna.
Oko 300 milijardi dolara koje pripadaju ruskoj centralnoj banci zamrznuto je na Zapadu, uglavnom u stranoj valuti, zlatu i državnim obveznicama. Oko 70 posto ovog iznosa drži se u belgijskom centralnom depozitaru hartija od vrijednosti Euroclear.
Ukrajina se zalaže za pristup fondovima za finansiranje rekonstrukcije svoje oštećene infrastrukture, oslobađajući druge zajmove i grantove za kupovinu dodatnog oružja u ratu sa Rusijom. Rusija je nedavno otvorila novi front sjeverno od Harkiva i učvrstila svoju poziciju na jugu, osujećujući napredovanje Ukrajine.
Britanski ministar inostranih poslova David Cameron ranije je rekao da se Velika Britanija zalaže da se Ukrajini pozajmi cio iznos na osnovu toga što će Rusija biti primorana da plati reparacije na kraju rata.
Freeland je rekla da grupa radi na "pristupu za format saradnje" oko kojeg bi se svi pratneri usaglasili. Njeni komentari su uslijedili nakon što je predsjednik Svjetske banke Adžaj Banga rekao da je "apsolutno" otvoren za ideju upravljanja kreditnim fondom G7 za Ukrajinu koji bi bio podržan profitom od zamrznute ruske državne imovine, prenosi Guardian. Govoreći na sastanku ministara finansija G7, Banga je rekao da Svjetska banka ima dovoljno iskustva u upravljanju sličnim situacijama navodeći primjer Afganistana za koji je rekao da bi se mogao "replicirati" na ukrajinski zajam.
Odgovor Rusije
Zapadni lideri vjeruju da bi plan mogao da donese 50 milijardi dolara kratkoročnog ili srednjoročnog finansiranja za Ukrajinu, iako je potrebno razraditi ključne detalje.
Predsjednik SAD Joe Biden i drugi šefovi država imaće za cilj da ratifikuju plan tokom narednih sastanaka G7 u Italiji u junu, naveo je Washington Post, dodajući da je Kongres u aprilu odobrio 95 milijardi dolara vojne pomoći nakon višemjesečnog zastoja koji su izazvali republikanci u Predstavničkom domu.
U početku su ukrajinski lobisti pozvali na konfiskaciju i prenos cjelokupne ruske državne imovine u Kijev. Međutim, taj plan je propao, pošto su Njemačka, Francuska i drugi saveznici SAD izrazili zabrinutost iz straha da bi se tako mogla ugroziti finansijska stabilnost eurozone, jer bi navela investitore da novac ulože drugdje.
Novi plan bi ostavio netaknuta osnovna sredstva Rusije. Evropska unija je takođe ranije u maju glasala da se krene dalje sa korišćenjem profita od zamrznute ruske imovine.
Rusija je oštro osudila sve pokušaje konfiskovanja ili prenamjene njene finansijske imovine kao kršenje međunarodnog prava. Predsednik Vladimir Putin potpisao je u četvrtak, 23. maja ukaz kojim se dozvoljava konfiskacija imovine koju drže američki građani i kompanije u Rusiji, kao odgovor na prijedlog Zapada.
Stotine američkih i evropskih firmi već su se povukle iz Rusije kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu i sankcije uvedene nakon toga. Od više od 1.600 međunarodnih firmi koje su poslovale u Rusiji prije invazije, ostalo ih je otprilike 400, a samo 30 američkih firmi još uvijek posluje tamo, rekao je za Washington Post Jeffrey Sonnenfeld, profesor na Univerzitetu Yale, navodeći da je prijetnja Kremlja "nevažna".
Briga Evropljana zbog 'podjela rizika'
Liderima G7 će biti predstavljene opcije kako da konstruišu zajam za Ukrajinu prije samita u junu, napisao je Financial Times, dodajući da su šefovi finansija takođe obećali da će nastaviti da vrše pritisak na Kinu da smanji industrijske subvencije zbog kojih su, kako su rekli, zapadni konkurenti ostali bez posla.
Takođe su izrazili zabrinutost zbog planova Izraela da blokira pristup palestinskih banaka izraelskim zajmodavcima, mjera za koju SAD i saveznici vjeruju da bi mogla da uništi ekonomiju Zapadne obale.
G7 želi da obezbijedi finansiranje Kijeva u budućnosti nakon ove godine, kada se održavaju ključni izbori sa obje strane Atlantika. Od ruske invazije, Ukrajina se u velikoj mjeri oslanjala na zapadnu pomoć za vojnu podršku i finansiranje ključnih javnih službi.
Ukrajinski ministar finansija Sergej Marčenko, koji je prisustvovao sastanku G7, procijenio je da će budžetski deficit Ukrajine 2025. godine biti "više od 10 milijardi dolara" za socijalne i humanitarne potrebe, dodajući da bi "taj deficit bio mnogo veći" ako bi bile uključene i vojne potrebe. Marčenko je pozdravio napredak u vezi sa zajmom koji je pokriven profitom od kamata ruske državne imovine, ali je rekao da je za Ukrajinu to samo "trenutno privremeno rješenje".
Janet Yellen, ministarka finansija SAD, rekla je u subotu da ne želi da "prerano proglasi pobjedu", ali je "generalno gledano obećavajuće". "Uložićemo mnogo napora u narednih nekoliko nedelja", rekla je ona, dodajući da je prijedlog morao da bude "dorađen" prije nego što lideri mogu da ga razmotre. Yellen je rekla da na zvaničnike neće uticati prijetnju ruskog predsednika Vladimira Putina da će konfiskovati imovinu američkih građana kao kontra odgovor.
Mnogi detalji zajma tek treba da budu dogovoreni, uključujući iznos, ko bi izdao kredit i kakve bi bile garancije ako Ukrajina ne plati dug ili ako se profit ne materijalizuje, kažu ljudi upoznati sa diskusijama sa G7 sastanka, kako prenosi Financial Times.
Evropljani su posebno zabrinuti zbog "pravedne podjele rizika", rekao je jedan zvaničnik za Financial Times, navodeći zabrinutosti da bi Evropa snosila najveći teret finansijskih i pravnih rizika i uzvratne reakcije Rusije, jer se većina njene državne imovine drži na starom kontinentu.
Facebook Forum