Evropska unija se približava istorijskoj odluci da iskoristi neočekivani profit akumuliran od zamrznute imovine u bloku koji pripada Ruskoj centralnoj banci i pošalje ga Ukrajini. Imovina je zamrznuta ubrzo nakon potpune invazije na Ukrajinu u februaru 2022. i tako je ostala do danas. Procjenjuje se da je zamrznuto oko 260 milijardi eura vrijednosnih papira i gotovine u vlasništvu Centralne banke Rusije, od čega 210 milijardi u EU, a ostatak u zemljama G7 i Australiji.
Evropska komisija je 20. marta predložila drugi i posljednji korak, slanje stvarnog novca u Ukrajinu. To dolazi nakon što su ministri vanjskih poslova EU dva dana prije sastanka zadužili visokog predstavnika EU za vanjsku politiku Josepa Borrella da iznese prijedlog da se to napravi. To znači da se niko nije protivio - do sada - ali isto tako znači da je to daleko od svršene stvari jer 27 zemalja članica EU moraju proučiti prijedlog Komisije i jednoglasno dati zeleno svjetlo.
U prijedlogu, u koji je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid, navodi se da je prvi korak procesa, izdvajanje dobiti, otpočeo od 15. februara kada je stupila na snagu gore pomenuta odluka: "Centralnim depoziterima hartija od vrijednosti (CSD-ovima) zabranjeno je raspolagati ovim profitom ili ih podijeliti dioničarima, dok Vijeće ne odluči o finansijskom udjelu koji će biti uzet od njih za podršku Ukrajini." Novac akumuliran nakon ovog procjenjuje se na između 2,5 i 3 milijarde eura. Evropska komisija se nada da bi ovaj novac mogao biti poslat Ukrajini do jula, pod uslovom da zemlje članice "dignu palac" za to u narednim mjesecima. Postoji i nada da se slični iznosi mogu slati svake godine nakon toga, u zavisnosti od godišnjih kamatnih stopa i da se ta buduća plaćanja mogu slati dva puta godišnje u Ukrajinu.
Sada, tu je i niz "uvjeravanja" u prijedlogu Komisije za zemlje članice koje su zabrinute da bi ovaj potez mogao biti zapljena privatne imovine – fundamentalnog prava - ili oštećenje zajedničke valute bloka, eura. U dokumentu se napominje da: "Stvaranje neočekivanih i vanrednih prihoda koji nisu vlasništvo Centralne banke Rusije jer ne postoji zakonska ili ugovorna odredba o isplati kamate vlasnicima glavnice. Budući da ovi prihodi postoje samo kao rezultat restriktivnih mjera, takođe ne može postojati opravdano očekivanje da oni ostanu kod centralnih depozitara vrijednosnih papira i njihovih dioničara." Dodaje se i da bilo kakvi retroaktivni zahtjevi Moskve neće biti prihvaćeni: "Neočekivani i vanredni prihodi ne moraju biti dostupni Centralnoj banci Rusije prema važećim pravilima, čak ni nakon ukidanja zabrane transakcija. Dakle, oni ne predstavljaju državnu imovinu. Dakle, pravila koja štite državnu imovinu nisu primjenjiva na ove prihode."
Ali postoje i druge primamljive stvari da se države članice pridobiju da se brže uključe. Tri posto dobiti od zamrznute imovine ostaće CSD-ima "kako bi se osigurala efikasnost njihovog rada", a oni takođe mogu ubuduće privremeno zadržati 10 posto doprinosa za finansiranje potencijalnih advokatskih troškova u slučaju da ih Rusija odvuče na sud – što je i očekivano. Nekoliko zvaničnika EU odbacuje strah da će ovaj potez oštetiti euro i njegovu poziciju druge rezervne valute u svijetu. Kao jedan od primjera navodi se činjenica da Brisel već nekoliko mjeseci razmišlja o ovom potezu bez ikakvog uticaja na zajedničku valutu u smislu trgovanja ili vrijednosti. Drugi je da druge zemlje G7 razmišljaju o sličnim potezima kao i EU. Zatim postoji prijedlog kako bi se novac trebao potrošiti, što državama članicama daje još veći potencijalni širi uvid – pa čak i mogućnost veta.
Prvobitno se mislilo da će novac ostvaren od profita ići za obnovu Ukrajine. Ali kako je rat daleko od kraja i niko zapravo ne očekuje da će napori na rekonstrukciji uskoro početi ozbiljnije, u prijedlogu Evropske komisije navodi se da bi 90 posto novca trebalo otići na nabavku vojne opreme za Kijev, a preostalih 10 posto kao redovna novčana pomoć. Sada se predlaže da se tih 10 posto kanališe putem redovnog budžeta EU, tako da ne treba eksplicitno zeleno svjetlo od bilo koje zemlje članice. Ali 90 posto bi trebalo da ide preko Evropskog mirovnog fonda (EPF)*, izvanblokovskog budžeta koji je je omogućio Briselu da pošalje gotovinu za oružje Ukrajini.
EU je do sada poslala oružje i artiljeriju u vrijednosti od 5,6 milijardi eura u Kijev u posljednje dvije godine putem EPF-a, ali u posljednjih 10 mjeseci nije uspjela da otplati još 500 miliona tranši nakon dugogodišnjeg mađarskog veta. Veto proizlazi iz spora s Kijevom oko crne liste koju je izradila ukrajinska Nacionalna agencija za prevenciju korupcije. Na toj listi, mađarska banka, OTP, označena je kao "međunarodni sponzor rata" i nastavlja da posluje u Rusiji.
Dok je banka skinuta sa liste tokom jeseni, Budimpešta je tražila garancije da se to neće ponoviti u budućnosti, što se do sada nije dogodilo. Nedavno je gornja granica EPF-a dopunjena za 5 milijardi posebno za Ukrajinu, otvarajući put za još više novca EU za oružje za Ukrajinu. Ali pravila igre se nisu promijenila. To znači da su nacionalni veto, poput mađarskog, i dalje mogući za buduće tranše. A to znači da neočekivani prihod od zamrznute imovine ruske Centralne banke možda neće uskoro završiti u Ukrajini.
* European Peace Facility (EPF) izvanbudžetski finansijski instrument EU uspostavljen u martu 2021. pod vodstvom visokog predstavnika Josepa Borrella, koji ima za cilj isporuku vojne pomoći partnerskim zemljama i finansira raspoređivanje vojnih misija EU-a u inostranstvu u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike.
