Od početka ruske invazije na Ukrajinu, države Zapada uvele su sankcije brojnim ruskim oligarsima koji su bliski Vladimiru Putinu u nadi da će finansijskim pritiskom na njih povećati i pritisak na predsjednika Rusije.
Strane vlade širom svijeta zaplijenile su mnogim oligarsima imovinu poput skupocjenih jahti, zabranile im putovanja i onemogućile da svoj biznis obavljaju u Evropi i Sjedinjenim Državama.
Problem je u tome što je teško znati koliko su efikasne ovakve sankcije jer ruski oligarsi imaju dosta iskustva skrivanja novca po inostranstvu. Zašto?
Decenijama su ruski oligarsi prebacivali milijarde dolara nezakonito stečenog novca u inostranstvo i vrlo vješto brisali tragove svojih finansijskih operacija.
Pored sankcija države širom svijeta koriste i nove zakone kako bi razotkrile takozvani "crni novac" u nadi da će oštetiti oligarhe bliske predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu.
Ko su ruski oligarsi?
Kako za NPR pojašnjava Spencer Woodman iz Međunarodnog konzorcijma istraživačkih novinara:
"To su ljudi koji su sakupili milijarde dolara, uglavnom zahvaljujući bliskom prijateljstvom ili drugim ličnim i poslovnim poznanstvima sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Oni vode raskošan život. Često su vlasnici čitavih dijelova onoga što su nekada bila državna preduzeća. Ponekad su zaradili stotine miliona ili milijardi dolara prodajom tih istih preduzeća u državnom vlasništvu nazad ruskoj državi. Oni, najviše služe interesima Vladimira Putina, a često i izvršavaju njegova naređenja i u nekim slučajevima plaćaju novac u mreže za koje se vjeruje da su isključivo njegove – tajni novčanik Vladimira Putina".
Dugogodišnja dopisnica iz Rusije Catherine Belton i autorka publikacije iz 2020., "Putinovi ljudi: Kako je KGB ponovo preuzeo Rusiju a onda osvojio Zapad" uvodi tezu da je, nakon što je postao predsjednik Rusije 2000. godine, Vladimir Putin počeo da vodi državu i njenu ekonomiju kao šef mafije, što je postigao pažljivom kontrolom tobože nezavisnih biznismena poput Romana Abramoviča.
Putin je imao moć nad vladinim zvaničnicima pa je prisilio Abramoviča, da postane službenik vlade, piše The New Yorker. Tako je Abramovič postao guverner zabačene regije Čukotka na ruskom dalekom istoku. Abramovič je bio vlasnik gotovo polovine naftne kompanije Sibnjeft i već 2000. godine kao 34-godišnjak bio je jedan od najbogatijih Rusa.
Prva generacija postsovjetskih kapitalista akumulirala je ogromna privatna bogatstva, a Putin je bio odlučan u tome da oligarhe stavi pod kontrolu države. Kako piše Belton "feudalni sistem" je počeo da pokazuje obrise, vlasnici najvećih ruskih kompanija bili prisiljavani da "rade kao unajmljeni menadžeri, radeći u ime države". Blještavilo njihovog ličnog bogatstva bilo samo skretanje pažnje; oligarsi su više bili šefovi koji odgovaraju velikom šefu. Bogatstvo zapravo nije bilo njihovo, bilo je Putinovo, a oni nisu bili ništa više od "čuvara", napisala je Belton, a svoj biznis su "zadržavali zbog milosti Kremlja".
Kako je nastao 'crni novac'?
Američki think tank National Endowment for Democracy (NED) navodi da je Putin ohrabrivao bliske saradnike da "kradu iz državne kase, iznuđuju novac od privatnih preduzeća, pa čak i orkestriraju potpunu zapljenu profitabilnih firmi".
U izvještaju NED-a se kaže da su na ovaj način izgradili lično bogatstvo koje doseže i desetine milijardi dolara. Oligarsi su svoje bogatstvo akumulirali 1990-ih.
Ruski opozicioni lideri Boris Njemcov i Vladimir Milov su tvrdili da je između 2004. i 2007. godine iz naftnog giganta Gasproma prebačeno 60 milijardi dolara na račune Putinovih drugova.
Njemcov je ubijen 2015. godine na ulici ispred Kremlja.
Pandorini papiri, koje je objavio Međunarodni konzorcijum za istraživačko novinarstvo (ICIJ) navode da ljudi bliski Putinu postali veoma imućni i moguće da mu pomažu da on premješta svoje bogatstvo.
Koliko je ruskog 'crnog novca' u opticaju?
Atlantic Council, američki think tank, navodi da Rusi imaju približno jedan trilion američkih dolara "crnog novca" sakrivenih u inostranstvu.
Njihov izvještaj iz 2020. procjenjuje da jednu četvrtinu ovog iznosa kontroliše ruski predsjednik Vladimir Putin i njegovi bliski saradnici, imućni Rusi poznati kao 'oligarsi'.
"Ovaj novac Kremlj ne može da obrće i koristi za špijunske aktivnosti, terorizam, industrijsku špijunažu, podmićivanje, političke manipulacije, dezinformacije i mnoge druge opake svrhe", stoji u izvještaju.
Gdje se drži novac?
Mnogo ovog novca je otišlo na Kipar zbog povoljnih uslova za poreze. Za neke Kipar je postao poznat kao "Moskva na Mediteranu", piše BBC.
Prema navodima Atlantic Councila, 36 milijardi ruskog novca prebačeno je na Kipar samo tokom 2013. godine. Velik dio novca je stigao preko lažnih kompanija, koje se koriste za prikrivanje pravih vlasnika.
Međunarodni monetarni fond (MMF) je 2013. uvjerio Kipar da zatvori desetine hiljada bankovnih računa lažnih kompanija.
Teritorije pod upravom Velike Britanije Djevičanska i Kajmanska ostrva takođe su među odredištima na koja su usmjeravani novci ruskih oligarha.
U izvještaju Global Witness navodi se da su 2018. ruski oligarsi imali procijenjenih 45,5 milijardi dolara u tim poreskim oazama.
Dio tog novca pronalazi put do finansijskih centara kao što su New York i London, gdje se može uložiti i tako ostvariti povrat i profit.
Organizacija za borbu protiv korupcije Transparency International tvrdi da je najmanje dvije milijarde dolara imovine u vlasništvu Rusa optuženih za finansijski kriminal ili povezanih s Kremljom u Velikoj Britaniji.
Obimnost ruskog pranja novca dodatno je razotkrivena u izvještaju Projekta izvještavanja o organizovanom kriminalu i korupciji (OCCRP) iz 2014. - "Ruska praonica" gdje se navodi da je 19 ruskih banaka u periodu između 2011. i 2014. godine opralo 20,8 milijardi dolara za 5.140 kompanija u 96 zemalja.
Zašto je Velika Britanija atraktivna za ruske investitore?
Mnogi bogati pojedinci i kompanije iz Rusije i širom svijeta legitimno ulažu u nekretnine u Velikoj Britaniji, ali antikorupcijska organizacija Transparency International je identifikovala najmanje 1,5 milijardi funti imovine koja je u posjedu Rusa optuženih za finansijski kriminal ili povezanih sa Kremljem.
Izvještaj britanskog ministarstva unutrašnjih poslova kaže da je u Velikoj Britaniji zabilježen "značajan obim ruskih ili povezanih sa Rusijom nezakonitih finansija" koje se troše na luksuzne nekretnine, automobile i školarine kao i dio koji ponekad ide u donacije za kulturne institucije koji pojedincima dozvoljava da "operu svoju reputaciju".
Velika Britanija je 10. marta najavila sankcije za sedam oligarha među kojima su Roman Abramovič, vlasnik fudbalskog kluba Chelsea, vrijednog više od devet milijardi funti, zatim Oleg Deripaska, industrijalac vrijedan dvije milijarde funti kao i izvršni direktor Rosnjefta Igor Sečin.
London je dugo bio popularna destinacija za imućne Ruse koji su tamo stvarali novi dom ili kupovali imovinu i ulagali u investicije.
Britanska "zlatna viza", prema pisanju BBC-ja u tekstu "Ukrajinska kriza: Koliko je ruskog novca u Velikoj Britaniji?" znači:
Rang 1 vizne sheme (investitor) – nudi boravišnu dozvolu onima koji su dovoljno bogati da investiraju više od dva miliona funti u Velikoj Britaniji.
Nosioci ove vize mogli su da se prijave za stalni boravak zajedno sa svojim porodicama.
Koliko brzo će se prijaviti zavisi od visine njihove investicije:
- Dvije godine za 10 miliona funti;
- Tri godine za 5 miliona funti;
- Pet godina za 2 miliona funti;
Ministarstvo unutrašnjih poslova Velike Britanije je izdalo 2.581 investitorsku vizu za državljane Rusije od kada je ova shema predstavljena.
Vlada je ovu shemu ukinula 17. februara 2022., usred pritiska zbog veza Velike Britanije s Rusijom.
Ruske kompanije takođe su uspjele da zarade velike novčane iznose prodajom dionica na Londonskoj berzi. Energetska kompanija (En+ Group) bila je jedan od takvih primjera. U vrijeme inicijalne javne ponude kompaniju je kontrolisao Oleg Deripaska, saradnik ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Koliki je uticaj oligarha na Putina?
Važno je da se shvati da od kada je Putin 2000. godine predsjednik, oligarsi u Rusiji ne operišu na način na koji su ranije radili, piše magazin Vox, navodeći da danas imaju mnogo manje moći i uticaja nego što je to bilo prije.
Ove sankcije su do sada izazvale samo tihe komentare o Ukrajini i ruskoj invaziji nekoliko oligarha, među kojima većina živi van Rusije.
"Riječ 'oligarhija' je malo zastarjela, na čudan način, ali nemamo bolju", rekao je Oliver Bullough britanski novinar.
Ideja da pojedinačni oligarsi mogu da utiču na mišljenje predsjednika Putina je zapravo pogrešno shvatanje moderne Rusije, rekao je Ben Judah, istraživač Atlantic Councila i autor knjihe "Krhko carstvo: Kako se Rusija zaljubila i odljubila u Vladimira Putina".
"Tako je Rusija operisala prije 15 ili 20 godina", rekao je Judah.
Zauzdavanje ruskih oligarha bilo je nešto što je Putin obećao tokom svoje prve predsjedničke kampanje i nije čekao da to i uradi. Jedan od najboljih primjera je hapšenje Mihaila Hodorkovskog 2003. godine za kojeg se vjerovalo da je najbogatiji čovjek Rusije u čijem vlasništvu je bilo 78 posto ogromne naftne kompanije Jukos. Hodorkovski je optužen za finansijski kriminal i proveo je 10 godina u zatvoru. Po izlasku iz zatvora od 2013. godine živi u egzilu u Velikoj Britaniji.
Primjer koji je Putin dao hapšenjem Hodorkovskog bio je jasan: "Oligarsi su u suštini shvatili da posjeduju svoje bogatstvo samo dokle god (Putin) želi da ga posjeduju. To je promijenilo njihov ukupni pristup politici. To je takođe povećalo njihovu motivaciju da više bogatstva steknu izvan Rusije", rekao je Bullough.
U međuvremenu, nova vrsta oligarha dobila je vlast: siloviki.
Siloviki su poslovni ljude sa vezama u sigurnosnim službama, policiji i vojsci kojima se Putin okružio. Često su bivši pripadnici KGB-a i održali su konzervativne, često konspirativne političke stavove. Tako je u Rusiji nakon oligarha stvorena klasa "silovarha" koji još više zavise od Putina.
Facebook Forum