Francuski predsjednik Emmanuel Macron imenovao je 21. septembra novu vladu koju predvodi premijer Michel Barnier, što je pomak udesno 11 sedmica nakon neuvjerljivih parlamentarnih izbora.
Prvi veliki zadatak za Barniera, koji je imenovan prije nešto više od dvije sedmice, biće podnošenje plana budžeta za 2025. koji se bavi finansijskom situacijom Francuske, a koju je premijer ove sedmice nazvao "veoma ozbiljnom".
Konzervativni Barnier je međunarodno najpoznatiji po tome što je vodio pregovore Evropske unije o Bregzitu sa Ujedinjenim Kraljevstvom.
Teški razgovori o raspodjeli 39 mjesta u vladi trajali su sve do službene objave 21. septembra, rekli su upućeni, uz trenutke visoke napetosti između predsjednika i njegovog premijera.
Opozicioni političari ljevice već su najavili da će osporiti njegovu vladu.
Na julskim izborima, ljevičarski blok pod nazivom Novi narodni front (NFP) osvojio je najviše poslaničkih mjesta od bilo kojeg političkog bloka, ali nedovoljno za ukupnu većinu.
Macron je tvrdio da ljevica neće moći prikupiti dovoljno podrške za formiranje vlade koja neće odmah biti srušena u parlamentu. Umjesto toga, obratio se Barnieru da predvodi vladu koja se uglavnom oslanja na parlamentarnu podršku Macronovih saveznika, kao i konzervativnih republikanaca (LR) i centrističkih grupa.
Macron je takođe računao na neutralan stav krajnje desnice -- ali lider Nacionalnog skupa (RN) Jordan Bardella brzo je osudio sastav nove vlade. To je označilo "povratak makronizmu" i stoga "nema nikakvu budućnost", rekao je 21. septembra.
Na drugom kraju političkog spektra, ekstremno ljevičarski vatreni Jean-Luc Melenchon nazvao je novu postavu "vladom gubitnika općih izbora". Francuska bi, kako je rekao, trebalo da se "riješi" vlade "što je prije moguće", dok je njegova stranka zaprijetila da će "pojačati pritisak naroda" na vladu.
Predsjednik Socijalističke partije Oliver Faure odbacio je Barnierov kabinet kao "reakcionarnu vladu koja demokratiji daje prst".
Među novim licima na ključnim pozicijama u vladi su ministar vanjskih poslova Jean-Noel Barrot, centrista, dok konzervativni Bruno Retailleau preuzima dužnost u Ministarstvu unutrašnjih poslova.
Ministar odbrane Sebastien Lecornu, blizak Macronov saveznik, zadržao je svoj posao.
Težak posao podnošenja plana budžeta parlamentu sljedećeg mjeseca pada na 33-godišnjeg Antoinea Armanda, novog ministra finansija. Prethodno je bio šef parlamentarne komisije za ekonomska pitanja.
Jedini političar lijevog centra je malo poznati bivši socijalista Didier Migaud koji je imenovan za ministra pravde.
Čak i prije objave, hiljade ljudi s ljevičarskim simpatijama izašlo je u subotu na ulice u Parizu, južnom lučkom gradu Marseilleu i drugdje kako bi protestirali. Prigovorili su vladi za koju kažu da ne odražava ishod parlamentarnih izbora.
Nova vlada nema nikoga iz bloka NFP.
Barnier će se 1. oktobra obratiti parlamentu sa ključnim govorom o politici. Zatim ima hitan zadatak da Narodnoj skupštini podnese budžetski plan koji ima za cilj da kontroliše rastući budžetski deficit Francuske i brdo duga -- što je prvi veliki test njegove administracije.
Francuska je stavljena na formalnu proceduru zbog kršenja budžetskih pravila Evropske unije prije nego što je Barnier izabran za šefa vlade.
Predviđa se da će deficit francuskog javnog sektora dostići oko 5,6 posto BDP-a ove godine i preko šest posto u 2025., što je u poređenju sa pravilima Evropske unije koja zahtijevaju gornju granicu deficita od tri posto.
"Otkrivam da je budžetska situacija u zemlji vrlo ozbiljna", rekao je Barnier u izjavi za AFP 18. septembra, dodajući da situacija zahtijeva "više od lijepih izjava".
Prva sjednica nove vlade zakazana je za 23. septembar.
